Home / Tvrtke i tržišta / Prijevoz tereta HZ CARGO GUBI TRZISTE OD PRIVATNIKA, PPD TRANSPORT PUSE MU ZA VRAT

Prijevoz tereta HZ CARGO GUBI TRZISTE OD PRIVATNIKA, PPD TRANSPORT PUSE MU ZA VRAT

S JEDNE STRANE PROIZVOĐAČI SOKOVA SMANJUJU BROJ KALORIJA I KOLIČINU ŠEĆERA U SVOJIM NAPICIMA, A S DRUGE IH STRANE OBOGAĆUJU HRANJIVIM SASTOJCIMA I VITAMINIMA. MORALI SU POSTATI BORCI ZA VAŠE ZDRAVLJE.

Na valovima kampanja protiv zašećerjenih napitaka diljem svijeta, a koje su tek nešto manje intenzivne od onih usmjerenih protiv duhanske industrije, konzumacija bezalkoholnih pića u padu je i u Hrvatskoj. Posljednji rezultati istraživanja tržišta koje je provela kompanija Nielsen (travanj 2016. – ožujak 2017.) pokazuju da je količinska prodaja bezalkoholnih pića u zadnjih godinu dana iznosila 238 milijuna i 673 tisuće litara te je manja za 1,3% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Prema vrsti proizvoda daleko naprijed s natpolovičnom zastupljenosću od 54,3% u količinskoj prodaji nalaze se gazirana bezalkoholna pića. Drugoplasirani su voćni sokovi s 15,3%, voćni nektari imaju udio od 12,3%, a nakon njih dolaze ledeni čajevi sa 7,2%, aromatizirana voda sa 6,7% te voćni sirupi s 4,2% količinskog udjela. Valja napomenuti i kako se u supermarketima realizira trećina (33,4%) količinske prodaje kategorije te je taj format uvjerljivo vodeći prema važnosti tipa prodajnog mjesta. Ako pričamo o brendovima onda je najpopularnije piće uvjerljivo Coca-Cola, prvi izbor za gotovo 60 posto Hrvata. Premda polovica Hrvata vjeruje da su gazirana pića štetna za zdravlje, iz istraživanja je jasno kako onima koji vole zašećerena pića ta spoznaja ne smeta previše pri konzumaciji. Muškarci od osamnaest godina pa do kasnih četrdesetih najvjerniji su obožavatelji takvih napitaka. Kada razmišljaju o tome što će popiti, ključnu ulogu igra ime brenda otisnuto na limenci ili boci, a bezalkoholna pića najradije ispijaju u društvu prijatelja.

Pad konzumacije bezalkoholnih pića (premda je vrijednosna prodaja pića narasla za 0,3% dosegnuvši iznos od milijardu 716 milijuna i 835 tisuća kuna, što je pak tema za neku drugu priču) nije nikako lokalna priča. Na Zapadu medijske kampanje čija je uloga jednako potrošače zaštiti od štetnih sastojaka gaziranih i negaziranih bezalkoholnih pića, kao i nameniti ih na ‘zdrave’ proizvode, često usko povezanih s industrijom fitnessa, zasigurno su glavni razlog smanjenja konzumacije takvih pića. Kada još tome pridodamo činjenicu kako je The Coca-Cola Company zabilježio pad dobiti od 60,2% u drugom ovogodišnjem tromjesečju, uslijed troška od 653 milijuna dolara povezanog s prodajom punionica u Sjevernoj Americi, jasno je da za proizvođače bezalkoholnih pića i makroekonomski izazovi predstavljaju razlog za zabrinutost. Slične brige muče i najvećega konkurenta The Coca-Cola Companyja, korporaciju PepsiCo.

Nisu na udaru samo gazirana pića već i voćni sokovi, leđeni čajevi i ini proizvodi jednako tako prenapucani šećerom. Osim na šećer, medicinski stručnjaci upozoravaju i na aditive koji se nalaze u bezalkoholnim pićima. Tako njihove uobičajene sastojke čine ugljični dioksid i kiseline, konzervansi, sintetske boje, a tu su i kofein u cola pićima i umjetni zaslađivači u niskoenergetskim proizvodima. Provokativan je podatak da Amerikanci piju 137 milijardi šalice kave na godinu, što je više od 50 tona kofeina na dan. No više kofeina konzumiraju u obliku bezalkoholnih napitaka.

Premda je uvriježeno mišljenje da je prvi refleks na napade na pića obogaćenih šećerom bilo lansiranje takozvanih ‘light’ proizvoda, istina je potpuno drugačija. Kada je The Coca-Cola Company 1963. izbacio svoj prvi proizvod bez kalorija nazvao ga je Tab, kako ga nitko ne bi dovodio u vezu s ‘core’ proizvodom te kompanije, šećerom i kalorijama bogatom izvornom Coca-Colom, među našim pukom znanom i kao ‘američki šampanjac’. Odgovorni ljudi Pepsija nisu bili toliko radikalni, pa su svoj proizvod jednostavno nazvali Diet Pepsi i predstavili ga javnosti godinu dana nakon pojave Taba. Koliko je odluka The Coca-Cola Companyja da na vlastitome ‘light’ napitku ne zakvači ime brenda bila poslovno loša, potvrđuje i golemi rast prodaje proizvoda nakon 1983. i preimenovanja Taba u Diet Coke. Nećemo se ovdje baviti kemijskim svojstvima Diet Cokea, ali treba spomenuti da je riječ o potpunoj drugoj formuli od one za proizvodnju originalne Coca-Cole. Određeni sastojci su tu da tek simuliraju osjećaj originala. Dakle, nikada nije riječ bila nadogradnji ili redukciji Coca-Cole, već uvijek o piću drugačijih sastojaka. S vremenom su se razvile mnoge varijante tog proizvoda, od beskofein-skog Diet Cokea pa do one okusa trešnje ili s natruhama okusa limete.

Danas je pak priča o dijetnim gaziranim pićima drugačija. Ona su postala nužnost. Lako je isčitati nove poslovne putove kojima će The Coca-Cola Company i PepsiCo krenuti kako bi u bliskoj budućnosti izmijenili imidž neodgovornih eksploatacijskih kompanija koja ne razmišljaju o zdravlju konzumenta. Tom promjenom nadaju se zaustaviti pad potrošnje svojih proizvoda te se uključiti u nove trendove potrošačke industrije. Prvi je plan širenje proizvodnje izvan sfere sokova na pića poput čaja, kave i flaširane vode. Prošle godine CEO PepsiCoa Indra Nooyi izjavila je da već tada 25 posto globalne zarade kompanije dolazi od prodaje gaziranih pića te da isti udio prodaje Pepsi dobiva iz svoje ‘prirodno hranjive’ kategorije, koja uključuje flaširanu vodu i nezašećerena pića. PepsiCo je medijima obznanio i da će do 2025. dvije trećine njegovih pića imati 100 ili manje kalorija od dodanog šećera na 3,5 decilitara. Trenutačno takva vrsta sokova čini 40 posto njegova asortimana. The Coca-Cola Company je pak od 2000. pa do ove godine posao s negaziranim pićima s 10 posto povećao na 30 posto. On pak poglavito investira u sokove bez šećera, čaj, kavu i flaširanu vodu. Naravno, ni PepsiCo ni The Coca-Cola Company neće prestati proizvoditi gazirana pića, samo će im smanjiti broj.

Zdrav razum nalaže da manja limenka (0,33) sadrži manje ukupnih kalorija od boce, zbog čega može biti privlačnija kupcu, a također za kompaniju ispadne isplativija po mililitru. Na portalu Business Insider može se pročitati kako je u 2015. aluminjska limenka od 2,5 decilitara generirala 1,60 dolara prihoda po kupnji, a boca od dvije litre svega 0,18 dolara. To je gotovo devet puta veći prihod. Iz toga je jasno da će strategije PepsiCoa i The Coca-Cola Companyja ponajviše biti usmjerene na proizvodnju manje ambalaže. Treći dio plana je predstaviti se kao društveno odgovorna kompanija. Stigmu tvrtke čiji proizvodi štete zajednici treba što prije ukloniti tako što ćete pomoći toj istoj zajednici, napisano je pravilo moćnih korporacija koje budu oštećene efikasnim suparnikovim PR-om ili medijskim objavama.

Primjerice, posljednjih nekoliko godina Coca-Cola HBC (jedan je od najvećih punioničara napitaka tvrtke The Coca-Cola Company) smanjio je potrošnju vode za 2,1 milijardu litara, što bi na papiru trebalo značiti čašu vode više za svakoga stanovnika Zemlje. Posljednjih je pet godina ukupna količina ugljikova dioksida nastaloga od njegovih proizvoda smanjena za 1,07 milijuna tona, što je rezultat ulaganja u tehnologije koje su u energijskome smislu učinkovitije i traže manje ugljika. Godine 2015. tvrtka je uložila 8,2 milijuna eura, što je 2,3% dobiti prije oporezivanja podržavajući tako dobrobit zajednice, promicanje zaštite voda i okoliša, i to u partnerstvu s više od 230 nevladinih organizacija. Za kraj spomenimo i treće najpopularnije bezalkoholno piće u Hrvatskoj, Cocktu, koja je 8. ožujka proslavila 65. rođendan. Plodovi šipka, ugodno kiselkast vitamin C, različito bilje, čista izvorska voda i karamelizirani šećer sastojci su originalne Cockte, ali u posljednjih desetak godina pojavili su se napici koji nose ime brenda, no čiji se sastojci razlikuju od originala. Tako od 2009. postoji Cockta Limeta, od 2012. Cockta Rossa (osvježavajuće piće zasnovano na prirodnim aromama mandarine, naranče i limuna te crnog ribizla koji joj daje crvenu boju), godinu dana kasnije izbačen je Chinotto (verzija gorkaste mediteranske naranče). Tu je i Cockta Black Tonic (okus ujedinjuje laganu gorčinu tonika s legendarnom recepturom Cockte i dodatkom kofeina), Cockta + Limeta & Đumbir, Cockta + Mandra-rina te Cockta Easy (bez šećera i energijske vrijednosti, zaslađena sukralozom i prirodnim sladilom stevijom).