Val bankrota američkih nedigitaliziranih tvrtki zapljusnut će Europu i Hrvatsku

Studenti zagrebačkog FER-a ne upotrebljavaju knjige kao podlogu za učenje, cijela je obrazovna platforma digitalizirana. Ti će inženjeri, kad završe fakultet, sigurno težiti životu i radu u digitaliziranim tvrtkama i državama. Društva koja ne uspiju proizvesti i zadržati, takve kadrove morat će se zatvarati u sebe.

Neizbježna je digitalizacija poslovanja. Posebno je teška i rizična za klasične analogne tvrtke u kojima treba digitalizirati mentalni sklop upravljača, generacije X, ili uključiti mlade, generaciju Z, u uprave i odlučivanje. Upravo zato svjedočimo prijeporima na svjetskoj, ali i lokalnoj razini: koliko je važno vlasništvo, odnosno je li važno da Volvo bude kapitalno švedska tvrtka, Rimac Automobili hrvatska? Jesu li carine i protekcioništva mjere koje upravo uvodi SAD najbolji put za zaštitu zapošlenosti, BDP-a, znanja i iskustva u vlastitim zemljama te koje će to posljedice i protumjere izazvati na svjetskoj razini?

Uspješne male europske države imaju različit stupanj otvorenosti i protekcionizma, ali i zajedničke točke koje bi trebala prihvatiti i Hrvatska: poduzetnik koji ne uspjeva mora dobiti drugu priliku, obrazovanje je prioritet, interes zajednice je iznad interesa pojedinca, kozmopolitizam u privlačenju investicija i ulaganju u druge zemlje.

Koja je uloga izvršne vlasti u upravljanju državnim resursima i treba li se koncentrirati na obrazovanje, vanjsku obranu i unutarnju zaštitu (pravosuđe i policija), a ostalo prepustiti tržišnim zakonima i većinom se suzdržati od bilo kakvih intervencija? Kako izgraditi digitalni mentalni sklop u obrazovanju ako većina profesora dolazi iz analognog svijeta? U uspješnim državama kao što su posebice Finska, Danska, Švicarska ili Izrael postoje različiti modeli (matrice) kako se u praksi tretira stupanj otvorenosti tržišta prema svijetu, koliko izvršna vlast intervenira u gospodarstvo itd., ali također je očito da je svaka od njih slijedom povijesno uvjetovanih događaja sama izgradila poseban model/matrizu i primjenjuje različite stupnjeve protekcionizma u odnosu na konkurenciju!

Međutim, svim uspješnim (a malima) imanentno je sljedeće: poduzetnik koji ne uspije dobije priliku za nov početak ako se nije znatno ogriješio o zakone; kvaliteta obrazovanja je prioritet; interes zajednice je iznad interesa pojedinca, odnosno društveni ugovor između građana ne potiče pojedinačna izdvajanja, nego zahtijeva veliku skromnost u uživanju vlastitih uspjeha i veliku solidarnost prema lokalnim zajednicama; iako se te zemlje dijelom zatvorene prema okolini, građani su većinom kozmopoliti, otvoreni i prema privlačenju stranih ulaganja i investiranju u ostatak svijeta.

Bankrot tako jakog brenda kao što je Toy ‘R’ Us upućuje na buduće probleme u profitabilnosti svih maloprodavaca koji nisu digitalizirani ili barem prilagođeni digitalnom svijetu prema načelu ‘click and collect’. Danas se drama događa u SAD-u, sutra će se događati u Europi i Hrvatskoj.

Studenti zagrebačkog FER-a ne upotrebljavaju knjige kao podlogu za učenje, cijela je obrazovna platforma digitalizirana – zato će, sigurno, ti inženjeri težiti životu i radu u digitaliziranim tvrtkama i državama. Društva koja ne uspiju proizvesti, a onda i zadržati, takve studente kao buduće upravljače morat će se zatvarati u sebe i pokušati maksimalno zaštititi od tehnoški superiornijih konkurenata/susjeda.