Uspoređeno usklađivanje banaka s regulativom PSD2

Jedna od najvećih internetskih svaštara eBay odlučila je škartirati poznati platni servis PayPal i prebaciti se nizozemskom konkurentu Adyen-u, što je odmah izazvalo snažan pad vrijednosti tvrtke među čijim je osnivačima bio i Elon Musk. Unatoč dojmu naprasnosti, što se vidi iz naglog pada vrijednosti dionice, to je, zapravo, oduvijek bio plan, još otkad su se dvije kompanije odvojile 2015. i dogovorile petogodišnje tranzicijsko razdoblje u kojemu bi se PayPal ‘odviknuo’ od eBaya.

Naime, eBay je 2002. kupio PayPal za sada smiješnih 1,5 milijardi dolara (današnji vrijedi stotinjak milijardi) pa ga je 13 godina poslije izdvojio u zaštebnu kompaniju, ali zadržao je bliske odnose s njim, pritom jasno zacrtavši mogućnost potpunog rastanka nakon pet godina. U eBayu su odlučili preuzeti veću kontrolu nad svojim platnim prometom nakon isteka tog aranžmana, s tim da će PayPal biti primarna usluga za plaćanje do srpnja 2020. i ostati jedna od opcija za plaćanje sve do 2023. To bi trebalo biti dovoljno vremena za smanjivanje udjela eBaya PayPalo u poslovanju, koji ionako pada (trenutačno je oko 13 posto), zato su bombastički naslovi uglavnom neutemeljeni; platni servis odavno se priprema za taj scenarij.

Iako ni približno poznat kao PayPal, amsterdamski Adyen već surađuje s velikanima tehnološkog sektora kao što su Uber i Netflix i može se pohvaliti s više od dvjesto različitih metoda plaćanja u više od 150 valuta. U eBayu su odluku obrazložili željom da kupcima ponude veći izbor, a trgovcima smanje troškove.

Ministar državne imovine Goran Marić može biti zadovoljan barem jednim direktorom kojeg je lani doveo na čelo neke državne tvrtke. Nakon mnogih godina u kojima je samo gomilao gubitke, Vjesnik je lani pod upravljačkom palicom Ilije Nedića napokon ušao u zonu dobiti. Prošlu godinu njegova neto dobit bila je dva milijuna kuna. Nedić je na čelo Vjesnika imenovan u ožujku prošle godine i već je početkom listopada pozvao ministra Gorana Marića da mu dođe u posjet i sâm se uvjeri kako je u toj tvrtki napravljen zaokret.

Ministar je već tada bio zadovoljan onime što je ondje čuo i vidio pa je, vjerojatno, sada kada je objavljeno financijsko izvješće o poslovanju za prošlu godinu, još i zadovoljniji svojim kadrovskim potezom. U prošloj godini Vjesnik nije mnogo povećao svoje prihode, samo za jedan posto (iznosili su 60,7 milijuna kuna), ali Nedić je uspio skreći rashode za 16 posto, što je i rezultiralo prvom dobiti nakon niza godina. Iznimka je bila 2013., kad je Vjesnik iskazao pozitivan financijski rezultat koji je, međutim, bio ostvaren prodajom dijela njegova kompleksa, što je tvrtki donijelo 160 milijuna kuna.

Većinu poslovnih prihoda, 55,3 milijuna kuna, Vjesnik je u prošloj godini ostvario od prodaje tiskarskih usluga čija je vrijednost bila tri posto veća nego godinu prije.

Novi zakon o platnom prometu, koji je sada potpuno usklađen s europskom direktivom, tek je otišao u saborsku proceduru (trebao je biti donesen 13. siječnja), a Europska komisija još nije ni donijela regulatorne standarde koji će bankama dati jasna pravila prilagodbe. Tako će se hrvatski bankarski sustav s PSD2, regulativom koja omogućava nove usluge iniciranja plaćanja i informiranja o računu, posve uskladiti tek u rujnu iduće godine.

Kako bi se osigurala komunikacija trećih strana i banaka, banke će morati imati bar jedno sučelje za zajedničku i sigurnu komunikaciju. Ono će imati odgovarajući Application Programming Interface (API) za aplikativni pristup trećih strana računima korisnika, objašnjavaju u HNB-u, na čijem je čelu guverner Boris Vujčić.

Iako se knjiga Željka Rohatinskog ‘Time and Economics: The Concept of Fuctionall Time’ u izdanju Palgrave Macmillana na Amazonu prodaje već nekoliko mjeseci, hrvatskoj javnosti bit će predstavljena tek idućeg tjedna. Promocija će se održati u utorak u HAZU-u, a uz autora uzvanicima će se obratiti predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić i recenzentica knjige Marijana Ivanov.

Nizozemska kompanija Eurovet Animal Health iskoristila je svoje pravo da kao Generin većinski dioničar proveđe korporativnu akciju prijenosa dionica manjinskih dioničara (engl. squeeze out). Najtvrdoglavijim malim dioničarima, koji su donedavno imali još 4,46 posto Generinih dionica, početkom ovog mjeseca isplaćena je otpremnina od 179,60 kuna po dionici, za što je kompanija izdvojila 14,8 milijuna kuna.

Većinski paket Genere (63,3 posto) pokojni je Marijan Hanžeković sredinom 2015. prodao britanskoj kompaniji Dechra Pharmaceuticals koja je Generu prenijela na svoju nizozemsku podružnicu. Hanžeković je dionice prodao po istoj cijeni po kojoj su isplaćeni i posljednji mali dioničari, a to je također bila cijena koju su Britanci nudili u postupku preuzimanja.