Home / Tvrtke i tržišta / Transport i logistika

Transport i logistika

Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj, i prema tvrdnjama tvrtki iz djelatnosti prijevoza i skladištenja, prošle je godine bila veća nego prethodnih godina, ali ne zahvaljujući vladinoj gospodarskoj politici, nego dinamičnijem svjetskom tržištu. Rast turizma, e-trgovine i teretnog prometa ohrabruje ih u planiranju.

Najveće tvrtke koje se u Hrvatskoj bave prijevozom i skladištenjem optimistične su u vezi s ovom godinom, sudeći prema odgovorima koje smo dobili o uspješnosti njihova lanjskog poslovanja. Doduše, rijetke od njih otkrile su s kojim su poslovnim rezultatom završile 2017., za što postoji i opravdan razlog – ne smiju izlaziti u javnost s tom informacijom prije službene potvrde. Ipak, prošla je godina, barem za tvrtke koje su odgovorile na naša pitanja, bila jednaka 2016. ili čak i uspješnija od nje prema prihodima. Podsetimo: prema Fininim podacima, u 2016. tvrtke iz te djelatnosti povećale su ukupne prihode za 3,1 posto, ukupne rashode za jedan posto, dobit je bila veća za 18,2 posto, a gubitak razdoblja smanjio se za 27 posto. Fina je izvijestila da je ukupan prihod poduzetnika u 2016. iznosio 33,6 milijardi kuna, ukupan rashod 31,6 milijardi kuna, a neto dobit gotovo 1,6 milijardi kuna, koja je u 2015. bila 992,6 milijuna kuna (rast od 61,1 posto). Hrvatska pošta (HP) ostvarila je najveći prihod, gotovo 1,7 milijardi kuna, što je pet posto od ukupno ostvarenoga prihoda djelatnosti prijevoza i skladištenja. Najveću je dobit ostvario Jadranški naftovod, od 290,5 milijuna kuna, a tvrtka Plinacro završila je 2016. sa 188,9 milijuna kuna.

Plinacro spominjemo jer iz odgovora nije jasno koliko je uspio kompenzirati smanjenje transportne tarife od 20 posto odlukom Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u prvoj polovini prošle godine. U toj tvrtki kažu da su uspješno poslovali kao i prijašnjih godina, čak su povećali prihode unatoč smanjenju tarife, pa bi se iz toga dalo zaključiti da su se Plinacrove usluge povećale. – Nakon sniženja tarifa Plinacro je prilagodio svoje poslovanje i investicijske planove novonastaloj situaciji zadržavši obje stavke na zadovoljavajućoj razini, ali treba naglasiti da smo tim posljednjim smanjenjem došli do točke kad bi svako daljnje snižavanje onemogućilo naše napore da ne zaustavimo ključne projekte koje smo planirali ostvariti u idućem desetogodišnjem razdoblju. Ipak, unatoč prije navedenome, jako nas raduje što možemo naglasiti da, uzevši u obzir sve planirane investicije u ovoj godini, Plinacro planira uložiti više od 350 milijuna kuna, što je gotovo trostruko više nego u 2017. – kažu u toj tvrtki.

Kad je pak riječ o dugoočekivanoj investiciji u LNG terminal na Krku, potkraj siječnja Koordinacijski odbor fonda EU CEF predložio je sufinanciranje gradnje nepovratnim sredstvima u iznosu od 16,4 milijuna eura, što je polovina vrijednosti investicije. CEF je Plinacru i prije dvaput odobrio novac (sedam milijuna eura) pa je uz onaj iz pretpristupnih fondova za tu investiciju ukupno odobreno nepovratnih 28,6 milijuna eura. Postavlja se pitanje kad će početi gradnja, pogotovo jer su Amerikanci, koji su živo zainteresirani za taj projekt, već odavno nestrpljivi.

U Plinacru kažu da razvijaju sustav otpremnih plinovoda. Ove će godine početi gradnja 18-kilometarskog plinovoda Omišalj – Zlobin, prve faze glavnog otpremnog plinovoda za LNG na pravcu Omišalj – Zlobin – Bosiljevo – Sisak – Kozarac. Tako će se osigurati spajanje LNG terminala s hrvatskim plinskim transportnim sustavom, odnosno omogućiti transport u prvoj fazi planiranih 2,5 milijardi kubika plina s terminala. Ipak, bit će tu otpora jer se još ne zna kakav će terminal biti, plutajući ili kopneni, ali, u svakom slučaju, barem se s jedne strane kreće u projekt.

Kad je pak riječ o Hrvatskoj pošti, koja je 2016. ostvarila prihod od 1,7 milijardi kuna i 99 milijuna kuna dobiti, u toj tvrtki kažu da su lanjski rezultati ostali na toj razini. HP je prošle godine ušao u svoj najveći investicijski ciklus gradnje novoga sortirnog centra vrijedan 350 milijuna kuna. Prostirat će se na više od 70 tisuća četvornih metara parcele, a sâm objekt bit će velik gotovo 40 tisuća četvornih metara.

– Do kraja godine bit će dovršen sortirni centar s podrškom, visokoregionalno skladište, podatkovni centar, trafostanica i kotlovnica, komunalna infrastruktura i parkiralište, a planiramo sagraditi i upravnu zgradu. Prošle godine uložili smo gotovo 70 milijuna kuna u ono što nam je presudno za poslovanje, sortirne strojeve za pisma, te se pripremamo i za nabavu stroja za sortiranje paketa, što će biti ulaganje od gotovo 80 milijuna kuna – poručuju iz HP-a.

Osim na tome u ovoj tvrtki rade na ubrzavanju, modernizaciji i centralizaciji procesa povezanih s temeljnim poslovanjem. Ubrzo počinju raditi na novoj lokaciji u Osijeku, gradit će sortirnicu u industrijskoj zoni Kukuljanovo pokraj Rijeke.

– Ove će godine svi naši poštari imati digitalne uređaje kojima će se koristiti u dostavi. Također slijedimo nužan trend nabave dostavnih vozila i drago nam je što ćemo ove godine u njih moći uložiti gotovo 70 milijuna kuna – kažu u HP-u.

Razloga za zadovoljstvo imaju i u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, tvrtki koja upravlja zagrebačkim aerodromom ‘Dr. Franjo Tuđman’. U 2016. bili su četvrta tvrtka prema visini prihoda (1,17 milijardi kuna i 38,4 milijuna kuna dobiti) u kategoriji prijevoza i skladištenja, a hvale se da su lani ostvarili još bolji rezultat. Doduše, ne izjašnjavaju se koliko je to kuna, no i podaci o prometu govore dovoljno. Tako je preko ‘Tuđmana’ prešlo 11.718 tona tereta, što je kumulativni rast od 21 posto. Putnički promet rastao je 12 posto i prvi je put u povijesti zagrebačka zračna luka sredinom prosinca zabilježila tromilijunog putnika te godine, 2017., završila s ukupno 3,092.047 putnika. Da to nije slučajno, pokazuje i podatak da je broj putnika nastavio rasti i u siječnju, i to za 13 posto, a tereta za 30 posto.

U ovoj godini dolazak su najavile dvije nove zrakoplovne tvrtke: grčki Aegean Airlines, koji će od svibnja tri puta na tjedan izravno povezivati Zagreb i Atenu, te Air Canada, koja će od početka lipnja imati izravnu liniju za Toronto. Nacionalni prijevoznik Croatia Airlines u posljednje je dvije godine otvorio osam novih izravnih linija iz Zagreba: Stockholm, Oslo, Helsinki, Bukurešt, Lisabon, Milano, Prag i Sankt Peterburg, a od svibnja 2018. otvara novu izravnu liniju Zagreb – Dublin.

– MZLZ je u mnogo razvojnih pregovora s nizom poduzeća zainteresiranih za uspostavu novih linija za Zagreb, stoga očekujemo nastavak pozitivnih trendova i u 2018. u segmentu teretnog i putničkog prometa – poručuju iz te tvrtke.

Jedan je od razloga njihova uspjeha, kako i sami kažu, aktivnost Turističke zajednice grada Zagreba koja je uspješno pozicionirala glavni grad kao kongresno i turističko određiste, posebno projektom ‘Advent u Zagrebu’, što je također izravno utjecalo na povećanje prometa putnika zračne luke. U toj tvrtki, inače, napominju da od početka koncesijskog razdoblja u prosincu 2013. zračna luka bilježi kontinuiran porast broja novih zrakoplovnih tvrtki, novih odredišta te frekvencija na postojećim odredištima.

Otvorenjem novoga putničkog terminala lani u ožujku počela je nova era poslovanja Zračne luke ‘Dr. Franjo Tuđman’, a nova infrastruktura izravno je povećala broj zrakoplovnih tvrtki i dodatno povećala ovogodišnji putnički i teretni promet – kažu u MZLZ-u.

Zadovoljstvo ne kriju ni u Jadroliniji, koja je lani bila šesta prema prihodima u djelatnosti prijevoza i skladištenja (845 milijuna kuna), ali s dobiti od 23,8 milijuna kuna nije se uspjela ubaciti u prvih deset najvećih. Prošle je godine tvrtka slavila sedamdeset godina postojanja. U njoj kažu da su im najveći izazov bili koncesijski natječaji u domaćem linijskom pomorskom prometu Agencije za obalni linijski pomorski promet. Na provedenim natječajima Jadrolinija je zadržala vodeću poziciju na Jadranu; potpisivanjem 29 koncesijskih ugovora osvojila je sve linije za koje se natjecala na liberaliziranom tržištu. Doduše, to se i moglo očekivati jer konkurencija nije jaka, ali vjerujemo da je pravi izazov čeka u sljedećih desetak godina. Ipak, poput MZLZ-a, u Jadroliniji su zadovoljni rastom prometa putnika i vozila u 2017., koja je bila rekordna godina. Riječ je o više od 12 milijuna putnika i tri milijuna vozila, što je prosječni porast od šest posto.

To je jedina tvrtka koja je otvoreno govorila i o svojim financijskim pokazateljima navešti da su prihodi od prodaje porasli za 11,8 posto, zato možemo zaključiti da je Jadrolinija lani upravljala oko 930 milijuna kuna.

– Tijekom cijele 2017. sve su se dospjele obveze podmirivale u roku dospijeća i ulaganja su se financirala vlastitim sredstvima; nisu bila potrebna nova dugoročna zaduženja. Sva plovna područja, uključujući međunarodne linije s Italijom, bilježe rast, posebice u predsezone i sezone, što je u skladu s pojačanim rastom različitih parametara turizma u Hrvatskoj. I pozitivna tržišna kretanja i stabilno poslovanje omogućuju Jadroliniji da uđe u snažan investicijski ciklus povezan s obnovom i modernizacijom flote, što je naš primarni strateški cilj – kažu u Jadroliniji.

Budući da očekuju daljnji rast turizma u Hrvatskoj, vjeruju i u daljnji rast prometa. Mijenjaju se i trendovi: ljudi se odlučuju na kraća putovanja i u predsezone i postsezone, što dodatno utječe na promet.

Tankerska Next Generation (TNG) tvrtka je koja je u 2016. zauzela deveto mjesto prema dobiti (40,6 milijuna kuna), a prihod joj je bio 272,6 milijuna kuna, što je daleko od prvih deset (primjerice, deseti HAC upršodio je 704 milijuna kuna). Lani se pak povećao broj brodova na tržištu, što znači konkurenciju pa je bilo jasno, kažu, da će u 2017. brodarske vozarine na tržištu biti promjenjive, što se i obistinilo. U TNG-u kažu da su tomu uspješno doskočili povoljnim geografskim pozicioniranjem i visokom stopom zaposlenosti brodova koji posluju na ‘spot’-tržištu (na kojemu se svako putovanje ugovara posebno).

– Posljednji objavljeni rezultati, oni za devet mjeseci 2017., pokazuju da su procjene da se ostane malo izloženiji ‘spot’-tržištu bile utešljive. U prvih devet mjeseci ostvareni su prihodi od 33,4 milijuna dolara uz dobit od četiri milijuna dolara. Postignuti rezultati u skladu su s našim očekivanjima, no bez obzira na to tržište ‘time chartera’ (zakup broda na određeno vrijeme, nap. a.) pomno se prati i lagano raste. Prema vodećim brokerskim agencijama, trenutačno se za 12-mjesečni najam produkt-tankera ekoloških obilježja traži 15.250 dolara na dan. Ne isključujemo mogućnost da se odnos između brodova na ‘spot’ i ‘time charteru’, koji je trenutačno 50 prema 50, promijeni da bi se u određenom trenutku maksimalizirali komercijalni potencijali flote – napominju u TNG-u.

HŽ Infrastruktura kao upravitelj željezničke infrastrukture 80 posto poslovnih prihoda ostvaruje iz državnog proračuna. U 2016. prema visini prihoda bila je treća u djelatnosti s 1,2 milijarde kuna, no zanimljiviji su nam prihodi s tržišta koji čine 12 posto od ukupnih prihoda, a oni se većinom odnose na prihode od pristupa željezničkoj infrastrukturi.

Tako je u 2017. HŽ Infrastruktura ostvarila 146 milijuna kuna prihoda od pružanja željezničkih usluga, od čega se na prihode od pristupa željezničkoj infrastrukturi odnosi 114 milijuna, što je za četiri posto više u odnosu na prethodnu godinu.

– Rezultat je to povećanja željezničkog prometa, koji je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći za 1,9 posto mjerenog vlak-kilometrima, odnosno 10,6 posto mjerenog brutotonskim kilometrima. Na porast željezničkog prometa najviše je utjecalo povećanje teretnog prometa, što možemo smatrati pokazateljem gospodarskog rasta – kažu u HŽ-u Infrastrukturi.

I u ovoj godini očekuju daljnji rast željezničkog prometa te intenzivan investicijski ciklus obnove i osuvremenjavanja željezničke infrastrukture.

Da promet raste, potvrđuju također u Hrvatskim autocestama, gdje kažu da je u 2017. ukupno naplaćena cestarina od 1,81 milijarde kuna (bez PDV-a), što je povećanje od 13,47 posto u odnosu na 2016. Prometovalo je 40,8 milijuna vozila, 5,16 posto više nego godinu prije. Možda je najzanimljiviji podatak da je promet teretnih vozila povećan za 6,84 posto, što je, zaključuju u HAC-u, ‘sigurno pokazatelj i gospodarskog oporavka u segmentu prijevoza’.

Na kraju recimo da je u 2016., kako navode u Fini, izvoz tvrtki u toj djelatnosti vrijedio više od deset milijardi kuna, što je bilo za 5,5 posto više nego u 2015. Koliko je izvoz rastao (i je li, iako vjerujemo da jest) i lani, ne znamo jer nemamo tih podataka. Iz odgovora na pitanja koja smo postavili uspjeli smo saznati ono što smo željeli: gospodarska aktivnost u Hrvatskoj, i prema tvrdnjama spomenutih tvrtki, očito, bila je veća nego prijašnjih godina, ali ne zahvaljujući gospodarskoj politici hrvatske vlade, nego dinamičnijemu svjetskom tržištu – a to nas treba zabrinuti.