Otvoreni su novi putovi do kapitala

Stanje u gospodarstvu je dobro, predznaci su pozitivni, vrijeme je za rast i razvoj, no vrlo je teško doći do kapitala. Doduše, banke su pune novca, no s obzirom na to da su se opekle u krizi, vrlo će teško odriješiti kesu. Svi oni kojima krediti ne trebaju, mogu ih dobiti lako; oni kojima trebaju, ne mogu, odnosno vrlo teško. Zato se pokušava naći alternativni način prikupljanja kapitala. Funderbeam SEE i Progress relativno su nove platforme Zagrebačke burze kao stvorene da mali i srednji poduzetnici dođu do kapitala s burze.

Funderbeam je inovativna platforma koja iz sebe ima neke investicijske projekte, poput financiranja Pivnice Medvedgrad. Njegova je kvaliteta u tome što je izravan, odnosno omogućava ulaganje fizičkih osoba u društva, bez kompliciranih procesa, dubinske analize poslovanja i ostaloga što se inače vidi u prikupljanju kapitala – objašnjava Lovre Botica, CFA, assistant manager u Odjelu financijskog savjetovanja konzultantske kuće Mazars. S druge strane, kaže Botica, Funderbeam se može pokazati kao kompliciran jer zahtijeva da svako poduzeće koje bi se tako financiralo treba imati tako zvanog glavnog ulagača koji će svojim primjerom ulaganja od primjerice deset posto uliti ostalim investitorima povjerenje u ulaganje.

Funderbeamova je načelna ideja da omogući startup-poduzećima pristup kapitalu i pripremi ih za buduća prikupljanja kapitala putem npr. Progressa i službene kotacije na burzi – kaže Botica.

Progress je, inače, nova platforma za mala i srednja poduzeća koju je nedavno pokrenula Zagrebačka burza u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Njegov je cilj da se na hrvatskom tržištu stvore uvjeti koji poduzećima u svim fazama rasta mogu osigurati potreban kapital i tako pridonijeti pozitivnom okružju za poduzetnike, gospodarski rast i zaposlenost. Hrvatska mala i srednja poduzeća, iako zapošljavaju 40-ak posto zaposlenika i u vrhu su EU u stvaranju dodane vrijednosti, još nisu dostigla razinu otprije krizne 2008. Jedan od razloga svakako je taj što u Hrvatskoj čak 70 posto otpada na bankovno financiranje. Osim što su krediti slabije dostupni brzorastućim poduzećima koja ne mogu jamčiti njihov povrat vlastitom imovinom, problem je i u tome što se upotrebljavaju za pokrivanje obrtnoga kapitala i premošćivanje likvidnosti, a nose i rizik neprestanog refinanciranja, zbog čega mnoga poduzeća završe s više uzastopnih kreditnih linija i većinu prihoda iskoriste za pokrivanje kamata i naknada. K tome je čak 70 posto kreditnih linija kratkoročno uz kamatne stope od čak jedan ili dva postotna boda više od onih za velike, zrele tvrtke; slična je situacija na okolnim tržištima.

Dakle, banke su glavni ‘dobavljači’ kapitala u Hrvatskoj. ‘Private equity’ fondovi, organizirana tržišta poput burze i/ili Progressa predstavljaju dobavljače kapitala koje većina poduzeća u Hrvatskoj gotovo uopće ne upotrebljava ili upotrebljava vrlo malo. Ipak, mnogo ‘private equity’ fondova, posebice u Poljskoj i ostatku regije CEE-a, ulaže u regiju i oni, uz možda Progress, mogu biti budući investitori u poduzeća kojima kapital treba za financiranje rasta. Posebnost je Progressova tržišta uloga tzv. nominiranog savjetnika za listanje na tržištu. Nominirani savjetnik, uključujući Mazars, pripremat će društvo za listanje na Progress, odnosno za financijsko izvješćivanje i u regulatornom smislu. Tako će savjetnici osiguravati da izvješćivanje u društvu bude dobro postavljeno, da postoje dobra pravila upravljanja, da budu pripremljeni svi dokumenti nužni za listanje i slično. Rad savjetnika, burzovne naknade i potreba za detaljnim izvješćivanjem na polugodišnjim razdobljima sigurno će povećati troškove društva, ali smatramo to nužnim dijelom prikupljanja dodatnoga kapitala na tom tržištu – kaže Botica, dodajući da je važno sagledati i iskustva drugih država, pa svakako vrijedi istaknuti da Progressu slične platforme već postoje u drugim državama i u pravilu su se pokazala uspješnima kad ih podupiru institucionalni investitori u obliku ‘private equity’ fondova, mirovinskih fondova i države.

Također, globalni trendovi prikupljanja kapitala pokazuju da će u budućnosti izravno ulaganje svakako biti važan kanal prikupljanja kapitala. Tomu u prilog svakako ide i razvoj blockchain-tehnologije, početna ponuda digitalnih valuta, odnosno ‘initial coin offerings’ na globalnoj razini itd. – kaže Botica.

Zbog toga, napominje naš sugovornik, logičnim se čini preporučiti društvima da svoj rast financiraju iz operativnoga novčanog toka, ali samo do razine dok to ne ugrožava njihovu financijsku stabilnost.

Ako je rast velik, često se zahtijeva kapital koji operativni novčani tok nije u stanju pokriti. Tada treba razmatrati druge izvore financiranja. Uzimajući u obzir financijsku stabilnost i omjere duga i kapitala, logično je u nastavku financirati rast na temelju financijske poluge, tj. duga. Budući da banke prilično strogo procjenjuju pravila kreditiranja, taj kanal u pravilu je jako ograničen. Zato će traženje dodatnoga kapitala brzo postati prioritet – ističe Botica.

Potreban kapital treba potražiti na više adresa, od strateškog partnera, institucionalnog partnera kao što je ‘private equity’ do neke od platformi kao što je Funderbeam. Hrvatski poduzetnici imaju izbor načina prikupljanja kapitala. Nove platforme Zagrebačke burze samo su jedan od izvora. Spomenuti su i ‘private equity’ fondovi, no oni su jako izbirljivi u analizama jer mogu proučiti tisuću tvrtki, a ne uložiti nijednu kunu. O bankama je sve rečeno. Postoje i crowdfunding-kampanje, no pitanje je je li to način za prikupljanje kapitala za poslovanje. Nekima je uspjelo, nekima nije. Bilo kako bilo, svaki poduzetnik mora odlučiti kojim će putem krenuti. Primjer Ivice Todorića, koji je grčevito držao vlasništvo nad Agrokorom u svojim rukama i sve financirao dugom, pokazuje kako ne poslovati. S druge strane, tu je Mate Rimac, koji se sa svakim novim ulaganjem stranog investitora malo-pomalo odriče vlasništva u svojoj tvrtki. Za sada se to pokazalo kao dobar model, no hoće li na kraju biti dobar, nemoguće je predvidjeti u ovom trenutku.