Home / Lifestyle i trend / Bez filozofije

Bez filozofije

Instagram je jedna od rijetkih platformi na kojoj brendovi ne smetaju korisnicima, što više, voljni su ih slijediti. Više od 800 milijuna ljudi ondje prati svoje prijatelje, uzore (‘influencere’), svoje strasti (kuhanje, modu, putovanja, fotografiju…), ali sve češće i omiljene brendove. Šteta je ne iskoristiti tu iznimnu poziciju.

Jedina poslovna arena u kojoj biznisi, bili oni veliki ili mali, imaju potpuno jednake šanse za uspjeh jest – Instagram. Za razliku od ‘zemaljskog’ poslovanja u kojemu brend s većim proračunom može zakupiti veći medijski prostor, bolju lokaciju za prodaju i slično, na njemu su startne pozicije iste, kao i mamci za korisnike. Valja objaviti dobru fotografiju, pogoditi pravi ‘hashtag’ i sve to podebljati pametnim/duhovitim/zanimljivim opisom. Upravo zato što se to čini tako jednostavnim, što je tako dostupno, broj brendova na Instagramu raste nevjerojatnom brzinom. Kako su objavili na platformi, u lipnju prošle godine instagramska zajednica imala je 15 milijuna brendova, a do kraja godine, točnije do kraja studenoga, taj se broj povećao na nevjerojatnih 25 milijuna.

Više od 800 milijuna korisnika na Instagramu prati svoje prijatelje, uzore (‘influencere’), svoje strasti (kuhanje, modu, putovanja, fotografiju…), ali sve češće i omiljene brendove. Zapravo, čak 80 posto ljudi na Instagramu prati neki biznis, a 200 milijuna aktivno sudjeluje u interakciji s poslovnim profilom, odnosno profilom brenda. Ta začudna instagramska ljubav između prodavača i potrošača zaostrava konkurenciju između brendova koji, kao što to i u životu biva, moraju biti pametniji, lukaviji, kreativniji ne bi li osvojili srca voljenih potrošača.

Prema posljednjim dostupnim podacima koje je dostavila agencija Croapp, u travnju 2017. Instagram je imao 730 tisuća korisnika iz Hrvatske. U siječnju te iste godine broj korisnika bio je gotovo upola manji, 390 tisuća (podaci agencije King Kong), što dokazuje da je i u Lijepoj Našoj Instagram digitalna platforma koja najbrže raste. Premda ženski spol i dalje dominira na toj društvenoj mreži, znatno raste i udjel muškaraca. Također je sve više novih korisnika starijih od 25 godina, a urbane sredine dominiraju prema broju postojećih i priljevu novih korisnika.

Brendovi ne bi smjeli zaboraviti da je Instagram osmišljen kao platforma na kojoj se dijele fotografije, i to dobre. Najgore što mogu učiniti jest objaviti sadržaj (fotografiju) koji ne govori ništa. Kako piše AdWeek, svatko od nas ima prijatelja koji uporno objavljuje ‘selfieje’ iz automobila koji se razlikuju samo prema odjeći ili možda vremenskim prilikama. Kod prijatelja takve besmislene fotografije prolaze, progladat ćemo mu kroz prste, ali kod brendova takvo što ne dolazi u obzir.

Dobre su fotke početak i kraj, temelj poslovanja na Instagramu. Recimo, Amerikanka Erica Domesek izgradila je cijelo malo carstvo upravo na temelju svoga dobrog fotografskog oka.

Naime, nakon što je svoje rukotvorine (riječ je o mahom šarenim fotkama koje prste od veselja) počela objavljivati na profilu ‘P. S. I made this’, njezin je posao eksplozirao. Ta, kako su je korisnici provali, kraljica ‘do-it-yourselfa’ (DIY) iza sebe ima i dvije uspješne knjige prepune, pogađate, predivnih fotografija rukotvorina. Kako nastavlja AdWeek, osim dobrih, smislenih fotografija koje su osnovni preduvjet za otvaranje instagramskog profila, važno je znati prenijeti priču o proizvodu ili brendu. Bez obzira na industriju u kojoj brend posluje, on mora znati objasniti potrošaču zašto i kako se upravo on uklapa u njegov život.

Takvo što pošlo je za rukom brendu Subway u nedavnoj kampanji #SubYAY. Ideja tvrtkinih marketingaša bila je da se bolje približe milenijima i generaciji Z, koji taj lanac sendvič-barova smatraju sve manje ‘kul’, a sve više zastarjelim, ostavštinom nekog drugog vremena, početka milenija. S obzirom na to da spomenute generacije obožavaju festivale, Subway je odlučio na pet festivala diljem Amerike otvoriti takozvani ‘Green Room, baked by Subway’. Kampanju je reklamirao na Instagramu objavljivajući na svom profilu fotografije koje najbolje zrcale duh festivala i njihovih posjetitelja.

Na odnedavno vrlo popularnom dodatku Instagram Stories (omogućava objavljivanje fotografija i videa koji nestaju nakon 24 sata) objavljivao je videoisječke uživo s festivala i tako taj sadržaj još više približio ciljanoj publici. Dakle, Subway nije mnogo filozofirao, nije platio nadnaravne iznose za kampanju, nego je, upravo suprotno, dokraj pojestavno priču – pojavio se ondje gdje je njegova ciljana skupina, ‘posudio’ je njezinu vizualnu estetiku i ponudio dodatan videosadržaj. I rezultat je bio izvanredan: kampanja je dosegnula 38,6 milijuna korisnika, poboljšala imidž brenda za 13 posto i dobila 62 tisuće novih pratitelja na Instagramu.

Kako nastavlja AdWeek, oglasivači ne bi trebali zaboraviti da prosječni korisnik ima pamćenje kraće od ribice. Ne samo da moraju namamiti ciljano skupinu, moraju je znati animirati, natjerati na angažman, a onda joj i dati razloga da se vrati po još. Recimo, luksuzni automobilski brend Maserati uspio je začarati korisnike svojom videokampanjom za novi model SUV-a Levante. U dvije je faze korisnicima Instagrama puštao visokoprofesionalno producirane videospotove koji prikazuju svu ljepotu novog modela: prostran interijer, modernu konzolu, crvena kožnata sjedala i, naravno, usporene snimke vožnje. Korisnici su videokampanju proglasili punokrvnom automobilskom pornografijom. Većina je, dakako, samo maštala da se vozi u novom SUV-u, ali priličan broj, 21 tisuća, zaista se zaputio u autosalon, isprobao vozilo, a njih 127 i kupilo je novi Maserati. Nije loše za instagramsku kampanju, zar ne?

Iako je Instagram prije svega vizualna platforma, oglasivači moraju donijeti i nešto više od slike. AdWeek se tu služi školskim (doslovno) primjerom. Svaki dobar učitelj zna da svi daci neće jednako svladavati materijal: neki će pamtit vizualno, drugi će bolje reagirati na ono što čuju, a treći će najbolje učiti u interakciji. Onako kako se učitelj ophodi prema učenicima, tako bi se prema svojoj ciljanoj skupini trebao ophoditi i brend. Trebao bi, poput kakvog istraživača, pratiti kako korisnici upijaju njegove sadržaje i u marketinškoj komunikaciji primijeniti svaki od ta tri načina. Tako bi i na Instagram, koji je u osnovi namijenjen vizualnim tipovima, u kampanju trebao uključiti elemente koji će privući i one koji više vole slušati ili pak sudjelovati. Instagram ima budućnost i jedna je od rijetkih platformi na kojima korisnicima brendovi ne smetaju, čak su ih voljni slijediti.