Oprez! Čuvajte se parole ‘GDPR brzo, jeftino i povoljno’

Proizvodi svih dobavljača koji ugovore s trgovcima ne prilagode novim propisima nakon 31. ožujka neće moći na police trgovina, a novi ugovori ne potpisuju se zbog mnogih spornih odredbi. Samo na dvije radionice koje je organizirao HGK nabrojeno je čak 150 zakonskih nejasnoća.

On napominje da je Zakon donio niz promjena u poslovanju i da je prilagodba novim pravilima vrlo zahtjevna. Prema informacijama Ministarstva poljoprivrede, svi obveznici tog zakona pripremaju se za njegovu primjenu. Vjerujemo da će se to pravodobno i kvalitetno provesti. Pojedini trgovci već su počeli primjenjivati nove rokove plaćanja, što je posebno važno proizvođačima svježeg asortimenta, primjerice voća i povrća, jer je sada rok plaćanja trideset dana – poručuju iz Ministarstva.

Ipak, da ozbiljno zapinje u prilagodbi ugovora, potvrđuje nam i direktorica za odnose s članstvom HUP-a koja kaže da se do sada potpisalo malo ugovora. Doduše, ne može precizirati koliko, ali ističe da sve strane obuhvaćene Zakonom različito tumače njegove odredbe: – Tumačenja pojedinih odredbi zasad potpuno blokiraju uspostavljanje normalnih poslovnih odnosa trgovaca i dobavljača te štete svim sudionicima.

S tim se ne slažu ostali naši sugovornici jer su pojedine odredbe prilično nejasne. Da je to tako, potvrdili su nam to neslužbeno i u Ministarstvu poljoprivrede u kojem s AZTN-om upravo ovih dana trebaju rastumačiti još neke nejasne odredbe koje su sami pisali. O kojim je odredbama riječ, izvor nije htio govoriti, no čini se da je mnoge sudionike ovog procesa uhvatila panika, što potvrđuje i odaziv na radionice koje je Hrvatska gospodarska komora organizirala sredinom veljače u Zagrebu i Splitu. Na njima je bilo po četiristo predstavnika trgovaca, dobavljača i poljoprivrednika koji su predstavnicima Ministarstva i AZTN-a postavljali sasvim konkretna pitanja zbog različitih tumačenja zakonskih odredbi. Ovog petka radionica će se održati i u Osijeku, a onda i u Rijeci, Puli te Varaždinu.

Sva dodatna pitanja koja će članice iskazivati do 31. ožujka HGK će i dalje prosljeđivati nadležnim institucijama i odgovore objavljivati na svojim internetskim stranicama. Tako želi uvesti novu praksu pomoći svojim članovima u prilagodbi novim zakonima.

Na te dvije održane radionice iskristaliziralo se čak 150 zakonskih nejasnoća. Riječ je, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, uglavnom o prijeporima u vezi s popustima na količinu i asortiman, načinima provedbe akcija u praksi te pravilima o povratu kvarljive i sezonske robe. U Ministarstvu objašnjavaju da je popust na količinu i asortiman prihvatljiv jer širinom asortimenta dobavljač ispunjava svoj interes i ima alat da s odabranim trgovcima kvalitetno regulira poslovni odnos. Kad je riječ o akcijama, i one su, objašnjavaju u Ministarstvu, vezane uz količinu proizvoda, a sve mora biti definirano ugovorom kojim dobavljač odobrava akcijski popust. Napominju da akcijska cijena u pravilu ne smije biti ispod nabavne cijene pojedinog proizvoda, osim u tri iznimke: kad je riječ o isteku roka trajanja, povlačenju proizvoda iz asortimana ili rasprodaji pri zatvaranju objekta. – Vraćanje isporučenih, a neprodatih proizvoda, naplata naknade za odlaganje takvih proizvoda, naplata naknade dobavljaču za neprodane proizvode kojima je istekao rok trajanja smatra se nepoštenom trgovačkom praksom – kažu u Ministarstvu.

Ipak, nije tu riječ samo o prijeporima zbog količine, akcija ili kvarljivosti jer pregledavajući sva ta pitanja, vidimo da dvojbi ima i zbog drugih stvari. Primjerice, na radionici je postavljen problem burzovne robe (one čija se cijena mijenja svaki dan ili tjedan), odnosno kako u tom slučaju u ugovoru s dobavljačem definirati cijenu jer je promjenjiva, tj. nema cjenika koji trajno vrijedi za te vrste robe. U tom se smislu postavilo i pitanje je li ispravno ugovoriti da se cijena mijenja u skladu s promjenom onih na tržištu. Predstavnici AZTN-a i Ministarstva odgovorili su da je ‘dopušteno na opisani način odrediti cijenu, međutim treba osigurati transparentnost informacije o cijeni i trgovcu i dobavljaču, odnosno ugovornim stranama mora biti jasno gdje se dolazi do informacije o cijeni, a po potrebi to se navodi i u ugovoru’.

Ili pak jedno pitanje koje će stalno izazivati rasprave između trgovaca i drugih sudionika: što znači znatno smanjenje narudžbi ako je ugovor općenit i ni jednu stranu ne obvezuje na određene količine? U Ministarstvu i AZTN-u kažu da će se to ‘moći utvrditi u postupcima, a ovisit će o tome kakva je bila dosadašnja praksa, odnosno kolike su se količine prije naručivale, o kojim je proizvodima riječ i slično’. Dakle, svatko će moći i dalje tumačiti na svoj način, što je pokazala praksa.

Posebna je priča zaštita domaćih dobavljača u odnosu na uvoz. Uvoznici ni dosad nisu imali problema u ugovaranju s najvećim lancima, zato se lakše usklađuju i prema novim odredbama, no to bi mogli platiti domaći proizvođači, koje je Zakon zapravo trebao zaštiti. – Nije riješen problem prekomjernog uvoza trajnog mlijeka i polutvrđog sira po dampinskih cijenama, nije onemogućio ni ‘akcijanje’ u obje kategorije te upotrebu trajnog mlijeka i polutvrđog sira kao mamca za potrošače – kaže predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka Rašeljka Maras.

Kao što kaže jedan dobavljač koji je želio ostati anoniman, trgovci sada pokušavaju u nove ugovore staviti sve ono što su ostvarivali raznim akcijama kad su ucjenjivali dobavljače, odnosno nastoje (prema novom zakonu) legalizirati prijašnje pritiske, stoga je na neki način situacija slična prijašnjoj iako ima mišljenja da su to porođajne muke ovoga, prvi put donesenoga, propisa i da će poslije, nakon objašnjenja dvojbenih odredbi, sve sjesti na svoje mjesto. Zamjenik predsjednika Poljoprivredne komore Mato Brlošić kaže da ima problema, ali da treba imati volje da se prevladaju. – Netko očito gubi dobre pozicije pa mu je teško naviknuti se na novu stvarnost – kaže Brlošić. Pritom misli na trgovce.

Ipak, da nisu samo trgovci ti koje se označava kao loše momke, dokazuju, čujemo, i rasprave između poljoprivrednika i otkupljivača. Ni među njima nema mnogo potpisanih novih ugovora, a razlog je isti – različita tumačenja. Tako su otkupljivači – prerađivačke tvrtke – do sada imali nadmoćan položaj u odnosu na poljoprivrednike, a podređen u odnosu na trgovce, pa nastoje izvući što bolji položaj kao dobavljači, a što više zadržati onaj u odnosu na poljoprivrednike. Dakle, nisu krive samo nedorečene zakonske odredbe nego i interes koji brani svaka strana. Ipak, te nedorečene odredbe svima su dale krila da ih tumače na svoj način, što je i razumljivo, zato je Zakon ipak trebalo bolje napisati.

Iako u Ministarstvu smatraju da akteri koje Zakon obuhvaća imaju sasvim dovoljno vremena usklađivati svoje ugovore, već i time što je postavljeno čak 150 pitanja posredno priznaju da ima problema koje su sami izazvali. – Za ovakvu su situaciju prije svega krivi autori Zakona jer se nisu dovoljno konzultirali s onima koji bi ga trebali provoditi i primjenjivati u praksi, zbog čega može izazvati konfuziju u primjeni i proizvesti neželjene učinke – poručuju iz KTC-a.

Jedan naš sugovornik, također dobavljač, rekao nam je da se i sami trgovci razlikuju u fleksibilnosti pri pregovaranju o novim ugovorima. Primjerice, pregovori ipak malo bolje napreduju s velikim trgovinskim lancima (iako napredak ne zadovoljava) nego s manjima. Kao primjer manjih naveo je Studenac i Tommy, čije su trgovine prostorno manje, zbog čega imaju veće operativne (dnevne) troškove od, primjerice, Konzumovih. Upravo zato malo teže pristaju na ustupke od ostalih trgovinskih lanaca, ali ponovimo – ni kod drugih to ne ide nimalo glatko.

U HUP-u su sredinom veljače održali zajednički sastanak trgovaca i domaćih proizvođača prehrambenih proizvoda kako bi se razmotrile zajedničke mogućnosti rješavanja problema u tumačenju i primjeni Zakona. Nisu bili ništa pametniji nakon sastanka. – Zbog trenutačnog stanja i štete koju im Zakon nanosi već sada proizvođači zahtijevaju samo jedno: odgodu primjene dok se ne razjasne sve sporne situacije i ne usklade tumačenja, jer bez njih nema ugovora s trgovcima. O svemu smo obavijestili i premijera Andreja Plenkovića i čekamo njegovu reakciju – kaže Kosanović.

Iako je Ministarstvo donošenjem tog zakona imalo dobre namjere, drugi se sugovornici, uključujući one anonimne, slažu da će biti nužno odgoditi rok prilagodbe ugovora zbog nejasnoća u njemu, inače u nekim trgovinama nakon 31. ožujka neće biti proizvoda ako proizvođač i trgovac nisu uskladili ugovor s novim propisima. Najveće kolateralne žrtve bit će manji proizvođači, ali među njima moglo bi se naći i poznatijih brendova, što će naštetiti svima. A u dogledno vrijeme morat će se uvesti i neke izmjene.