Do 2040. predviđa se

Dok mantra o čistoj, pametnoj i obnovljivoj energiji koja bi trebala potpuno istisnuti trenutačno dominantnu sklonost bjesomučnoj potrošnji ograničenih fosilnih goriva, Europa sve više ulaže u održive varijante i istraživanja novih mogućnosti i tek traži odgovore na ključne izazove. Još nema održivih rješenja kako obnovljivu energiju usklađivati i prenositi te kako izbjeći masovnu uzurpaciju zemljišta i nagrđivanje okoliša. U svijetu u kojemu se, prema procjeni Međunarodne agencije za energiju (IEA), do 2040. predviđa 30-postotno povećanje globalne potražnje za energijom i jačanje utjecaja klimatskih promjena europskoj je administraciji jasno prema kojim ciljevima teži, no još točno ne zna kako ih ostvariti.

Kad bismo pojednostavljeno definirali željeni smjer kojim se na putu prema održivosti zaputila Europa, a s njom i Hrvatska, govorili bismo o energetskoj uniji usredotočenoj na obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i kružno gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika.

O mnogim izazovima na tom putu svakodnevno promišlja Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš (EEA), svjestan da će proći desetljeća dok sva infrastruktura i kapaciteti za proizvodnju ne postanu pametni i čisti i dok se ne svladaju potrebne stručne vještine. – Još nismo u stanju prikupljati, skladištiti i prenositi onoliko te energije koliko bi nam omogućilo da je upotrijebimo kada nam i gdje nam zatreba. To je mnogo više od tehnološkog izazova. To podrazumijeva drukčiji način proizvodnje i upotrebe energije, odnosno prelazak s ograničenog broja velikih proizvođača koji preferiraju pojedina goriva na decentraliziranu proizvodnju električne energije koju proizvodi mnogo proizvođača koji iskorištavaju potencijal lokalnih obnovljivih izvora energije.

Na lokalnoj razini taj novi pristup može značiti da kućanstva mogu postati proizvođači energije i prodavati višak proizvodnje svojim susjedima putem tzv. pametnih energetskih mreža. Na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini to bi značilo povezivanje energetskih mreža i dionika – rasvjetljava Bruyninckx željene koncepte energetske budućnosti u publikaciji ‘Signali’ u kojoj se razmatra prelazak Europe na čistu, pametnu i obnovljivu energiju.

Europa, dakako, ne staje samo na razmatranju problema i definiranju ciljeva nego i ulaže u traženje konkretnih rješenja. Jedan od projekata kojima se nastoji odgovoriti na pitanje kako proizvoditi dovoljne količine obnovljivih izvora i pritom ne zakrćiti kopno i more solarnim pločama i vjetrolektranama, a plodno tlo i izvore pitke vode ne upregnuti masovno u proizvodnju bioenergije, provodi se u Vaduzu, glavnom gradu Lihtenštajna.

Istraživačkim projektom ‘Fluid-glass’ financiranim iz programa Europske unije na lihtenštajnskom sveučilištu razvijaju prozore koji bi postali nevidljivi kolektori solarne energije, uklopljeni u svakodnevni život. Između slojeva stakla znanstvenici su umetnuli tanki sloj vode obogaćene posebnim nanočesticama koje omogućavaju da vanjska površina prozora prikuplja Sunčevo zračenje i pretvara ga u struju, a unutarnja strana prozora zagrijava ili hladi unutarnji prostor. Svaki prozor može u idealnim uvjetima proizvesti do kilovat energije po satu. Bude li sve teklo prema planu, prvi energetski prozori mogli bi se naći na tržištu za manje od tri godine.

– Očekujemo da će se naši prozori većinom primjenjivati u poslovnim višekatnicama s visokim postotkom ostakljenih površina na pročeljima. Pobjeđe kuće imaju manje ostakljenih površina, a da bi naš sustav bio učinkovit, potrebna je što veća takva površina – kaže Anne-Sophie Zapf, arhitekta sa Sveučilišta Lihtenštajn, koordinatorica projekta ‘Fluidglass’ koji bi u bliskoj budućnosti mogao spriječiti zabrinjavajući scenarij u kojem bi cijeli krajolici bili prekriveni solarnim pločama.

Promišljajući o vizualnom onečišćenju i planirajući buduće krajolike, radi se i na rješenjima poput integriranja solarnih ploča u materijale za pokrivanje krovova ili pregrade protiv buke na autocestama. U skladu sa zacrtanim ciljem kružnoga gospodarstva razmišlja se i tome da će infrastruktura za proizvodnju obnovljive energije već nakon nekoliko godina sigurno zastarjeti, da će materijale na kraju njihova radnog vijeka trebati sanirati, zato se projektantima već daju smjernice za osmišljavanje rješenja čije se sastavnice mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti.

Stalno se traže i novi obnovljivi izvori energije te ulaže u njihov razvoj. Jedan od nedovoljno iskorištenih potencijala jest energija valova, kojom bi se moglo zadovoljiti najmanje 10 posto globalnih energetskih potreba. Za svoj projekt ‘WaweRoller’ finska je tvrtka AW-Energy od Europske unije dobila desetke milijuna eura zajmova i nepovratnih sredstava. Upotrijebila ih je za razvoj pogona koji snagu oceanskih valova pretvaraju u električnu energiju. Valna elektrana smještena uz portugalsku obalu Atlantika radi s pomoću golemih ploča od staklenih vlakana koje su pričvršćene na dno oceana, na dubinama od 10 do 15 metara. Utjecaj tehnologije na podmorje još se testira.

Traže se inovacije i u prikupljanju solarne energije i njezinu skladištenju u obliku tople vode u podzemnim spremnicima. Inovativni Švedani spoznali su pak da se čak i toplina koju proizvodi ljudsko tijelo može pretvoriti u energiju, pa toplinu više od 250.000 tisuća ljudi koji svakoga dana prođu željezničkim kolodvorom u centru Stockholma prikupljaju i upotrebljavaju za zagrijavanje vode kojom se zagrijava poslovna zgrada preko puta ceste. Upravo takvi, inovativni pristupi bit će ključni za omogućavanje potrebnog skladištenja i prijenosa čiste energije.

Traže se i rješenja za proizvodnju što učinkovitijih baterija kojima bi se osim električnih automobila u doglednoj budućnosti mogla služiti europska kućanstva. Cilj je razviti što manju bateriju u koju se može spremiti što više energije, koja se puni i otpušta energiju što brže, traje i do trideset godina i deset tisuća ciklusa punjenja, stabilna je na ekstremno niskim i visokim temperaturama, izrađena od za okoliš najmanje štetnih materijala, isplativa i cjenovno prihvatljiva. Na tom rastućem tržištu pametne energetske pohrane za domaćinstva i mala poduzeća dobro kotira njemački startup Sonnen koji je u Njemačkoj osnovao mrežu proizvođača, potrošača i operatora pohrane koji razvijaju baterijske sustave, međusobno trguju električnom energijom i znatno nižim cijenama počinju pomalo konkurirati velikim elektroodistributivnim poduzećima.

Najviše energije Europska unija još osigurava iz fosilnih goriva, no, prema posljednjim Eurostatovim podacima, udio energije iz obnovljivih izvora porastao je 2015. na gotovo 17 posto, što pokazuje da se u skladu sa strategijom ‘Europa 2020.’ dobro napreduje prema cilju da se do te godine iz obnovljivih izvora proizvodi ukupno dvadeset posto europske struje. Rast od gotovo deset posto u deset godina pripisuje se politici potpore obnovljivim izvorima energije na razini Unije i nacionalnim razinama uz smanjenje troškova proizvodnje obnovljive energije, najviše za vjetroelektrane i solarno fotonaponske čelije.

Neke europske zemlje znatno su ispred drugih u razvoju obnovljive energije. Najdalje je otišla Danska, koja si je postavila cilj postati do 2050. prva zemlja u svijetu koja će električnu energiju dobivati iz obnovljivih izvora. Za sada ima najveći svjetski pogon solarnoga centralnoga grijanja i vjetroparkove koji zadovoljavaju gotovo polovinu ukupnih potreba za strujom.

Prema ocjeni gospodarsko-interesne udruge Obnovljivi izvori energije koja okuplja proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora, uhvatili smo korak s Europskom unijom. Ne računajući hidroelektrane, iz obnovljivih izvora pokrivamo više od 15 posto domaće potrošnje struje i pozicionirali smo se kao regionalni lider u energetskoj tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu. Zasluge za to pripisuju se modelu razvoja poticane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. On je u posljednjih deset godina mnogo puta izmijenjen i dopunjen, ali ulagače itekako potiče na investiranje.

U toj udruzi smatraju da se daljnji razvoj proizvodnje električne energije iz OIE-ja može nastaviti prema novome premijskome modelu, ali da se projekti koji su se počeli provoditi prema poticajnome modelu trebaju nastaviti bez retroaktivnih mjera. Podsjećaju na to da su lani na najavu retroaktivnih izmjena stečenih prava investitora financijske institucije negativno reagirali i kažu da su članice njihove udruge uložile više od milijardu i pol eura te da je u tijeku provedba projekata vrijednog oko pola milijarde eura.

Zahvaljujući financijskim poticajima, tehnološkom razvoju i političkoj potpori cijena električne energije iz obnovljivih izvora konkurentna je onima iz drugih izvora. Hrvatska je s Europskom unijom na dobrom putu, punom izazova koje tek treba riješiti, no dan kad će sva kućanstva biti opremljena baterijama za pohranu energije iz obnovljivih izvora, krovovi opremljeni solarnim pločama, a energetski izolirane zgrade pametnim prozorima za proizvodnju struje, udaljen je, prema svemu sudeći, barem nekoliko desetljeća.