Država predugim rješavanjem imovinskopravnih odnosa odbija investitore

Na prošlogodišnjoj konferenciji predstavili ste projekt ‘Medulin Active Park’ i rekli da čekate lokacijsku dozvolu. Jeste li danas korak bliže ostvarenju sna o pretvaranju Medulina u međunarodno poznato odredište za pripremu sportaša i održavanje sportskih natjecanja? – Posljednjih godina dana nastojali smo promijeniti koncept kako bi s jedne strane projekt bio atraktivniji potencijalnom investitoru, a s druge strane sigurniji za realizaciju javnih potreba u sportu. Projekt će se lakše ostvariti ako se u poslovni plan uključi i segment gradnje hotelskog ili sličnog smještaja sportaša. Gradnja isključivo sportske infrastrukture bez znatne financijske pomoći javnog sektora za privatnog je investitora izrazito zahtjevan projekt. U projektu gradnje sportskog parka lokalna zajednica može preuzeti financiranje gradnje i upravljanje manjim atletsko-nogometnim stadionom s pratećim sadržajima te tako osigurati javni interes.

Riječ je o investiciji od 21 milijun eura u koju Općina Medulin planira ući u javno-privatnom partnerstvu. Tko će biti privatni partner u projektu koji predviđa gradnju niza sportskih objekata, stadiona, bazena, dvorana, terena i prateće infrastrukture? – Privatni partner bit će poznat nakon natječaja za provedbu projekta. Predlažemo hibridni model JPP-a u kojemu je javni interes u kontekstu lokalne sportske zajednice, nacionalnih sportskih saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora samo manji dio u odnosu na potrebe popunjavanja kapaciteta za pripreme sportaša koji dolaze iz inozemstva. Stoga bi, proporcionalno potrebama javnog sektora, udio obveze iz ugovora o JPP-u za javni sektor trebao biti manji od udjela privatnog partnera koji bi se komercijalno koristio resursima. Drugim riječima, ugovor o JPP-u može definirati da na javnog partnera otpada 10 posto, a na privatnog partnera 90 posto ugovorne obveze jer je to omjer javnih i komercijalnih potreba. I upravo smo zbog toga u projekt uvrstili mogućnost gradnje hotela, kako bi se privatnom partneru isplatila ulaganja.

Napomenuli ste da je projekt uvršten u tablicu potencijalnih projekata JPP-a Agencije za investicije i konkurentnost. Ima li konkretne pomoći države? – Moram reći da odlično surađujemo s Ministarstvom državne imovine, dobili smo posebne uvjete od svih javno-pravnih tijela i očekujemo da ćemo ubrzo dobiti lokacijsku dozvolu, što će biti osnova za parcelaciju te raspisivanje natječaja. S obzirom na to da smo projekt podijelili na dva dijela te u njega uključili gradnju hotela, moguće je i da natječaj za pravo građenja raspiše Ministarstvo državne imovine, što znači da JPP nije jedina mogućnost.

Što bi u ovom i drugim konkretnim slučajevima država mogla učiniti kako bi se olakšale ‘greenfield’-investicije u Medulinu? Treba li i u čemu mijenjati zakonodavni okvir? – Prioritet je usklađivanje zakona o poljoprivrednom i šumskom zemljištu, izmjena zakona o turističkom zemljištu, pojednostavnjenje ishodenja građevinske i lokacijske dozvole uz usklađivanje rada ureda za katastar i gruntovnice. Rješavanje imovinskopravnih odnosa često je dugotrajno te se tijekom tog procesa parametri toliko izmijene da privatni investitori više nemaju jednak interes kao na početku. Tu zasigurno treba nešto mijenjati, a sve u skladu s interesima lakne zajednice te načelima očuvanja okoliša i održivog razvoja.

Imaju li jedinice lokalne samouprave dovoljno mehanizama za privlačenje investitora i dovoljno ovlasti za rješavanje njihovih zahtjeva? Što bi se tu moglo mijenjati nabolje? – Smatram da jedinice lokalne samouprave u pravilu nemaju dovoljno ljudskih resursa za privlačenje investitora koji će u interesu lokalne zajednice ostvariti svoj investicijski projekt. Zamislite načelnika općine koja ima proračun od osam milijuna kuna, a pregovara s vrhunskim menadžmentom multinacionalne kompanije čiji je proračun nekoliko puta veći. Rješenje je u dvije faze: najprije treba bolje povezati lokalnu i državnu razinu, pri čemu bi lokalna trebala jasno artikulirati svoja stajališta i smjernice razvoja te projektne zadatke za potencijalne investitore, drugo – državna bi razina preko svojih lobističkih krugova trebala osigurati interes investitora te znanje i iskustvo državnih službenika u pripremi i provedbi projekata.

Jedna od lanjskih preporuka kojima se otkrivaju zapreke i predlažu aktivnosti za jačanje investicija jest da jedinice lokalne samouprave treba osposobiti za kvalitetnije poticanje ulaganja. Kako ste osposobljeni u Općini Medulin? Ima li prostora za napredak? – Razlika je u proračunima pojedinih jedinica lokalne samouprave i deset tisuća puta pa je nezahvalno reći što JLS može i mora učiniti za poticanje ulaganja na svojoj području. Općina Medulin ima najveći proračun među općinama te je prema indeksu razvijenosti drugi JLS u Hrvatskoj. Stoga je i naša kompetentnost očito iznad prosjeka, ali kao što sam već rekao, potrebna je veća sinergija lokalne i državne razine putem, primjerice, Agencije za investicije i konkurentnost, ali i bolje, organiziranije i intenzivnije lobiranje državne razine na svjetskom tržištu.

Drugi veliki projekt koji pripremate u javno-privatnom partnerstvu jest 150 milijuna kuna vrijedan zabavni centar Campanož-Crispoland. Bili ste lani u fazi parceliranja područja i odvajanja čestica u državnom vlasništvu. Što je u međuvremenu napravljeno? – Parcelacija je gotova, Ministarstvo državne imovine procjenjuje zemljište za koje će se raspisati natječaj za višegodišnje pravo građenja, što očekujemo uskoro. Urbanistički plan je na snazi, izradili smo studiju predizvodivosti, vjerujemo da će investitori biti jako zainteresirani.

Kada bi mogao biti raspisan natječaj za odabir partnera odnosno investitora u taj projekt? – Projekt smo podijelili u tri faze – zabavni dio vezan uz vodeni i tematski park bio bi prva faza, otvoreni koncertni prostor s polivalentnim zatvorenim prostorom druga faza, a letjelište i padobranski centar treća faza. Natječaj za prvu fazu očekujemo u prvoj polovini godine, natječaj za drugu fazu do kraja godine, a za treću fazu plan je da natječaj bude raspisan u roku od dvije godine.

Medulin je prema broju noćenja najbolji od svih naših općina. Ovim projektima još biste povećali brojke i učvrstili taj status. Imate li dovoljno kvalitetnih smještajnih kapaciteta i razvijenu prateću infrastrukturu za prihvat još većeg broja gostiju? – Težimo produženju turističke sezone uz istodobno podizanje kvalitete smještaja. Trenutačno se provodi ‘brownfield’-investicija Arena Hospitality Groupa kojom se autokamp Pomer s jednom zvjezdicom pretvara u glamping kamp. Velik broj privatnih iznajmljivača preorijentira se na kuće za odmor s bazenima. Stoga imamo blagi porast broja smještajnih kapaciteta s naglaskom na povećanje kvalitete smještaja. Pritom ulažemo u prometnu infrastrukturu, šetnice, sagradili smo 80 kilometara kanalizacijske mreže. Trudimo se držati korak sa zahtjevima u špici turističke sezone, što zasigurno nije lagan zadatak.

Je li u planu gradnja novih smještajnih kapaciteta, prije svega hotela visoke kategorije? – Upravo je hotel u neposrednoj blizini sportskog parka Medulin Active kapacitet koji nam je prema strateškom planu potreban za produženje turističke sezone, ali i sportska infrastruktura koja neće biti samo za potrebe turizma nego i javne potrebe u sportu.

Medulin u iduće dvije godine planira postati jedna od tri najrazvijenije općine u Hrvatskoj. Je li razvoj temeljen isključivo na uslužnim djelatnostima ili planirate jačati i proizvodnju? – Mi jesmo najturističkija općina u Hrvatskoj, s obzirom na to da s gotovo 2,8 milijuna noćenja zaostajemo samo za Porečom, Rovinjom i Dubrovnikom. Naša je želja stvoriti uvjete za cjelegodišnji turizam, pa bi naši građani zaista mogli živjeti od turizma kao primarnog izvora prihoda. Ruku pod ruku s turizmom ide i poljoprivreda; ne postoji lokalni maslinar koji ne uspije tijekom turističke sezone distribuirati vrhunsko ekstra-djevičansko maslinovo ulje svjetski priznate kvalitete. Za poljoprivredne smo objekte, primjerice, ukinuli komunalni doprinos, čime potičemo poljoprivrednu proizvodnju, a planiramo ukinuti komunalni doprinos i za objekte proizvodne namjene unutar postojećih poslovnih zona. Izrazito je bitno omogućiti cjelegodišnje zaposlenje izvan turističkog sektora. Turizam je zamašnjak razvoja koji mogu i moraju iskoristiti i ostale gospodarske djelatnosti, u skladu sa strateškim planom razvoja općine.