Hrvatske šume

ŠUME SE ČESTO NAZIVAJU ZELENIM TVORNICAMA JER OSIM DRVNE GRAĐE, PROIZVODE I ČISTI ZRAK, PROČIŠĆUJU TLO I VODE. VEŽU VODU UZ TLO I ZADRŽAVAJU JE U VELIKIM KOLIČINAMA, SPRJEČAVAJUĆI EROZIJU TLA I UBLAŽAVAJUĆI KLIMATSKE KRAJNOSTI. DAJU NAM I OBNOVLJIV IZVOR ENERGIJE – DRVO.

Prvi dan proljeća, 21. ožujka, slavi se i kao Svjetski dan šuma. Nije to jedini dan kad bi trebalo osvijestiti važnost i vrijednost šuma za sve stanovnike planeta. Šume se često od milja nazivaju ‘zelenim tvornicama’ jer osim drvne građe, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti. Osim toga, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, pružajući svim živim bićima toplinu i zaštitu. Dom su mnogim živim bićima, kojima uza sve navedeno daju i hranu.

Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošega gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenje ispuštanja plinova s učinkom staklenika u atmosferu. U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se na godinu siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža.

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 47 posto kopnene površine države. Od toga je 78 posto u vlasništvu RH, a 22 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika naših šuma je da su 95 posto prirodne, za razliku od mnogih europskih, koje su pretvorene u plantaže i monokulture.

Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnica i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko – šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora – smeđi medvjed, vuk i ris – i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume. Uloga šume u pročišćavanju vode također je poznata. Filtrirajući i regulirajući razinu voda, šume pridonose visokoj kvaliteti dostupne vode za milijune ljudi.

Šume su svoj dan dobile još 1971., na Generalnoj skupštini Europske poljoprivredne konfederacije kada je kao datum obilježavanja Svjetskog dana šuma odabran, vrlo simbolično, prvi dan proljeća. Kao i svake godine, tako i ove, sve zemlje svijeta potiču se da prigodnim proslavama ili još bolje akcijama obilježe Svjetski dan šuma. Ovogodišnja tema vezana je uz urbane šume i održive gradove, a naslovna fotografija na službenoj internetskoj stranici Svjetskog dana šuma prikazuje novi trend ozelenjivanja gradova – vertikalnu šumu. Prva vertikalna šuma, Bosco vertikale, niknula je u Milanu, a trenutačno se slične ‘zelene građevine’ grade i u Kini. U prvoj vertikalnoj šumi na svijetu, visokoj 27 katova, smješten je gotovo hektar šumskih stabala! Nevjerojatnih 900 stabala, 5000 grmova i 11.000 različitih biljaka raste u vertikalnoj šumi usred grada. Prekrivena biljnim životom, zgrada pomaže u balansiranju zagađenosti zraka filtriranjem čestica prašine. Kineski tornjevi Nanjinga biti će visoki dvjesto odnosno 109 metara, a po njima će se zasaditi više od 1000 stabala te oko 2500 grmova i 23 različitih domaćih vrsta, autor projekta je i ondje talijanski arhitekt Stephano Boeri. Njegovi planovi idu i dalje od gradnje pojedinačnih zgrada te razmišlja o podizanju takozvanih šumskih gradova u kojima bi živio moderan čovjek, ali do tada, kako sam kaže, svatko može učiniti nešto za zeleniji grad, kao na primjer posaditi stablo.

Važnost urbanih šuma sve se više uvida. Fascinantne su i zanimljive vertikalne šume, ali imamo li one prave domaće horizontalne, valja i njih sačuvati. Šume u gradovima utječu na mikroklimu, pa tako zelena područja u ljetnim mjesecima upotrebljavaju i do 30 posto manje energije za rashlađivanje od onih dijelova grada koji nemaju zelenila. Šume služe i kao ublaživač buke, smanjujući zagađenost bukom u našim domovima od susjednih prometnica ili industrijskih pogona. Uloga šume u pročišćavanju vode isto je poznata. Filtrirajući i regulirajući razinu voda, šume pridonose visokoj kvaliteti dostupne vode za milijune ljudi. Da se o urbanim šumama sve više vodi računa kazuje i natječaj europskih fondova koji je započeo 2016. godine, za provedbu mjera 8.5.2. pod nazivom ‘Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture’. U prošloj godini natječaj je izmijenjen tako da je povećan iznos sredstava javne potpore i to s dva i pol milijuna kuna na čak jedanaest milijuna i šesto tisuća kuna. Natječaji se nastavljaju i ove godine te su bili raspisani tijekom veljače. Uređenjem poučnih staza, šume u okolici gradova postaju dostupnije širem građanstvu, zanimljivije i edukativnije. A poznata je ona izreka da nešto zavoliš tek kada upoznaš. Upoznavanjem šume jača se svijest potrebe zaštite šumskog ekosustava i njegove vrijednosti. Uostalom ako svaki vikend pohodiš šumu zbog rekreacije i opuštanja teško da ćeš od ponedjeljka do petka u tu istu šumu odlagati otpad. U konačnici sve kreće od edukacije, a ne postoji bolje mjesto za učenje o šumi od same šume. Tvrtka Hrvatske šume d.o.o. već je dugi niz godina stalni partner općinama i gradovima u izradi poučnih staza. Sredinom 2017. godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju počela je izdavati Odluke o prihvatljivosti za korisnike koji su aplicirali na prvi natječaj za provedbu tipa operacije 8.5.2. ‘Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture’, a među njima je i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije, kojoj uskoro slijedi obnova poučne staze u sjevernom dijelu Dravske park-šume. Projekt će se realizirati u suradnji s Gradom Varaždinom i Hrvatskim šumama, a osim uređenja trase poučne staze slijedi i niz drugih aktivnosti, koje bi sve trebale biti privedene kraju iduće godine. Projekt je vrijedan 700.000 kuna i samo je jedan kotačić u obnovi poučnih staza i održavanja šumske infrastrukture koji su započeli potkraj prošle i početkom ove godine.