Lanac blokova bilježi sve i rasvjetljava financijsku budućnost

Kriptovalute u trenutačnom, nereguliranom obliku možda su na odlasku, ali tehnologija ugrađena u njihovo funkcioniranje tek će doživjeti procvat. Iako tehnološki razvoj prožima sve dijelove financijskog sektora, lanac blokova (engl. blockchain) nedvojbeno se nameće kao tema broj jedan u posljednje vrijeme i nekako zasjenjuje sve ostale, premda je to uvelike posljedica trendovskog razmišljanja, ne i stvarnog nedostatka drugih tehnoloških rješenja u sektoru financija. ‘Blockchain’, digitalna knjiga u kojoj su sve transakcije zabilježene kronološki i javno, nije samo budućnost financijske industrije, već možda i kompletne ljudske egzistencije, s obzirom na to da se može upotrijebiti za bilježenje praktički bilo kojeg niza događaja, pa čak i relevantnih trenutaka u jednom ljudskom životu (rodni list, vjenčani list, osobna iskaznica itd.). Još jednostavnije rečeno, ‘blockchain’ je tehnologija koja osigurava digitalnu sljedivost bilo čega.

No to je bliska budućnost, trenutačna primjena je najraširenija upravo u financijskom sektoru, koji se proteklih desetljeća u nekim segmentima oslanja na najnovije tehnologije i nudi neka od najinteresantnijih tehnoloških rješenja, među kojima je ‘blockchain’ samo jedno, ali izrazito popularno. Banke su u početku bile sumnjičave prema toj tehnologiji, vjerojatno zbog njezine povezanosti s kriptovalutama, koje im uglavnom nisu simpatične, no to se u međuvremenu promijenilo i upravo su banke sada pioniri njihova uvođenja. Prema Financial Timesu, pet je područja u kojima se može očekivati vidljiv efekt ‘blockchain’-tehnologije: kliring i poravnjanja, platni promet, financiranje trgovine, utvrđivanje identiteta i sindicirani zajmovi. Procjene govore da bi banke mogle uštedjeti oko deset milijardi dolara upotrebom ‘blockchaina’ u klirinškim procesima, pa ne začuđuje sve raširenija primjena u nizu različitih financijskih institucija poput Australiske burze i američke kompanije za kliring i poravnjanja DTCC. Plaćanja su najočitije područje primjene s obzirom na to da je ‘blockchain’ izvorno i zamišljen za bilježenje transakcija digitalnih valuta, pa banke sada idu korak dalje i razmišljaju o preuzimanju te tehnologije i stvaranju ‘blockchain’-sustava plaćanja u vlastitim digitalnim valutama. Drugi krak ove primjene su prekogranična plaćanja, koja se sada oslanjaju na poznati sustav SWIFT, ali koji neke kompanije pokušavaju zamijeniti Rippleom, utemeljenom na ‘blockchainu’, zbog čega traje tihi rat između starog i novog sustava.

Financiranje trgovinskih transakcija jedno je od tehnološki zaostalijih područja bankarstva temeljenog na papirima, pa se uvođenje najmodernije tehnologije čini sasvim očitim, posebice zato što u ovom procesu velik broj aktera treba pristup istim informacijama. Stvaranje javno dostupnog ‘blockchaina’ to bi znatno olakšalo, ali stručnjaci upozoravaju da svi akteri moraju istodobno prihvatiti tu tehnologiju jer inače nema smisla (ako je u bilo kojem dijelu procesa potreban neki papir ili biljeg, sve pada u vodu). Utvrđivanje identiteta jedan je od osnovnih problema financijskog sustava, pogotovo otkad su regulatorna kliješta stisnuta. Znati tko je klijent, bankama je ključna informacija, a ‘blockchain’ bi mogao riješiti dosad neuspjele pokušaje uspostavljanja zajedničkog digitalnog registra klijenata. Naposljetku, sindicirani zajmovi (zajmovi u kojima sudjeluje niz investitora) komplicirani su i dugotrajni, stoga se opet nudi ‘blockchain’ kao jasno rješenje kojim bi se proces ubrzao i omogućilo lakše upravljanje životnim ciklusom zajma.

U temelju su svih procesa uvođenja tehnologije takozvane fintech kompanije, odnosno kompanije specijalizirane za tehnologiju u financijskom sektoru. Velik dio njih su, naravno, tehnološki startupovi iz cijelog svijeta, ponajviše iz Amerike i Europe, koji ubrzano razvijaju tehnološka rješenja za razne segmente financijskog sektora, posebice one koji već dugo nisu vidjeli ozbiljnu inovaciju ili kaskaju za već dostupnim tehnologijama. Njihov efekt i utjecaj golemi su i svakim danom sve veći, pa ne iznenađuje da sve veći broj MBA diplomata u svijetu navodi fintech kao svoj prvi izbor radnog mjesta. Kako tvrdi Deloitte, fintech sektor je užaren zahvaljujući golemim ulaganjima tradicionalnih financijskih institucija i sve jačem naletu startupova koji nude vlastite financijske usluge brže i efikasnije.

Europska startup-scena to potvrđuje, sugerira nedavna lista portala Siliconrepublic, koja je pobjeđila 20 najinteresantnijih europskih financijskih startupova za ovu godinu čije usluge upućuju na smjer kretanja fintech industrije u idućim godinama. Izbor je vrlo eklektičan u smislu primijenjenih tehnologija i financijskih funkcija koje obavljaju, pa se može smatrati budućnošću fintech-a u malom. Primjerice, Advanon je internetska platforma za posuđivanje novca temeljem faktura svojih klijenata koja omogućuje malim i srednjim poduzećima bolje upravljanje svojim gotovinskim tokom i fokusiranje na osnovno poslovanje. Za sve one koji žele investirati na jednostavan i pregledan način tu je aplikacija za mobitel koju je razvio Capital.com, čija je glavna prednost korištenje umjetnom inteligencijom pri investiranju u razne financijske instrumente. Circle se pak koristi starim ‘izumom’ izravne komunikacije računala (P2P) kao osnovom za platformu preko koje korisnici mogu slati i primati uplate u eurima, a tvorci tvrde i da je to prva i jedina platforma koja može slati prekogranične uplate na američke bankovne račune besplatno. S pomoću CurrencyFaira pojedinci i poduzeća mogu obavljati razmjenu valuta i slati sredstva na bankovne račune po cijelom svijetu, a danski Coinify rabi neizbježnu ‘blockchain’-tehnologiju u svrhu plaćanja za trgovce i potrošače koja radi s globalnim davateljima platnih usluga, internetskim trgovcima, pojedincima, kao i tradicionalnim, fizičkim trgovinama.

Fenergo se bavi onim manje atraktivnim, ali iznimno važnim elementima financijskog sektora, kao što su upravljanje životnim ciklusom klijenata, pranje novca, usklađenost s regulatornim zahtjevima i upravljanje podacima o klijentima. Za zastupljenost računalstva u oblaku na listi prvih deset pobrinuo se Gan Integrity, koji upotrebljava ovu tehnologiju za upravljanje korporativnim rizikom, obavljanje dubinskog snimanja i zaštitu ‘zviždača’. Danska platforma vremenski intenzivne zadatke u području pravne usklađenosti pretvara u jednostavne, automatizirane kampanje. Specijaliziran za tržišta u razvoju, ID Finance nudi internetske zajmove, ocjene kreditne sposobnosti i digitalne financijske usluge, a već sada izdaje oko 50 tisuća zajmova na mjesec, što dovoljno govori o popularnosti ovog rješenja. Jedna od najvrjednijih europskih kompanija, Klarna, nudi internetske platne usluge za e-trgovinu kako bi eliminirala rizik i za kupca i za trgovca jer se od kupca naplaćuje tek nakon primanja proizvoda. U prvih deset svakako je i britanski Monzo zbog specifične funkcije koju obavlja. Riječ je cijeloj banci zasnovanoj na pametnom telefonu, u kojoj deseci tisuća ljudi imaju svoje tekuće račune i koriste se njezinom uočljivom debitnom karticom, dok se tisuće natiskuju na listi čekanja. Bezbroj je aplikacija koje mijenjaju budućnost financijske industrije, ali i ovaj popis dobar je pokazatelj mogućnosti i raspona toga rastućeg financijskotehnološkog sektora koji je već uvelike ušao u svakodnevni život pojedinaca i tvrtki, a da toga nisu ni svjesni.