Home / Lifestyle i trend / Gradovi će trebati sve više smještajnih kapaciteta

Gradovi će trebati sve više smještajnih kapaciteta

Turizam je prije uglavnom bio vezan uz more, a sada ljudi na odmoru žele posjetiti što više gradova. Turisti kucaju na vrata i kažu da žele odsjesti. Hrvatsku dolaze turisti iz Australije, Južne Amerike, Japana i ostalih zemalja.

  • Koje su promjene u turističkoj ponudi i potražnji i koji su to novi trendovi u turizmu? – Turistima je povećanje ponude omogućilo da putuju na bilo koja odredišta, ali jednako tako mogu i ugostiti ljude iz različitih zemalja. Konkurencija je iznimno velika jer turisti mogu birati mnoga mjesta, ali je i dobro jer mogu izabrati i Hrvatsku. Obiteljskom turističkom ekonomijom diktira potražnja. Današnji je trend takav da turisti tijekom odmora žele posjetiti što više gradova ili mjesta pa, umjesto da budu tri tjedna u jednom gradu, putuju u druge države i u njima ostaju po nekoliko dana. Osim toga, turizam je prije uglavnom bio vezan uz more, a sada ljudi žele ići u gradove na odmor. I to je ono što ‘gura’ potražnju naprijed. Ljudi kucaju na vrata i kažu da žele odsjesti. U budućnosti vidimo veći pritisak turista u europskim gradovima i već sada primjećujemo da nam nedostaje smještajnih kapaciteta.

  • Kakav scenarij doživljuju europske zemlje sa sličnom strukturoj smještaja kao i u Hrvatskoj? – Gradovi poput Venecije i Barcelone već su prebukirani i nedostaje im smještajnih jedinica. Zbog nedovoljno kapaciteta razmišljaju kako ograničiti dolazak turista. Prema mišljenju EHHA-e, najbolje je rješenje povećati kapacitete, odnosno sagraditi još smještajnih jedinica. Nemoguće je zaustaviti naljep turista. Za deset godina potražnja za smještajem će se udvostručiti, a za 20 učetverostručiti. S time će se i kvaliteta smještaja morati povećati. Moramo razmišljati o kvaliteti ako želimo povećati potražnju.

  • Koliko bi povezivanje obiteljskog smještaja s ostalom turističkom ponudom potješilo tu vrstu turizma? – Važno je naglasiti da kad turisti unajme obiteljski smještaj, u prosjeku se od 75 do 80 posto potrošnje događa izvan samog smještaja. Turisti samo 25 posto svog novca potroše na smještaj, poput najamnine, čišćenja i ostalog, a ostatak potroše na dodatne sadržaje koji uključuju restorane, zabavne sadržaje, prijevoz…

  • Što će se dogoditi s obiteljskim turizmom kada se poveća porez na nekretnine koji se uskoro najavljuje u Hrvatskoj? – Obiteljskom turizmu moglo bi naštetiti to što države žele zaštititi hotelski turizam, ubirati više poreza i imati više kontrole nad obiteljskim smještajem. To se događa u zemljama poput Španjolske i Italije, no u Hrvatskoj to nije praksa. Povećanjem ‘izmišljenih’ poreza – poreza na nekretnine, turističkoga gradskog poreza, poreza na iznajmljivanje – morat će se i povećati cijene obiteljskog smještaja, a cilj je smanjiti broj turista. To će, naravno, osim obiteljskih iznajmljivača osjetiti i ugostiteljski sektor. Činjenicu da se čak četiri od deset najboljih kuća za odmor u Europi u 2017. nalaze u Hrvatskoj mogu istaknuti kao primjer dobre regulacije na području obiteljskog turizma na razini Europske unije.