Usmeno je besplatno

Obrtnik se našao u neugodnoj situaciji da u Fini mora platiti informaciju o tome tko ga je blokirao, a nije imao novca uza se. Spasila ga je gospođa koja se zatekla u poslovnici davši mu potrebnih 150 kuna, ali to je mogla i službenica – samo da mu je rekla za besplatne načine dobivanja te informacije.

Ako jednog dana budete blokirani, ne daj Bože, i zaželite saznati tko vas je blokirao, u Fini ćete morati platiti 150 kuna. No postoji i način da ne platite ništa, što sam saznao nakon što mi je jedan obrtnik ispričao svoju priču.

Posao mu nije išao i već je tražio neko drugo zapošlenje. Htio je podići novac s računa jer nije imao ‘prebijeone pare’. U banci je saznao da mu je račun blokirao. Pitao je tko ga je blokirao, a službenik banke ga je uputio na Finu. Tamo su mu rekli da će mu dati podatke o tome tko ga je blokirao, ali za to mora platiti 150 kuna. No, on novca nije imao.

Onako bespomoćnog gledala ga je jedna gospođa koja mu je prišla i rekla mu: ‘Ja ću vam gospodine dati 150 kuna, izvolite.’ U nevjerici samo je ispružio ruku i uzeo novac, totalno zbusjen prosljeđujući ga službenici u Fini.

Saznao je tko ga je blokirao, a poslije kad je došao sebi, shvatio je da nije ni pitao gospodu koja mu je dala novac kako se zove i kako bi joj ga mogao vratiti. Okretao se po poslovnici Fine, ali ona je nestala.

Obrtnik je poslije riješio blokadu, ali želim vam zapravo reći da je i on pogriješio jer se mogao izvući da ne plati tu informaciju. U Fini kažu da se takva informacija zaista plaća (nisu naveli koliko) ako ovršenik treba: pisanu i ovjerenu potvrdu o blokadi računa, ovjerenu specifikaciju naplate po osnovi za plaćanje ili druge pisane i ovjerene podatke, preslike i potvrde iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje od strane Fine. Može ih dobiti na temelju pisanog zahtjeva za izdavanje podataka, preslika i potvrda iz očevidnika, uz plaćanje propisane naknade.

Naknada se naplaćuje prema Pravilniku o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i sukladno cjeniku Fine. Napominjemo da zbog povjerljivosti navedenih informacija Fina iste ne smije dostavljati putem telefona, telefaksa ili e-maila – kažu. No, ako zatraži samo usmenu informaciju, dobit će je bez plaćanja naknade, i to podatak o vrsti osnove za plaćanje po kojoj je blokirao, poslovni broj osnove za plaćanje, podatke o ovrhovoditelju te tijelu koje je donijelo osnovu za plaćanje (sud, nadležno tijelo u upravnom postupku ili javni bilježnik). Dakle, usmena informacija o navedenim podacima je besplatna. Također, podatke o tome tko ga je blokirao, temeljem koje osnove za plaćanje, iznosu blokade, specifikaciji naplata po osnovi za plaćanje te pregled svih eviden- tiranih osnova u očevidniku temeljem kojih je u blokadi svatko može dobiti besplatno i putem servisa e-Grada u svoj korisnički pretinac.

Da bi postao korisnikom servisa e-Grada, građanin može doći u bilo koju Fininu poslovnicu i zatražiti pristupnicu za navedeni servis – poručuju iz Fine. Dakle, to su te mogućnosti kojima možete izbjeći plaćanje takve informacije. Obrtnik je očito zatražio pisanu informaciju, pa vam preporučujem, cijenjeni čitatelji, dođete li u takvu situaciju, ponesite olovku i papir ili snimite na mobitel službenicu Fine i barem to nećete morati platiti.

Drugako je stvar što ja mislim da se ta informacija inače ne bi trebala naplaćivati jer valjda svatko ima pravo saznati tko ga je to blokirao. To je kao kad bi mene netko tužio, sud mi pošalje informaciju da sam tužen, ali mi i naplati informaciju o tome tko me je tužio. Uostalom, na mogućnost neplaćanja obrtnika je mogla upozoriti i Finina službenica, ali to je druga priča. Predlažem Fini da ukine tu naknadu, tim prije što ovršenim ljudima ionako nije lako.

Čitatelj umirovljenik rekao mi je da za siječanj nije mogao dobiti besplatnu ZET-ovu kartu jer je nadležna služba zagrebačkog poglavarstva dobila podatak da je na njegov račun sjela kamata sa štednje u banci u iznosu oko 1500 kuna na godinu. Čitatelj ima mirovinu od 2400 kuna, a limit za besplatnu kartu je 3200 kuna, pa ispada da je ostvario ukupni prihod od 3900 kuna. Iz Poglavarstva su naveli tko ima pravo na kartu i kako dobivaju podatke iz Porezne uprave, što nema veze s našim pitanjem o tome kojim je propisom regulirano da se ukupni godišnji prihod smatra jednomjesečnim prihodom. Naime, prihod od kamata trebao bi se podijeliti na 12 mjeseci, a ovdje je riječ samo o podatku PU-a da je godišnje upravljalo 1500 kuna od kamata na štednju. Ponovno smo ih zamolili da nam odgovore na pitanja koja smo im poslali, ali izabrali su šutnju, što povećava našu sumnju u neutemeljenost postupka.