Globalne dileme

Plaće znanstvenika i inženjera presporo rastu. Dok se kod nas STEM tek ustalio u svijesti tvoraca obrazovnih sustava, dio stranih stručnjaka preambiciozna ulaganja u kurikulum STEM-a smatraju opasnima. Tako je priznati američki demograf Michael S. Teitelbaum kritizirao napore tamošnje vlade za povećanje broja diplomiranih studenata s područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, rekavši kako većina istraživanja pokazuje da plaće u znanosti i inženjerima sporo rastu, a nezaposlenost je istodobno visoka ili viša nego u mnogim usporedivim zanimanjima. Teitelbaum je također napisao da sadašnji američki, a vjerojatno i globalni planovi za povećanje broja znanstvenika i inženjera podsjećaju na pokušaje popularizacije tih zanimanja nakon Drugoga svjetskog rata, koji su na kraju završili masovnim otpuštanjem i financijskim rezovima.

Inzistiranje na uvođenju STEM-a (akronim riječi ‘science’, ‘technology’, ‘engineering’ i ‘mathematics’) u hrvatskim školama u posljednjih godina dosegnulo je takvu razinu da se, uza spominjanje obrazovnoga programa temeljenog na prožimanju znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, neizostavno dodaje i pojam ‘revolucije’. Ipak još se više mladih Hrvata odlučuje studirati na humanističkim i društvenim programima nego na fakultetima specijaliziranima za STEM. Tako se na Filozofski i Ekonomski fakultet u Zagrebu i dalje upisuje najviše studenata.

Glavni je razlog zašto zanimanje za smjere STEM-a u Hrvatskoj nije tako veliko u tome što za razliku od zapadnih članica EU i Sjedinjenih Američkih Država donedavno nije postojao sustavan plan/program koji bi najmlađu populaciju zainteresirao za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Dok se i u dokumentu Europske komisije vezanom uza strateško promišljanje obrazovanja naglašava da je od najranije dobi podjednako važno stjecati transverzalna i temeljna znanja i vještine iz STEM-a, hrvatski petnaestogodišnjaci u međunarodnim procjenama znanja (PISA) ostvaruju ispod-prosječne rezultate u jezičnoj i matematičkoj pismenosti.

STEM u svojoj definiciji sadržava tezu da nije samo visoko obrazovanje mjesto na kojemu ta načela treba prihvatiti, a na što upućuje i spomenuti dokument Europske komisije, već ono dolazi kao završetak dugotrajnog procesa. Donedavno se o STEM-u kao osnovnom smjeru hrvatskog obrazovanja nije previše razglabalo, čak ni u kontekstu nikad ostvarene kurikulne reforme Borisa Jokića.

Onda se pojavio Nenad Bakić i njegov Institut za razvoj i inventivnost mladih (IRIM), koji promiče veliki projekt obrazovanja s pomoću mikro:bit računala, a pojam STEM ubrzo se prometnuo u hrvatsku istožnačnicu za progres. Nisu o njemu više trubili FER-ovci i stručnjaci iz Instituta ‘Ruđer Bošković’, već su Bakićev put, među ostalima, počeli pratiti i mali i srednji poduzetnici.

Zasigurno najzanimljiviji takav projekt u posljednje vrijeme nosi ime ‘Hrvatska stvara’, a iza njega stoji tvrtka STEMI i udruga Programerko kao predstavnik Code Cluba. Osnovni je cilj organizatora tog projekta u svakoj hrvatskoj županiji pokrenuti Code Clubove, centre u kojima će se osnovnoškolci u slobodno vrijeme moći nalaziti te besplatno učiti i stvarati nove tehnologije.

Pri posjetu svakoj pojedinoj županiji održat će se informativno, ali i motivacijsko predavanje o tome kako razviti tehnološku tvrtku i kako od ideje doći do proizvoda. Slijedit će početna radionica, a klubovima će u vlasništvu ostati kompleti robota za praktičnu primjenu stečenog znanja Stemi hexapod. Na taj će se način hrvatskim školarcima pružiti jedinstvena prilika za besplatno razvijanje vještina, i to na isti način i u istim uvjetima u kojima se nalaze školari razvijenih zemalja.

U tom planu pomoći će Hrvatska zajednica tehničke kulture, čiji će centri diljem države poslužiti kao lokacije za osnivanje novih klubova.

– Premda je projekt usmjeren na prirodoslovna i tehnička područja, prije svega služi kao osnova za daljnji razvoj pojedinaca i njihovih interesa. Želimo mlade motivirati da postanu aktivni sudionici u društvu koji razmišljaju, istražuju i razvijaju nove ideje. Takvi aktivni sudionici pridonose razvoju gospodarstva i otvaraju nove mogućnosti koje će zadržati mlade u Hrvatskoj. Događajem želimo školarcima pokazati da i u Hrvatskoj ima mjesta za lijepe i inovativne priče te im pružiti potporu u njihovu kreiranju. Želimo mladima pokazati da u istraživanju i razvoju ideja nisu sami – poručio je Marin Trošelj, direktor tvrtke STEMI.

Živimo u svijetu rapidnih promjena i volatilnosti. Unatoč plemenitim ciljevima projekta ‘Hrvatska stvara’ nemoguće je predvidjeti kako će se tržište rada ubuduće ponašati.