Predsjednik i direktor jedan drugom podmeću, a problemi se gomilaju

Deutsche Bank nikako ne uspijeva preokrenuti poslovanje koje je donijelo tri uzastopne godine gubitaka i 30 posto manju vrijednost dionice od početka godine. Usprkos tome podijelio je 2,2 milijarde eura bonusa i sada je dioničarima svega dosta. Sprema se otkaz generalnom direktoru Johnu Cryanu.

U skrni zeko šefu Deutsche Banka donio je, prema svemu sudeći, otkaz. Da u jednoj od najvećih europskih banaka ozbiljno kuha jasno je već tjednima, ali predstojče preslagivanje Nadzornog odbora, u koji će, među ostalima, biti imenovan bivši šef američke banke Merrill Lynch vjerojatno je prvi korak prema izbacivanju Johna Cryana, barem ako je vjerovati medijskim naglašanjima i ljudima bliskima predsjedniku banke Paulu Achleitneru. John Thain zasjed će sljedećeg mjeseca u Nadzornom odboru banke koja već godinama pokušava stabilizirati poslovanje i drastično narušen ugled, a pridružit će mu se još troje novih ljudi.

Odluka je osnažila spekulacije potaknute informacijom objavljenom u uglednim medijima da je kompanija u tišini angažirala headhunting tvrtku za traženje novog šefa. Sa svoje strane, Cryan nema namjeru otići, ako je suditi prema posljednjem memorandumu poslanom zaposlenicima, u kojem izražava punu predanost kompaniji. Problem je zato u predanosti kompanije njemu, čini se. Sve je više investitora nezadovoljno njegovim radom, iako u razgovoru s novinarima redovito ističu zahvalnost za sve napravljeno dosad (obično se priznaje Cryanova uloga u stabiliziranju situacije u banci poharanoj sudskim procesima, ali i navodi da mu nedostaje vizije za budućnost). Oni, doduše, možda i nisu sasvim realni jer je prijašnja konkurentnost banke umnogome bila temeljena na krajnje sumnjivim robotama, pa se vjerojatno čini da je pala otkad pokušava poslovati prema pravilima.

Imena koja bi mogla zamišljiti sve omraženijeg šefa uključuju šefa Standard Chartereda Billa Wintersa, šefa UniCredita Jeanu Pierrea Mustiera i bivšeg šefa upravljanja imovinom u UBS-u Jürga Zeltnera, premda su oni, navodno, odbili prva i neformalna predsjednikova udvaranja. To i ne čudi jer bi bili zaduženi za preokretanje poslovanja koje je donijelo tri uzastopne godine gubitaka, ali istodobno i vrlo izdašan paket bonusa za zaposlene od ukupno 2,2 milijarde eura, što je razbjesnilo mnoge u banci i izvan nje. Glad za bonusima nije nimalo narušio neto gubitak od 735 milijuna eura, inače rezultat poreznih promjena u Americi zbog kojih je banka morala jednokratno odbiti 1,4 milijarde eura, kao ni nastavak pada prihoda od investicijskog bankarstva, 30 posto manja vrijednost dionice od početka godine i odustajanje od ciljanih rezanja troškova za ovu godinu. Banka bi, dakle, bila u plusu da nije Donald Trumpa, ali zamor investitora približava se fazi iz koje više nema natrag, pa se šuška, vrlo glasno, da je Achleitner počeo tražiti zamjenu za Cryana, vjerojatno u pokušaju da spasi vlastitu poziciju koja je, prema pisanim medijima, isto ugrožena (’nadživio’ je tri šefa u šest godina, stoga sve više dioničara počinje sumnjati u njegove sposobnosti). To mu nije teško palo s obzirom na to da odnos dvojca na čelu kompanije otpočetka nije bio posebno topao, da bi u posljednje vrijeme postao posebno hladan.

Banci tako slijedi vrlo sadržajna godišnja skupština dioničara u svibnju, na kojoj će se glasati o izmjenama u Nadzornom odboru. Osim Thaina, Odboru bi se trebali pridružiti Michele Trogini iz IHS Markita, Mayree Clark, bivša direktorica u Morgan Stanleyju i Norbert Winkeljohann iz PwC-a.

Europska komisija predložila je prošlog tjedna jeftinije prekogranične uplate u eurima, odnosno protezanje postojećih pravila za članice eurozone na sve članice Europske unije. Prema trenutačnim pravilima, naime, nema razlike za transakcije u eurima za građane i poslovne subjekte, ali samo u njihovim zemljama ili prema drugim članicama monetarne unije. Ideja Komisije omogućila bi potrošačima i poduzećima u svim članicama da u potpunosti iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta kada šalju novac, podižu gotovinu ili plaćaju u inozemstvu. Prema prijedlogu, sve prekogranične transakcije unutar Europske unije u eurima imat će istu cijenu, odnosno male ili nikakve naknade, kao u slučaju nacionalnih valuta.

Prijedlog sadrži i podizanje razine transparentnosti i konkurentnosti u usluge konverzije valuta kada potrošači kupuju u valutama koje nisu njihove matične. ‘Na primjer, za prekogranični kreditni transfer u eurima iz Bugarske plaćat će se ista cijena kao i za domaći kreditni transfer u bugarskim levima. Promjena je velika jer su naknade za jednostavan kreditni transfer u nekim državama članicama koje nisu u eurozoni bile zaista previše (do 24 eura za transfer 10 eura!), stoji u priopćenju Komisije. Tako visoke naknade prepreka su glatkom funkcioniranju jedinstvenog tržišta jer obešrabbaju prekogranično poslovanje potrošačima, ali i poduzećima, ponajprije malim i srednjim, čime se stvara jaz između onih koji žive u eurozoni i onih izvan nje.

S obzirom na to da potrošači često nisu uopće svjesni troška konverzije, prijedlog zahtijeva da budu potpuno informirani o tom trošku prije plaćanja karticom u inozemstvu (bilo da je riječ o podizanju gotovine bilo plaćanju robe i usluga), što će im omogućiti uspoređivanje troškova različitih mogućnosti konverzije.

– Današnjim prijedlogom stanovnicima zemalja čija valuta nije euro i poduzećima iz tih zemalja omogućujemo uvjete jednake naknade na stanje koje imaju stanovnici zemalja eurozone kad obavljaju prekogranična plaćanja u eurima. Svi će stanovnici EU moći obaviti prekogranični transfer novca u eurima uz troškove jednake onima za domaći transakcije. Prema današnjem prijedlogu zahtijevat će se potpuna transparentnost konverzije valute kad potrošači plaćaju karticom u zemlji s valutom različitom od one kojom raspolažu na kartici – izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis.