Vatrogasne mjere obasjale tehnološke poduzetnike

Vjerovali ili ne, došao je trenutak da i mali poduzetnici zaplješću nekom Vladinom potezu. Izmjene Zakona o poticanju ulaganja najviše idu na ruku upravo malim tvrtkama, posebno u ICT-u. Nakon godina uzaludnog skretanja pozornosti upravo na taj sektor koji najbrže zapošljava i globalno je najkonkurentniji te nakon što se ICT industrija sama, unatoč sustavu, dokazala na svjetskom tržištu, prepoznali su je, barem donekle, i kreatori ekonomske politike. Nove zakonske izmjene tako predviđaju ulaganja u centre za razvoj ICT sustava i softvera u protuvrijednosti od 50 tisuća do milijuna eura i umanjenje propisane stope poreza na dobit za 50 posto tijekom deset godina uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, čime je predviđeno porezno rasterećenje poduzetnika i poticanje zapošljavanja radne snage. Prag za iskorištavanje poticaja tako više neće biti 150 tisuća eura, nego 50 tisuća. Novost su i potpore za nabavu opreme i strojeva starih do pet godina za mikropoduzetnike. Predviđeni su također poticaji za projekte ulaganja gospodarskim aktiviranjem neaktivne imovine u državnom vlasništvu prema kojima se uz ulaganje od najmanje tri milijuna eura i otvaranje 15 radnih mjesta omogućava desetogodišnja upotreba državne imovine bez naknade. Nakon izmjena Zakona o poticanju ulaganja i tri godine u kojima u Hrvatskoj nije bilo poreznih olakšica za istraživanje i razvoj (R&D), napokon je svjetlo dana ugledao i taj zakon pa se može reći da je tehnološke poduzetnike, posebno male, obasjalo sunce nakon dugoga mračnog razdoblja.

Naravno, i dalje je tu mnogo zapreka i za poslovanje i za ulaganje, a pitanje je i kako će sve funkcionirati u praksi. Što o tome misle, pitali smo upravo one na koje se te novosti odnose. – Izmjene Zakona o poticanju ulaganja svakako su korisne za IT tvrtke, koje često ne ulažu mnogo u skupu opremu i strojeve, ali ubrzano zapošljavaju. Već nekoliko godina planiramo velika ulaganja u infrastrukturu i poslovni prostor u sklopu planiranog osječkog IT parka, zato nam odgovaraju i stari kriteriji (ulaganja veća od 150 tisuća eura i pet novozaposlenih, nap. a.). Zadnji je rok za početak te investicije jesen, a odmah nakon toga počet ćemo više ulagati u istraživanje i razvoj, zbog čega pozdravljam nove porezne olakšice – kaže Denis Sušac, osnivač i direktor osječke softverske tvrtke Mono.

Najveća je zapreka u ostvarenju tih planova, ističe Sušac, sporost u ostvarenju preduvjeta za imalo ozbiljnije projekte i investicije te vrste. U njihovu je slučaju riječ o gotovo tri godine čekanja da udu u vlasništvo nad zemljištem, što se rješava na razini lokalne vlasti.

– Dok se mi borimo s vjetrenjačama, u konkurencijom okružju takav bi se projekt ostvario od početka do kraja – kaže Sušac.

Iz ovog primjera vidljivo je da na terenu, i to unatoč zakonskim izmjenama i poticajima, postoje različite zapreke koje koče investicije. Prema njegovu mišljenju, za dodatno poticanje ulaganja bile bi potrebne temeljite reforme na svim državnim razinama umjesto vatrogasnih mjera kojima se pokušava krpati stanje.

Marko Jukić, osnivač startupa Vollo, smatra da je prerano govoriti o tome što donose zakonske promjene jer treba vidjeti kako će to funkcionirati u praksi, na terenu. Budući da se Vollo ne fokusira na hardverska rješenja, Jukić kaže da još treba vidjeti kako će se izmjene odnositi na ulaganje u nematerijalnu imovinu, hoće li je trebati zaštititi patentom i slično jer do sada banke i druge financijske institucije poput HAMAG-BICRO-a većinom nisu imale sluha za ulaganje u obrtna sredstva kojima se gradi inovativan proizvod. – Budući da mi obično nemamo imovinu i da nam se vrijednost temelji na ljudima, znanju i softveru, tek ćemo vidjeti kako će to biti u praksi – ističe Jukić, dodajući da Vollo stalno ulaže u razvoj novih rješenja utemeljenih softverski, odnosno na rješenjima u oblaku.

Kad je riječ o tome što bi još trebalo promijeniti da se povećaju ulaganja malih tvrtki, Jukić smatra da bi se trebao rasteretiti trošak plaća jer će biti izazovno zadržati talente s obzirom na otvoreno tržište Europske unije, ali i privući talente izvana i ostati konkurentan u Hrvatskoj. Navedi također da za ulaganja startupova postoji mnogo birokratskih zavrzlama, primjerice nemoguće je jednostavno dijeliti tvrtkine dionice zaposlenicima, kao što je to slučaj vani, kao dodatni poticaj da se zadrže talenti. Komplikiran je i zastario način upisivanja udjela u vlasničku strukturu, što znači da ulagač mora otići k javnom bilježniku da bi se upisao u vlasništvo, ali i biti ondje svaki put kad netko drugi želi dalje ulagati.

– Zbog toga većina odluči osnovati tvrtku negdje drugdje kako bi se zaobijao taj problem. O pravnoj nesigurnosti ne treba ni govoriti jer ulagači osim jednostavnijeg postupka traže da se tvrtka registrira negdje gdje imaju bolji uvid u sustav, bolje ga razumiju bolje i na neki mu način više vjeruju – kaže Jukić.

Sve uspješne IT tvrtke neprestano ulažu u nove projekte jer bez toga ne bi opstale i uspjele na tržištu. Ta će se praksa očekivano nastaviti.

Zato Tomislav Bronzin, osnivač i direktor Citusa, IT tvrtke dobitnice mnogih svjetskih nagrada za inovacije, pozdravlja svaki korak u olakšavanju ulaganja. – Iako je IT industrija žilavija i naprednija od drugih, da bi stvorila nove proizvode koje će npr. azijske tvrtke teško kopirati, treba mnogo ulagati u istraživanje i razvoj (R&D) – kaže Bronzin. Citus se najviše usredotočuje na komercijalizaciju svojih rješenja, no ima i projekte, odnosno inovacije koje su u fazi istraživanja i razvoja te u skladu s tim planira ulaganja. Iako posluje po cijelom svijetu, ima tržišta na kojima želi povećati udjel, zato će se ove godine usredotočiti upravo na njih. Planira zapošljavati nove ljude, što će ponajprije ovisiti o tome hoće li naći stručni kadar s potrebnim znanjem, vještinama i kompetencijama. Upravo IT industrija ima najveći potencijal za zapošljavanje, no traži visokoobrazovane, kreativne i fleksibilne zaposlenike.

IT industrija je do sada, kaže Bronzin, mogla dobiti potporna sredstva samo u kategorijama inovacija ili velikih projekata, a automatski je bila isključena iz drugih potpora jer se smatralo da joj ne treba pomoći, zbog čega je bila u lošijem položaju u odnosu na tvrtke u drugim djelatnostima. Bronzin skreće pozornost na to da, prema procjenama, samo jedno radno mjesto u IT industriji stoji više od pedeset tisuća eura na godinu, stoga dobrim poticajima za ulaganje i zapošljavanje smatra novu predloženu olakšicu u obliku sniženog poreza na dobit tijekom deset godina. – Svim tvrtkama, pa tako i onima u industriji informacijske tehnologije, pomogli bi fleksibilniji propisi koji bi omogućavali lako pokretanje novih tvrtki, ali i njihovo gašenje ako neki projekt ne uspije. Kao i ostale, muče nas promjene zakonskih okvira, mnogo parafiskalnih nameta i neujednačena praksa u primjeni propisa. Jedna od specifičnih stvari za sve izvoznike, pa tako i IT industriju, jest problem dvostrukog oporezivanja, dakle i izvoznih zemalja i Hrvatske. U posljednjih nekoliko godina u tome se napreduvalo, Hrvatska je sklopila ugovore o sprječavanju dvostrukog oporezivanja s mnogo zemalja, no još nemamo takav ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje su važno i veliko tržište za tvrtke iz IT djelatnosti – kaže Bronzin i napominje da bi im uvelike pomoglo da se smanji, pojednostavni i ubrza birokracija te da se propisi i pravila ne mijenjaju toliko često.