Život milenijca prekratak je da bi pio loš alkohol

Milenijci više uživaju u žesticama nego u pivu i vinu. Koliko njihove sklonosti utječu na globalnu industriju alkoholnih pića, pokazuje podatak da se prihodi najvećih sjevernoameričkih proizvođača piva od 2011. do danas svake godine sve više smanjuju, zbog čega su mnoge velike tvrtke prisiljene mijenjati postulate poslovanja. Brend koji namjerava zauzet vrh alkoholnog brijega morat će oprezno početi prilagođavati svoje kampanje i proizvode afinitetima milenijaca čiji moto glasi: ‘Život je prekratak da bismo pili loš i neprovjerjen alkohol.’

Načini konzumacije i odabira pića milenijaca drukčiji su od onih njihovih prethodnika. Oni su mnogo zahtjevniji, znatiželjni i informiraniji. Istraživanja pokazuju da se za razliku od pripadnika generacije X ne vole opijati po kafićima i klubovima. Pripadnici te generacije tvrde da alkohol radije piju u stanovima i kućama, važan im je dizajn boce alkohola koji kupuju te ne žele vidjeti šećer u piću. I nikad ne piju sami. Zato sada marketinški stručnjaci zaposleni u alkoholnoj industriji kreiraju društvene igre povezane s konzumacijom alkohola te nude milenijcima i razne ‘ljekovite’ votke i džinove, bez glutena i dodanog šećera. Prema Nielsonovim istraživanjima o alkoholnim pićima, veliki postotak milenijaca potpuno odbacuje masovno proizvedena alkoholna pića. Nadalje, dok samo 27 posto ‘baby boomera’ izjednačava cijenu i kvalitetu, to čini više od 40 posto milenijaca. Tvrtke proizvođači žestokih pića sve više shvaćaju važnost influencera, blogera i kritičara amatera. U Nielsonovu istraživanju stoji da je čak 60 posto milenijaca izjavilo da za njih ključnu ulogu u odabiru pića imaju kritike alkoholnih pića koje su pročitali na internetu. Usporedbi radi, samo 20 posto ‘baby boomera’ zanimalo je što misle recenzenti. Mijenja se i način na koji se dolazi do pića. Budući da mladi žestice ispijaju u privatnim prostorima, logično je zaključiti da sve više posla imaju tvrtke koje se bave dostavom alkohola. Tako u SAD-u posao cvate tvrtkama Drizly i Minibar koje klijentima na vrata ekspresno dostavljaju alkoholna pića po izboru.

Izvješće tvrtke NPD Group o trendovima prehrambenih proizvoda pokazuje kako tvrtkama koje proizvode žestoka alkoholna pića više više nije dovoljno ponuditi proizvod. Milenijci od proizvođača žestica očekuju da ih pouče o proizvodnji takvih pića, žele edukacijske radionice i mogućnost da porazgovaraju s ljudima koji stoje iza njihova omiljenog alkohola. Za proizvođače je najbolja vijest da su za dobivene usluge zahtjevni klijenti spremni i duboko posegnuti u džep. Kad pak govorimo o vrstama žestokih alkoholnih pića, na zapadnom tržištu najviše raste potražnja za rižinim viskim. To japansko piće vrlo slično svojemu škotskom rođaku proizvodi se od sladnog ječma, vode i kvasca. Okus mu je nježan, rafiniran i kompleksan, no za razliku od drugih viskija mnogo je sladki i lakši. Popularnost te slatke žestice pomalo je u kontradikciji s odbacivanjem šećera koji zagovaraju milenijci, no recimo da im je rižin viski svojevršna iznimka koja potvrđuje pravilo.

U Hrvatskoj spomenuti trendovi ne utječu mnogo na stanje industrije, no treba naglasiti da je u uskim krugovima ipak zamjetno sve veće vrednovanje kvalitete umjesto kvantitete, o čemu svjedoči rast uistinu odličnih malih zanatskih (engl. craft) pivovara. Ipak, hrvatski proizvođači žestokih pića u tome zaostaju za pivarskim kolegama. Uvođenje novih trendova u proizvodnju žestokih pića usklađenih s inovativnim načinima prezentacije trebao bi biti imperativ ovdašnjim proizvođačima žestica – ako ne zbog lokalnih potrošača, onda zbog milenijaca sa Zapada koji će ovo ljeto nahrupiti na Jadran.