Ukupna bruto dobit 25 banaka spustila se u 2017. na 4,21 milijardu kuna. Pad dobiti u većini je slučajeva posljedica većih troškova vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke zbog plasmana trgovačkim društvima. U prijevodu – zbog Agrokora.
Najveća banka na hrvatskome tržištu, Zagrebačka banka, lani je ostvarila bruto dobit upola manju nego godinu prije. Lani je tako bruto dobit iznosila malo više od milijardu kuna, a godinu prije 6,27 milijardi. Pad dobiti u većini je slučajeva posljedica većih troškova vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke zbog plasmana trgovačkim društvima. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke povećani su u prošloj godini za 86 posto ili za 665 milijuna kuna, na 1,4 milijarde kuna, u ponajviše zbog povećanja rezervacija po plasmanima trgovačkim društvima.
Ni Privredna banka Zagreb nije ostala neokrhnuta zbog vrijednosnog usklađivanja. Naime, u njezinu financijskom izvješću koje potpisuje čelnik čovjek Dinko Lucić stoji da je, doduše govori se o PBZ grupi, izdvojeno 303,6 milijuna kuna za troškove vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke. No treba napomenuti da se PBZ lani riješio dijela ‘lošeg’ portfelja u kojemu su bili i krediti kompanijama koje su bile naslonjene na Agrokor, kao što su Granolio i AWT International, što je sigurno smanjilo iznose potrebne za rezervacije. Bruto dobit lani je iznosila 1,67 milijardi kuna, zbog čega je PBZ na prvome mjestu na tržištu prema dobiti, ali ona je manja za 309 milijuna nego u 2016.
Veliki pad dobiti imala je i Splitska banka, kojoj se pozitivni predznak iz 2016. istopio za gotovo 449 milijuna kuna. Novi šef Splitske banke Slaven Celić, koji je vodstvo preuzeo u travnju prošle godine, HNB-u je prijavio bruto dobit od gotovo 19 milijuna kuna. Erste banka, koju vodi Christoph Schöfböck, a koja je na trećem mjestu prema visini bruto dobiti, lani je imala pad od samo 18,5 milijuna kuna, na 811,7 milijuna. Raiffeisen banka, čiji je predsjednik Uprave Michael Georg Müller, prošle godine imala je bruto dobit od 475 milijuna kuna, što je pak za gotovo 110 milijuna manje nego godinu prije.
Unatoč visokim rezerviranjima po izloženosti grupi Agrokor i povezanim osobama, Hrvatska poštanska banka nadoknadila je gubitak iz prvih šest mjeseci 2017. i godinu završila s neto dobiti od 7,1 milijun kuna (bruto dobit od devet milijuna). Ispravci vrijednosti prema grupi Agrokor i povezanim osobama iznose 281 milijun kuna, stoji u priopćenju banke na čijem je čelu Tomislav Vuić. Addiko banka jedna je od rijetkih velikih koje su lani imale veću dobit nego 2016. Naime, vodstvo banke, na čijem čelu je Mario Žižek, uspjelo je gotovo udvostručiti dobit. Lani je bruto dobit banke bila 153 milijuna kuna, a godine prije nešto manje od 80 milijuna. OTP banka, koju vodi Balázs Békeffy, HNB-u je prijavila bruto dobit od 164,6 milijuna kuna, što je za 9,4 milijuna kuna više nego godinu prije. Sberbank je jedini od velikih igrača koji je godinu zaključio u minusu, i to od čak 147 milijuna kuna, dok je godinu prije poslovao s dobiti od gotovo 70 milijuna kuna.
