Rast u siječnju

Prošlu je godinu hrvatski izvoz završio s rastom od 13,5 posto, čemu su najviše pridonijeli lijekovi i nafta. Izvoz prehrambene industrije ostao je na razini iz 2016., ali zato je uvoz hrane porastao za desetak posto.

A onda je izvoz u prosincu iznenađao pao gotovo tri posto u odnosu na prosinac 2016., a uvoz je bio manji više od devet posto, što na mjesečnoj razini nije zabilježeno godinama. Uvozna strana vrlo je brzo nadoknađena rastom od 15 posto u siječnju, a izvoz je u prvom ovogodišnjem mjesecu bilancu samo donekle popravio, s rastom od 3,2 posto u odnosu na lanjski siječanj. Međutim, u siječnju je skočio izvoz na tržišta Unije (16 posto), dok se izvoz na ostala tržišta srozao 18 posto. Da sve bude zanimljivije, uvoz je s tržišta izvan EU u siječnju skočio 25 posto.

Unatoč razočaravajućem izvoznom rezultatu u prosincu, prošla je godina završena s rastom izvoza od 13,5 posto i dostignutom godišnjom razinom od gotovo 14 milijardi eura. Zasigurno najveći doprinos lanjskom rastu izvoza došao je iz farmaceutske i naftne industrije. Izvoz lijekova lani je bio 30 posto veći nego godinu prije i dosegnuo je 1,17 milijardi eura. Time je ujedno farmaceutska industrija prvi put izbila na čelno mjesto izvoznika po djelatnostima. Izvoz naftnih proizvoda lani je, djelomično i na krilima rasta globalnih cijena nafte, povećan 41 posto i dosegnuo je 1,02 milijarde eura. Prehrambena industrija prema vrijednosti izvoza ostala je na istoj razini (1,08 milijardi eura) na kojoj je bila i godinu prije. Prema visokoj stopi rasta izvoza (113 posto) lani je pak odskočila proizvodnja duhanskih proizvoda, čija je vrijednost izvoza iznosila 90 milijuna eura.

Od djelatnosti unutar preradi-vačke industrije lani su samo dvije imale manji izvoz nego godinu prije. Prva je tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa, koja je u izvoznom smislu ionako nevažna, s obzirom na to je njezin izvoz manji od dva milijuna eura. No druga je djelatnost koja je podbaci, za 5,5 posto, proizvodnja namještaja, što svakako nije ohrabrujući podatak. Namještaja je lani izvezeno u vrijednosti od 328 milijuna eura. Dodamo li tomu podatak da je uvoz namještaja lani porastao 11 posto, na 306 milijuna eura, očito je da domaćim proizvođačima namještaja ne cvjetaju ruže. Malo je bolje stanje u izvozu drugih proizvoda od drva, koji je porastao više od deset posto, na 644 milijuna eura, ali i u tom segmentu nesmiljeno raste i uvoz, čak 18 posto.

Globalni rast cijena, kako tumače analitičari HGK, snažno je utjecao na kretanje uvoza pa su visoka mjesta u povećanju vrijednosti uvoza u odnosu na prethodnu godinu zauzeli rudarstvo i vađenje, uvoz metala i uvoz naftnih derivata. No zacijelo je najtragičniji podatak o stanju hrvatske proizvodnje onaj koji se odnosi na uvoz prehrambenih proizvoda. Lani je ta stavka porasla 9,5 posto i prvi put bila viša od dvije milijarde eura i time je čvrsto ostala na vodećoj poziciji po vrijednosti uvoza. Iza hrane, po vrijednosti uvoza slijede strojevi i uređaji (1,75 milijardi eura). Brži rast izvoza nego uvoza utjecao je na ublažavanje rasta robnog deficita, koji je dosegnuo 7,8 milijardi eura, odnosno povećan je za blizu šest posto u odnosu na godinu ranije.

Kad premijer govori o reformama, ne bi smio izostaviti izvoz. Premijer Andrej Plenković gostovao je prošlog petka u ‘Dnevniku’ Nove TV, u kojem se osvrnuo na zimsko izvješće Europske komisije o napretku u provođenju reformi u Hrvatskoj, ocijenivši ga poticajnim. Obrazložio je da je njegova vlada u 2017. ubrzano smanjila javni dug, ostvarila proračunski suficit, rast zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti, postavila zdrave temelje za provođenje turističke sezone, gospodarski rast, bolji kreditni rejting. Mogao se barem usput pohvaliti i visokim rastom izvoza, no toga se nije sjetio. Izvoz nije ni spomenuo.

Ponešto o reformama i gospodarstvu govorio je u intervjuu za Večernji list i potpredsjednik Sabora Furio Radin. Međutim, ni zastupnik talijanske manjine u Saboru nije našao za potrebno spomenuti izvoz.