Ministarstvo protiv vještaka

Oliko je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina neprovediv bez baze podataka o tržišnim vrijednostima nekretnina, možda najbolje potvrđuje slučaj Nine Vrčića, sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina iz Šibenika koji je tužio Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zato što mu je u upravnom postupku izrečena kazna od 15 tisuća kuna, to više što ta kazna dijelom zadire u neovisnost sudstva. Cijela priča počela je kad je Vrčić lani u svibnju vještačio vrijednost nekretnine pokraj Šibenika koja je predmet spora na Općinskom sudu u Šibeniku između privatne osobe Ivana Škembera iz Zagreba i Ministarstva graditeljstva. Kao ovlašteni procjenitelj u listopadu je predstavio svoje nalaze pred strankama u postupku, no zastupnici Ministarstva graditeljstva prigovorili su što pri vještačenju nisu primijenjene odredbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koji je na snazi.

Međutim, Vrčić je u nalazu, i to detaljno, obrazložio da nije moguće primijeniti zakonske odredbe jer nema kvalitetne baze podataka, što je ponovio i na sudu. Možda je njegovo obrazloženje tog problema (zbog kojeg, inače, vještači graditeljstva i procjenitelji nekretnina proizvaju ministarstvo Predraga Štromara) izazvalo reakcije u Ministarstvu u kojem smatraju da baza podataka, onakva kakva jest, ne može biti problem. Upravo zbog takva stajališta čudno je što zastupnici Ministarstva nisu zatražili od suda novo vještačenje od drugog procjenitelja ni kažnjavanje vještaka Vrčića zbog eventualnoga nejasnog, proturječnog i nepotpunog nalaza. Je li to bio slučajan ili namjeran propust zastupnika Ministarstva, teško je reći, no u Ministarstvu su nakon toga povukli problematičan potez – pokrenuli su upravni postupak protiv Vrčića jer nije izradio nalaz u skladu sa Zakonom.

Taj je potez problematičan jer je u ovom slučaju Ministarstvo graditeljstva stranka u sudskom postupku u koji je kao vještak bio uključen i Vrčić, zbog čega se pokretanje upravnog postupka može smatrati pritiskom na sud. Povrh toga Vrčić je u vrlo brzo obavljenom postupku (odluka o nadzoru donesena je 30. siječnja, a rješenje već 1. veljače) kažnjeno s 15 tisuća kuna, koje je vrlo brzo i platio, no odlučio je Ministarstvo graditeljstva tužiti Upravnom sudu u Splitu. Vidljivo je to iz dokumenata kojima raspolaže Lider, ali Nino Vrčić, s kojim smo kontaktirali, nije htio razgovarati o tome. – Ništa ne mogu reći jer je u tijeku postupak na Upravnom sudu. Sve ću reći ondje – odlučno je rekao Vrčić.

Štoviše, nekoliko dana nakon kažnjavanja sâm je od šibenskog suda zatražio da ga se kao vještaka izuzme iz daljnog postupka, što je sudac Krešimir Krnić i učinio već 20. veljače. Također je, kao da je i progovorio u ime Vrčića, sudac Krnić ocijenio da je upravni postupak bio veoma problematičan jer je Ministarstvo stranka u sudskom postupku, te je takvim postupkom zloupotrijebilo svoja prava. Sudac smatra da se pokretanjem upravnog postupka protiv Vrčića Ministarstvo kao tijelo izvršne vlasti umiješalo u neovisnu sudbenu vlast.

Tako je iskoristilo svoja izvršna prava kao tijelo izvršne vlasti da bez ikakva uporišta u sudskom postupku preuzme zakonska ovlaštenja suda i derogira sudbenu vlast te da izrekne novčanu kaznu stalnom sudskom vještaku od 15 tisuća kuna. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja predmetnim je postupkom miješanja u sudbenu vlast grubo povrijedilo ustavnu odredbu kojom je propisan ustoj državne vlasti u Republici Hrvatskoj i nije se držalo Ustava iako je to bilo dužno, iskazavši tako nepoštovanje pravnog poretku Republike Hrvatske’, stoji u rješenju koje je potpisao sudac Krnić.

To su vrlo ozbiljne optužbe sudbene vlasti, no u Ministarstvu graditeljstva ne vide ništa sporno u pokretanju upravnog postupka. Odande su zaista vrlo brzo odgovorili, ali samo na dio našeg upita, poru-