KOREKTIVNE TAVKE Porez na dobit može se umanjiti rezerviranjem budućih troškova

Osnovicu poreza na dobit u godišnjoj prijavi poreza za prošlu godinu mogu umanjiti rezerviranja za otpremnine, troškovi obnavljanja prirodnih bogatstava i otklanjanja kvarova u jamstvenim rokovima te očekivani troškovi za započete sudske sporove.

O bveznici poreza na dobit kojima je porezna godina jednaka kalendarskoj dužni su najkasnije do kraja travnja 2018. dostaviti Poreznoj upravi prijavu poreza na dobit za 2017. U godišnjem obračunu poreza iskazat će ostvarene prihode i rashode te njihovu razliku umanjiti za neke prihode koji umanjju poreznu osnovicu i uvećati za određene rashode koji uvećavaju poreznu osnovicu. Ta se umanjenja i uvećanja nazivaju korektivnim stavkama. Zbog korektivnih stavki propisanih Zakonom o porezu na dobit kod većine se poduzetnika porezna osnovica razlikuje od dobiti izračunane kao razlike između prihoda i njima suprotstavljenih rashoda.

Među ostalim, osnovicu poreza na dobit mogu umanjiti rezerviranja za namjene predviđene poreznim propisom, i to za otpremnine, troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, otklanjanja kvarova u jamstvenim rokovima i očekivane troškove za započete sudske sporove. Propisi o porezu na dobit spominju i mogućnost rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore iako prema računovodstvenim pravilima nije riječ o rezerviranju, nego o razgraničenju troškova godišnjih odmora.

Rezerviranja za otpremnine moguća su ako je obveznik poreza na dobit planski započeo postupak otkazivanja radnicima koji imaju pravo na otpremninu zbog otkaza ugovora o radu, odnosno zbog odlaska u mirovinu. Porezni propis ne uređuju detaljno što bi takav plan trebao sadržavati, ali iz prirode i svrhe otpremnine proizlazi da bi morao sadržavati podatke o razlozima koji su uvjetovali višak radnika, broj takvih radnika te procijenjenu visinu otpremnine koju im je poslodavac dužan isplatiti. U slučaju otkaza bez krivnje radnika visina otpremnine ovisi o prosječnoj bruto plaći koju je radnik ostvario u tri mjeseca koji prethode prestanku radnog odnosa i navršenim godinama radnog staža kod poslodavca koji otkazuje ugovor o radu, a prema Zakonu o radu može iznositi najviše šest radnikovih plaća. Ako je u drugim izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca otpremnina za radnika uređena povoljnije, poduzetnik može rezervirati te povoljnije iznose. Rezervirati se mogu planirani ukupni troškovi za isplatu otpremnina, tj. neoporezivi svote, oporezivi dijelovi bruto otpremnina i doprinosi koji će se plaćati na oporezive primitke na toj osnovi. Podsjećamo da se neoporezive otpremnine sada mogu isplaćivati i radnicima koji su uključeni u rješavanje kolektivnih viškova radnika prema Zakonu o radu, a pristali su na sporazumni prestanak radnog odnosa.

Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava dopuštena su kod obveznika čija je djelatnost povezana s potrebom obnove prirodnih bogatstava ili saniranjem posljedica nastalih njihovom upotrebom (npr. eksploatacija kamena, pijeska, sjeća šuma i dr.). Poduzetnicima je katkad teško procijeniti dopuštenu svotu rezerviranja za troškove koji bi im mogli nastati u jamstvenim rokovima. Ponegdje je nužno da su s kupcima ugovorili jamstveni rok u kojemu snose troškove otklanjanja kvarova, popravaka ili naknadnog otklanjanja uočenih nedostataka. Svota rezerviranja mora biti razumna, povezana s ugovornim obvezama i mora se utemeljiti na iskustvenim spoznajama iz prijašnjih razdoblja. Npr. ako su u prijašnjim godinama troškovi otklanjanja pogrešaka u jamstvenom roku bili od tri do pet posto prihoda od tih isporuka, na toj bi razini bilo moguće rezervirati troškove i umanjiti osnovicu poreza na dobit.

Problem imaju poduzetnici koji su tek započeli davati jamstva pa nemaju iskustvenih podataka na temelju koji bi mogli procijeniti troškove otklanjanja nedostataka i kvarova u jamstvenim rokovima. U tom je slučaju svotu rezerviranja moguće odrediti na temelju spoznaje o iskustvima drugih poduzetnika koji obavljaju istu ili sličnu djelatnost uz jednake ili slične jamstvene uvjete. Ako poduzetnik ne raspolaže takvim informacijama, mora sâm pretpostaviti buduće troškove vodeći računa o vrijednosti i rokovima danih jamstava.

Rezerviranja po započetim sudskim sporima dopuštena su samo ako su sporovi pokrenuti protiv poreznog obveznika do 15 dana prije podnošenja prijave poreza na dobit. Rezervirati se može iznos koji tuženik zahtijeva od poreznog obveznika kao tužene strane, uvećan za pripadajuće sudske i ostale troškove, ali nije dopušteno rezervirati očekivane troškove za teznih kamata na utuženu svotu. Pod jednakim uvjetima moguće rezervirati troškove za započete arbitražne postupke i postuke mirenja. Rezerviranje podrazumijeva planiranje troškova za koje je sigurno da će poreznom obvezniku nastati u budućem razdoblju. Preostalom okolnosti zbog koje je rezerviranje bilo potrebno treba ukinuti rezerviranje za neutrošene iznose.