Što bi bilo kad bi bilo

U studenome se poklopili rekordan mjesečni izvoz i ispodprosječan uvoz. Cijelu prošlu godinu pokrivenost je iznosila 64,4 posto. Ako bi se izvoz i uvoz nastavili kretati prema lanjskim stopama, hrvatski bi se izvoz prema vrijednosti izjednačio s uvozom početkom 2032.

Ipak, malo smo se poigrali projekcijom što bi se dogodilo kada bi se stopa rasta izvoza i uvoza iz studenoga ponavljale svakog mjeseca. Izračunali smo da bi se u tom slučaju već u ožujku ove godine izjednačili uvoz i izvoz, odnosno dogodila stopototna pokrivenost. No s obzirom na to da je takva projekcija posve neutemeljena, napravili smo i računicu na temelju stopa rasta izvoza i uvoza za cijelu prošlu godinu. Ispalio je, ako bi se nastavio godišnji trend rasta izvoza prema stopi od 13,2 posto, a uvoza prema stopi od 9,8 posto, da bi izvoz prema svojoj vrijednosti dostigao uvoz negdje početkom 2032.

Sve u svemu, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku za cijelu prošlu godinu, pokrivenost uvoza izvozom lani je iznosila 64,4 posto, što je malo bolje nego godinu prije kada je taj postotak iznosio 62,5. No iako je pokrivenost bolja nego godinu prije, lani je deficit u robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom počeo za oko 300 milijuna eura, na 7,7 milijardi eura. Unatoč rastu ukupnog deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, analizirajući izvoz i uvoz prema djelatnostima unutar preradivačke industrije za prvi prošlogodišnjih 11 mjeseci (za cijelu godinu još nema takvih podataka), naišli smo na dobar trend – sve je više djelatnosti koje imaju veći izvoz od uvoza. Pretprošle godine takvih bilo pet, a prošle osam. Otprije su sufit ostvarivali preradivači drva i proizvoda od drva, zatim proizvođači namještaja, proizvođači ostalih nemetalnih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda te brodogradnja. Prošle godine toj se skupini djelatnosti pridružila proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda te proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, koja je, kao djelatnost, izvozna zvijezda godine. U jedanaest mjeseci izvoz lijekova bio je 33 posto veći nego godinu prije, a vrijednost mu je iznosila 1,048 milijardi eura. Vrijednost uvoza tih proizvoda za to je vrijeme porasla tri posto i bila je 33 milijuna eura manja od vrijednosti izvoza.

Od 15 djelatnosti iz preradivačke industrije koje manje izvoze nego što uvoze prednjače prehrambena industrija te proizvodnja prijevoznih sredstava. Uvoz prehrambenih proizvoda izravno je ‘odgovoran’ za 0,9 milijardi eura vanjskotrgovinskog deficita, a uvoz automobila za 0,95 milijardi eura. Te dvije uvozne stavke, dakle, generiraju četvrtinu deficitu u robnoj razmjeni, a visok doprinos deficitu dodaju još proizvodnja kemikalija, metala, računala i elektroničkih proizvoda te proizvoda od gume i plastike.

Glavninu ukupnog deficita Hrvatska je u prvih 11 mjeseci prošle godine ostvarila u trgovanju s Europskom unijom (7,4 milijarde eura), pri čemu je najveći pojedinačni negativan skor zabilježen s Njemačkom (1,6 milijardi eura). Premda je izvoz iz Hrvatske u Njemačku u tom razdoblju povećan vrlo visokih 19 posto, ni uvoz iz Njemačke nije mnogo zaostajao (plus devet posto).

Najveći je pak suficit, okruglo milijardu eura, Hrvatska postigla na tržištima Cefte, pri čemu je pozitivan skor ostvaren u svih sedam zemalja članica te grupacije (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija).

Visok rast izvoza u SAD (22 posto), pretežno farmaceutskih proizvoda i oružja, uz istodobni pad uvoza u prvih 11 mjeseci (16 posto) iz te zemlje također je rezultirao respektabilnim hrvatskim suficitom, koji je iznosio 367 milijuna eura.

Duro Daković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Duro Daković, s njemačkom tvrtkom ERR European Rail Rent GmbH sklopila je ugovor o isporuci teretnih vagona za prijevoz kolutova lima. Ugovor je vrijedan 34,5 milijuna kuna, a vagoni će biti proizvedeni i isporučeni tijekom trećega kvartala 2018. Shimmns TTU su 4-osovinski zatvoren vagoni namijenjeni za prijevoz kolutova lima, primarno rabljenih u automobilskoj industriji. Kolutovi lima postavljaju se u kolijevke opremljene posebno dizajniranim mehanizmom za učvršćenje, a od svih meteoroloških utjecaja te utjecaja okoline zaštićeni su pomičnim ceradnim sustavom. Tim sustavom omogućen je utovar i istovar uporabom dizalice s hvataljkama, magnetom ili C-kukom, ali i bočni pristup za utovar s pomoću viličara. Tvrtka Duro Daković Specijalna vozila u prethodnih deset godina razvila je, proizvela i isporučila veću količinu različitih tipova teretnih vagona za zahtjevno njemačko tržište te je u tom smislu ovaj ugovor nastavak i rezultat višegodišnjih aktivnosti u razvoju novih proizvoda, ali i odnosa s kupcima.

Nakon što je pokrenula javnu kampanju kako bi pronašla potrebnih 120 radnika za rad u tvornici Mirna u Rovinju, Podravka je u nekoliko dana primila više od 300 prijava zainteresiranih iz cijele Hrvatske. U Rovinj je krenulo prvi 30 radnika s područja Koprivnice, Križevaca, Varaždina i Zagreba.

Podravka je od početka ove godine u potrazi za radnom snagom za potrebe proizvodnje u tvornici Mirna u Rovinju, u koju je tijekom 2017. investirala oko 50 milijuna kuna u novu liniju za preradu i proizvodnju sardine, skuše i tune. Zaposlenicima nudi plaću prosječnu u prehrambenoj industriji, mogućnost stimulativnog nagrada, sva prava iz kolektivnog ugovora te osigurava i druge pogodnosti, poput smještaja i hrane.