Kad netko spomene Koprivničko-križevačku županiju i Grad Koprivnicu, na pamet odmah padnu dva imena – Podravka i Belupo. Te tvrtke, preradivačka industrija, osobito prehrambena i farmaceutska industrija, temelj su gospodarskog razvoja te županije. Znatan udio u bruto dodanoj vrijednosti imaju i poljoprivreda te poslovanje s nekretninama. Promatrano prema financijskim pokazateljima poslovanja poduzetnika, u 2016. najveći udio u ukupnim prihodima imale su preradivačka industrija i trgovina na veliko i malo. Potonje se najviše odnosi na križevački KTC koji je 2016. imao prihode od 1,35 milijardi kuna. Spomenimo da je Podravka iste godine upriličila 2,06 milijardi kuna, a Belupo 653 milijuna.
Koprivničko-križevačka županija ima vrlo povoljan geoprometni položaj koji je usmjerivač prostornog i gospodarskog razvoja. Bit će i poboljšan gradnjom brze ceste – Podravskog ipsilona DC10, čvor Vrbovec 2 – Križevci – Koprivnica – granica Republike Mađarske, i gradnjom drugoga kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Križevci – državna granica s Mađarskom. Ova županija ima velik potencijal za iskorištavanje geotermalnih voda, koji je zasad manje istražen i iskorišten (samo jedno eksploatacijsko polje geotermalnih voda Lunjkovec – Kutnjak). Odobrena su istražna područja za istraživanje geotermalne vode Legrad – 1 i Ferdinandovac – 1.
Grad Koprivnica kao administrativno središte ove županije zapošljava 65 ljudi u gradskoj upravi i upravo provodi 19 projekata financiranih iz fondova Europske unije ukupne vrijednosti oko 30 milijuna kuna. Taj je grad u Hrvatskoj među prvima osmislio i proveo projekt javno-privatnog partnerstva kojim je sagradio jednu od najmodernijih gimnazija u Republici Hrvatskoj. Godine 2004. Grad Koprivnica izdao je prvu emisiju municipalnih obveznica kojom se financirala gradnja gradskih bazena.
