Home / Poslovna scena / Bjelovar M snažno potiče dolazak novih poduzetnika

Bjelovar M snažno potiče dolazak novih poduzetnika

Čini se da je nova gradska uprava iz prve brzine prebacila u šestu jer broj poteza samo se povećava – od uklanjanja i smanjenja svih mogućih poreza za poduzetnike koji odluče raditi u Bjelovaru preko digitalizacije gradske uprave, većeg prijavljivanja na natječaje za fondove Europske unije do omogućivanja obročnog plaćanja dugova onih koji su dužni Gradu. Ne smiju se zaboraviti ni projekti ‘Bjelovarski doručak’ i ‘Bjelovarski majburger’.

Pravo na stopostotno oslobađenje od plaćanja komunalne naknade pod propisanim uvjetima na rok od pet godina od dana početka obavljanja djelatnosti ima obveznik plaćanja komunalne naknade inozemna ili tuzemna pravna osoba ili obrtnik koji u građevini za koju je dozvola za gradnju izdana nakon 1. siječnja 2018. počne obavljati djelatnost informatičke tehnologije (IT sektor), proizvodno-prerađivačku djelatnost, poljoprivrednu ili turističku djelatnost te ako je riječ gradnji trgovačkog centra. Pravo na to oslobađenje ima i onaj koji u građevini za koju je dozvola za gradnju izdana nakon 1. siječnja 2018. počne obavljati turističku djelatnost (za poslovne prostore: hotel, motel, hostel, toplice, bazen sportsko-rekreacijski centar).

Grad Bjelovar potiče poduzetnike mnogim mjerama koje provode kako bi za gradnju izdana nakon 1. siječnja 2018. počne obavljati djelatnost informatičke tehnologije (IT sektor), proizvodno-prerađivačku djelatnost, poljoprivrednu ili turističku djelatnost te ako je riječ gradnji trgovačkog centra. Pravo na to oslobađenje ima i onaj koji u građevini za koju je dozvola za gradnju izdana nakon 1. siječnja 2018. počne obavljati turističku djelatnost (za poslovne prostore: hotel, motel, hostel, toplice, bazen sportsko-rekreacijski centar).

O smanjenju mirovinskog doprinosa teško možemo razmišljati u situaciji kad se prikupi jedva 60 posto za isplate mirovina. Ujedno bi se podignuli neoporezivi primitak (prigodne nagrade), dar u naravi (bon) te neoporezive stipendije, no upitne su mjere za topli obrok i trošak najma stana za radnike. Cvetkovi predlažu da se to tretira kao materijalni trošak, a ne plaća u naravi, za koju se moraju platiti porez i doprinosi.

Usprkos tome otac i sin Cvetkovi smatraju da treba analizirati utjecaj tih mjera na porezni prihod države odnosno lokalnih zajednica, jer je Vlada ionako od ove godine stalne sezonske radnike oslobodila poreza za topli obrok, smještaj i napitke. – Te mjere treba provesti uz kontrolni mehanizam koji će spriječiti poslodavce da pretoče te pogodnosti u svoju korist a da zaposlenicima ne povećaju neto plaće. Sve bi to, ali ponajviše stvaranje pozitivnoga političkog i društvenog ozračja s pomoću tih mjera, siguran sam, zadržalo mlade ljude u Hrvatskoj – kaže Tomislav Cvetko.

Ministar Zdravko Marić najavio je za sljedeću godinu nove mjere za porezno, neporezno i administrativno rasterećenje, posebno rasterećenje rada. Prijedlog naših poduzetnika mogao bi biti radna verzija.

Da dosadašnje mjere nisu dovoljne, potvrđuje svakodnevni odlazak radnika u inozemstvo, ali gospodarstvo (zahvaljujući razvijenijim tržištima) ipak raste i traži radnike. Pokazuje to i podatak Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje prema kojem je lani bilo traženo 250 tisuća radnika u usporedbi s 2010., kad se tražilo sto tisuća radnika. Na portalu Moj posao lani je objavljeno više od 41 tisuća oglasa, što je čak 34 posto više nego 2016. Budući da je u jednom oglasu moguće naznačiti da se traži više izvršitelja, broj slobodnih radnih mjesta bio je i veći od toga.

Situacija se jako promijenila jer su vozači sada autoprijevoznica počeli postavljati uvjete, što je prije bilo nezamislivo iako su vozači uvijek traženi – kaže jedan autoprijevoznik, dodajući da su u toj branši čak smanjeni kriteriji za kvalitetu vozača i poslodavci su spremni dodatno obučavati one koji nisu vozili novije kamione.

Slično je stanje u turizmu. Dobar poznavatelj govori da se sve više vrbuju kuhari iz konkurentskih tvrtki, ali i konobari, sobari itd., no napominje da kuhare manji restorani često otimaju od velikih hotelskih lanaca koji plaćaju regularnu bruto plaću. Mali restorani prijavljuju nižu plaću, a velik dio neto ostatka isplaćuju na crno, više nego što plaćaju hoteli. Sugovornik kaže da će uza sve mjere država i to morati oštro sankcionirati. Za strance postoje ograničavajuće kvote, ali i administrativne zapreke.