Najveći prinosi u 2017. pet najboljih

U okolnostima dominacije izražito niskih kamatnih stopa i uz neizvjesnost zbog razvoja situacije s Agrokonom tijekom prve polovine 2017. fondovski menadžeri mogu biti zadovoljni rezultatima ostvarenima za svoje ulagače. Iako na hrvatskom tržištu kapitala nije bilo previše prilika za dobru zaradu, oni koji su ulagali vani svojim su investitorima ostvarili dobru zaradu. Najbolje prinose na razini cijele industrije, prema podacima portala hrportfolio.hr, imali su fondovi ZB Investa – ZB trend i ZB BRIC+. Prvi je svojim investitorima zaradio oko 24 posto, a drugi 20-ak posto. Na čelu ZB Investa je Hrvoje Krstulović – Investicijske odluke u ZB Investu donose se na sastancima investicijskog odbora na kojima uz Upravu društva sudjeluju predstavnici Odjela upravljanja imovinom, Odjela analize te Odjela upravljanja rizicima, stoga je postignuto rezultat zajedničkog, timskog, rada svih zaposlenika ZB Investa – poručuju iz tog društva.

Prema podacima iz takozvanih osobnih iskaznica spomenutih fondova, ZB trend imao je najveći udio portfelja u ETF-u iShares MSCI-ju (engl. exchange-traded fund, odnosno posebna vrsta investicijskih fondova kojima se trguje na burzama). Riječ je o financijskom instrumentu, odnosno udjelu u fondu koji je izlistan u Irskoj i prati kretanje indeksa MSCI Japan 100% Hedged to USD. ZB trend ima udjele i u, primjerice, svjetskoj kompaniji Proctor&Gamble, J. P. Morgan Chaseu, Philipu Morrisu, Facebooku, Coca-Cola i tako dalje. Do 2014. fond je prinose ostvarivao u eurima, a od tada u američkim dolarima. Više od pola svoje imovine ima u Americi, u Hrvatskoj pak malo manje od 20 posto. Uspješnu godinu potaknuli su, kažu u ZB Investu, usklađen rast svjetskih gospodarstava, najava i izglasavanje porezne reforme u SAD-u te i dalje niske kamatne stope unatoč početku promjene monetarne politike vodećih središnjih banaka.

Fond ZB BRIC+ svojim je investitorima zaradio lani oko 20 posto. I sâm naziv fonda kaže kamo ulaže novac – u Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu. U Kini ima više od polovine portfelja, u Brazilu 11 posto, Indiji oko 10 posto, Rusiji oko devet posto. Najveći pojedinačni udio fond ima u kompaniji Tencent Holdings, kineskom internetskom pružatelju usluga. Ima i udjele Alibaba, Samsunga, ruskoga Sberbanka itd. Vrlo dobar rezultat imala su i dva fonda društva KD Locusta. Njihov fond KD BRIC ostvario je prinos od oko 18 posto, a KD Europa od oko osam posto. Na čelu je tog društva Zvonimir Marić.

Portfelj sastavljamo prema uobičajenim investicijskim analizama konkretnih potencijalnih investicija, ali i okoline u kojoj posluju. Fondovima upravljamo timski i nemamo politiku isticanja fondovskih menadžera – kaže Marić.

U segmentu mješovitih fondova najbolji rezultat ostvario je Intercapital Balanced (nekadašnji fond Addiko Balanced), prinos od oko šest posto.

Za kvalitetnu investicijsku odluku ponajprije treba znati u što se i zašto ulaže. Mi ne ulažemo u ono što ne razumijemo i svaku našu odluku temeljimo na detaljnom proučavanju kompanija i tržišta. Odluke su utemeljene na tri koraka. Krećemo s procjenom vrijednosti i vezanih rizika, a zatim krojimo specifično rješenje usklađeno s potrebama klijenta, pri čemu portfeljom proizvoda pokrivamo sve investicijske horizonte. Završni su koraci stalno upravljanje i optimizacija portfelja te prilagodba novonastalim tržišnim uvjetima – poručuju nam iz Intercapitala.

Njihovim najboljim fondovima upravljaju Silvija Ravlić Varga, Bojan Velagić i Krešo Vugrinčić. Intercapital je imao i najbolja dva fonda među obvezničkim fondovima (InterCapital Global Bond i InterCapital Bond) s prinosom od oko pet posto (oba fonda). Kod novčanih fondova Locusta Cash ostvarila je prinos malo iznad jedan posto.

Napomenimo kako je prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za prosinac ukupna imovina UCITS fondova bila 18,5 milijardi kuna, što je za oko 59 milijuna kuna više nego prije godinu dana.

Osim u segmentu dioničkih fondova, koji dominantno ulažu u Hrvatsku, svi fondovi kojima upravlja Erste Asset Management (EAM) imaju pozitivan rezultat. Nažalost, naše tržište kapitala ostvarilo je negativan rezultat, prije svega zbog Agrokora i utjecaja te situacije na vrijednost ostalih vlasničkih udjela izlistanih na Zagrebačkoj burzi – kaže Miroslav Jurišić, član Uprave EAM-a.

Vrlo je zadovoljan rezultatima u 2017. jer su ostvarili rast imovine pod upravljanjem.

U odnosu na kraj 2016. imovina pod EAM-ovim upravljanjem, što obuhvaća fondove UCITS i AIF te uslugu upravljanja portfeljima, porasla je s 4,82 milijarde na 5,29 milijardi. Iako u trenutku pisanja ovog odgovora još nemamo podatke na razini industrije za cijelu godinu, procjenjujemo da smo zadržali velik tržišni udio dok je cjelokupno tržište stagniralo – ističe Jurišić.

Dodaje, kao i dio fondovskih menadžera s kojima smo kontaktirali, da im je dobro ulaganje bilo i ono u državne obveznice.

Vrijedi istaknuti da su najveći interes prošle godine pobudili obveznički fondovi, koji su se pokazali kao vrlo kvalitetno rješenje za upravljanje viškovima sredstava u uvjetima izrazito niskih kamatnih stopa. Primjerice, Erste Adriatic Bond bio je naš najprodavaniji fond, s ukupnim rastom imovine od oko 500 milijuna kuna i ostvarenim prinosom od 2,43 posto u 2017., što smatramo kvalitetnim rezultatom u danim uvjetima. Ulagači su to prepoznali, pa je takav oblik ulaganja najbolja i prihvatljiva kombinacija jer je rizik relativno malen i prinosi su u odnosu na trenutačnu razinu kamata na štednju atraktivniji, ali i u odnosu na prinose koje sada nude novčani fondovi – kaže Jurišić.

Državne obveznice zabilježile su najdojmljiviji rezultat u 2017. Znatno popravljanje fiskalnog položaja države u kombinaciji s ohrabrujućom makrookolinom i razdobljem povijesno niskih kamatnih stopa aprecirali su cijene hrvatskih državnih obveznica – poručuju iz Allianz Investa.

Prošla godina bila je zahtjevna za OTP Invest.

Budući da su kamatne stope još niske, a većina imovine i dalje je u novčanim ili obvezničkim fondovima, odluka o smanjivanju naknada bila je neizbježna, što je svakako utjecalo na rezultat ostvaren u 2017. Pozitivno je što nam se ukupna imovina lani povećala za više od 15 posto, na 945 milijuna kuna. Povećanje se odnosi na konzervativnije fondove zbog nastavljene averzije prema riziku – kaže Morana Jerković, portfeljna menadžerica OTP Investa.

Budući da su dio bankarske grupacije, fondovi su osmišljeni i osnovani prije svega da bi zadovoljili potrebe klijenta banke.

Već je prospektom nekog fonda detaljno određen njegov rizik i cilj, kao i geografska ili druga orijentacija ulaganja. Imajući na umu komu je pojedini fond namijenjen i za koji je profil klijenta osnovan, fondovski menadžeri upravljaju određenom imovinom ovisno o tržišnim prilikama, kretanjima i očekivanjima, dogovarajući se na investicijskom odboru društva – kaže Jerković.

Ističe da je teško reći koji su najbolji fondovi jer ih trenutačno imaju 11, a različitog su rizika, cilja i strategije te ulažu u različite klase imovine.

Ipak, možemo istaknuti dionički fond OTP Meridian 20 koji je u 2017. ostvario prinos od 5,7 posto. Uz ostale srednjeeuropske i istočnoeuropske zemlje fond ponajviše ulaže u hrvatsko dioničko tržište. Budući da prošla godina nije bila najbolja za hrvatske dionice, npr. Crobex je lani izgubio više od 7,5 posto vrijednosti), toliko prinos zadovoljava. Također, posljednjih pet-šest godina fond ostvaruje prosječni prinos od šest posto, što klijentima na kraju osigurava svojevrsnu stabilnost jer su izloženi dugoročnom ulaganju i visokom riziku koje nosi dioničko tržište. Fondom OTP Meridian 20 upravlja glavni fondovski menadžer Žarko Buzuk – kaže Jerković.

Makroekonomski pokazatelji i dalje upućuju na solidan ekonomski rast hrvatskoga gospodarstva, a izgledno je da će se i nastaviti u srednjem roku. Sve je to pridonijelo dobroj fiskalnoj izvedbi, pa se i očekivalo da će retingške agencije početi povećavati hrvatski kreditni reting.

Zasad je to učinila retingška agencija Fitch, a valja očekivati da će to napraviti i preostale dvije vodeće retingške agencije, S&P i Moody’s. Premda je to dobro, treba imati na umu da je hrvatski reting i nakon povećanja jedan stupanj ispod investicijske razine. Treba težiti njegovu daljnjem povećavanju retinga, što bi se moglo dogoditi ako proračunski deficit bude nizak, ako javni dug nastavi padati te se provedu strukturne reforme – zaključuje Jerković.