Osobna iskaznica

Krapinsko-zagorska županija izvozno je orijentirana. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2016. godinu, izvoz je iznosio 3,4 milijarde kuna. Uspoređujući njezine izvozne rezultate u odnosu na uvezenu robu, ne samo s ostalim županijama na sjeveru Hrvatske, nego sa svim županijama u Hrvatskoj, nalazi se na visokom drugom mjestu. Temeljna izvozna djelatnost je prerađivačka industrija i ona je generator svih gospodarskih aktivnosti.

Većina proizvoda namijenjena je izvozu: od staklene, plastične i papirne ambalaže, tekstilnih proizvoda sve do proizvoda metalske industrije. Mali i srednji poduzetnici čine 90 posto svih poduzetnika. Najuspješnija kompanija je Vetropack Straža, koja je u 2016. godini ostvarila prihod od 847 milijuna kuna, a neto dobit bila joj je 105,8 milijuna. Ta se kompanija nalazi u općini Hum na Sutli, gdje je stacionirana još jedna velika kompanija, druga po redu prema prihodima te županije. Riječ je o tvrtki Omco Croatia, koja je 2016. upriličila 513,7 milijuna kuna, a neto dobit bila joj je vrlo blizu one Vetropack Straže (104,7 milijuna). Promatrajući sve dostupne statističke podatke, Krapinsko-zagorska županija je već godinama u gospodarskom uzletu. Naime, prosječne mjesečne neto plaće, iako dosta manje od prosjeka države (za otprilike 800 kuna), rastu konstantno od 2008. godine. No, za razliku od državnog BDP-a po stanovniku koji je već nekoliko godina ravnocrtna, u toj je županiji on u polaganom porastu. Broj nezaposlenih drastično je pao od svojevršnog vrhunca 2012. i 2013. godine kada se približio brojci od 9000 i sada je više nego upola manji. No, kao i cijela država, tako i Krapinsko-zagorska županija ima problem s demografskim projekcijama. Prema podacima HGK, procjenjuje se da će do 2051. godine u njoj živjeti oko 107 tisuća ljudi, odnosno 20.000 manje nego sada.

Krapinsko-zagorska županija obuhvaća sedam gradova i 25 općina. Prema dostupnim javnim podacima, u njoj je sedam poslovnih zona i jedna razvojna agencija. Županija je poznata po svojim domaćim proizvodima kao što su puran, mlinci, štrukli, vino i bagremov med. Njegova prednost blizina Slovenije, Austrije i Zagreba. Odlučuje je pozitivno poslovno okružje, razvoj poljoprivrede, ekoprodukcije i turizma. Veliku prometnu važnost daje joj međunarodna trasa autocesta koja prolazi duž cijele županije, a dio je Pyhrnskoga cestovnog pravca (Nürnberg – Graz – Maribor – Zagreb) i nalazi se u europskom prometnom koridoru Xa. Tim su cestovnim pravcem zemlje Sjeverne i Srednje Europe povezane preko Bavarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske s Jugoistočnom Europom i Sredozemljem te preko Grčke i Turske s Bliskim istokom. Županija obiluje i mnogim prirodnim srovinama poput termalnih izvora, izvora pitke vode, tehničkoga kamena, opekarske, tamne i crne gline te pijeska. U posljednjih nekoliko godina Krapinsko-zagorska županija bilježi i velika ulaganja u turistički sektor, posebice u zdravstveni turizam. Razvoju turizma pridonijet će spomenuta prometna povezanost.

Koprivničko-križevačka županija i Grad Koprivnicu, na pamet odmah padnu dva imena – Podravka i Belupo. Te tvrtke, preradivačka industrija, osobito prehrambena i farmaceutska industrija, temelj su gospodarskog razvoja te županije. Znatan udio u bruto dodanoj vrijednosti imaju i poljoprivreda te poslovanje s nekretninama. Promatrano prema financijskim pokazateljima poslovanja poduzetnika, u 2016. najveći udio u ukupnim prihodima imale su preradivačka industrija i trgovina na veliko i malo. Potonje se najviše odnosi na križevački KTC koji je 2016. imao prihode od 1,35 milijardi kuna. Spomenimo da je Podravka iste godine upriličila 2,06 milijardi kuna, a Belupo 653 milijuna.

Postoje kvalitetni turistički potencijali za razvoj kulturnog turizma (kolijevka naivne umjetnosti, bogata kulturno-povijesna baština, tradicijske manifestacije), seoskog i wellness-turizma te raznih oblika kontinentalnog turizma. Koprivničko-križevačka županija ima vrlo povoljan geoprometni položaj koji je usmjeravač prostornog i gospodarskog razvoja. Bit će i poboljšan gradnjom brze ceste – Podravskog ipsilona DC10, čvor Vrbovec 2 – Križevci – Koprivnica – granica Republike Mađarske, i gradnjom drugoga kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Križevci – državna granica s Mađarskom. Ova županija ima velik potencijal za iskorištavanje geotermalnih voda, koji je zasad manje istražen i iskorišten (samo jedno eksploatacijsko polje geotermalnih voda Lunjkovec – Kutnjak). Odobrena su istražna područja za istraživanje geotermalne vode Legrad – 1 i Ferdinandovac – 1.

Grad Koprivnica kao administrativno središte ove županije zapošljava 65 ljudi u gradskoj upravi i upravo provodi 19 projekata financiranih iz fondova Europske unije ukupne vrijednosti oko 30 milijuna kuna. Taj je grad u Hrvatskoj među prvima osmislio i proveo projekt javno-privatnog partnerstva kojim je sagradio jednu od najmodernijih gimnazija u Republici Hrvatskoj. Godine 2004. Grad Koprivnica izdao je prvu emisiju municipalnih obveznica kojom se financirala gradnja gradskih bazena.

U posljednjih nekoliko godina mnogo se toga događalo u ovome kraju, mnogo poduzetnika zatvorilo je vrata, promijenile su se vlasničke strukture. Za gospodarstvo ovoga kraja ključna je Podravkina sudbina, odnosno odgovor na pitanje što će država napraviti s tom tvrtkom. Bilo kako bilo, gospodarski je potencijal te županije golem, zato ga treba iskoristiti, pogotovo imajući u vidu izgradnje budućih prometnih pravaca.