Zaustavljen trend rasta izvoza, rast uvoza i dalje galopira. Stagnacija vrijednosti izvoza rezultat je velikog pada izvoza u SAD i Rusiju, što je ipak nadoknađeno solidnim rastom izvoza na tržišta EU. Uvoz se pak u prva dva mjeseca povećao za 10-ak posto.
Pad izvoza lijekova. Sudeći prema dostupnim podacima o izvoznim tržištima za siječanj, rast izvoza zaustavljen je ponajprije uslijed dramatično smanjenog izvoza u SAD i Rusiju u odnosu na prvi prošlogodišnji mjesec. U siječnju prošle godine na ta je dva tržišta zajedno hrvatski izvoz iznosio oko 110 milijuna eura, u siječnju ove godine tek tridesetak milijuna eura. To se poklapa i s podatkom da je u siječnju prilično podbacio izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (33 posto manje nego lani u siječnju), koji su glavni hrvatski izvoznici proizvodi za Rusiju i SAD. Prema prvim podacima za veljaču, u kojima tržišta još nisu detaljno raščlanjena, vidljivo je da se slična situacija ponovila i drugi mjesec zaredom. DSZ izvještava kako je u prva dva mjeseca izvoz u države nečlanice EU manji 14 posto nego u prva dva lanjska mjeseca. S druge strane hrvatski je izvoz nastavio rasti prema tržištima Europske unije, na koja je u prva dva mjeseca povećan više od šest posto.
Rast u Njemačku i Italiju. Osobito je mnogo u siječnju izvoz povećan u Njemačku i Italiju, dva najveća hrvatska izvoznica tržišta, na koja odlazi četvrtina hrvatskog izvoza. Izvoz u Njemačku u siječnju je skočio gotovo 28 posto, u Italiju više od 20 posto. Ujedno iz te dvije zemlje u Hrvatsku stiže i četvrtina ukupnog hrvatskog uvoza, koji je iz Italije u siječnju porastao više od 32 posto, a iz Njemačke desetak posto. Velik obol i uvoz i izvoz u siječnju opet je dao rast cijena nafte na svjetskom tržištu, uslijed čega je uvoz rafiniranih naftnih proizvoda skočio blizu 70 posto (na 94 milijuna eura), a izvoz 56 posto (84 milijuna eura). Nadalje, rastu uvoza dosta je pridonio i povećani uvoz automobila (30 posto više nego lani u siječnju), a također se nezaustavljivo nastavlja i rast vrijednosti uvezenih prehrambenih proizvoda (više od 11 posto rasta).
Kompanije su desetljećima ulagale u integriranje internih operacija, a s digitalizacijom javlja se potencijal za integriranje cijelih opskrbnih lanaca u nizu različitih partnera i povezivanje internetom stvari. Moj je temeljni cilj poboljšati uvjete kod mojih klijenata, odnosno ostaviti ih u boljem stanju, poslovno gledano, nego što su bili prije mog angažmana. To poboljšanje može se ogledati u znatnim pomacima u rastu, profitabilnosti, kvaliteti, usluzi, produktivnosti ili nekom drugom poslovnom pokazatelju, što postižem pomažući im razviti vještine u opskrbnom lancu, bilo kod kuće bilo u inozemstvu. Jedan primjer je multinacionalna farmaceutska kompanija u kojoj sam osigurao održivost proizvodnih operacija tako što sam joj pomogao utvrditi, nabaviti i stvoriti sklađišna postrojenja i operativne sposobnosti kao potporu proizvodnim operacijama. Drugi primjer odnosi se na logističku kompaniju u kojoj sam pomogao poboljšati efikasnost mjerenjem i upravljanjem produktivnosti u uslugama s dodanom vrijednošću koje nudi svojim klijentima. Treći primjer je uzgajivač kamenica u sjeverozapadnoj Europi kojem sam pomogao naći partnera za distribuciju u Španjolskoj, ključnom tržištu za kamenice.
