Premda su u Europi i svijetu poznati i popularni već desetljećima, tzv. posebni fondovi odnedavno su počeli zauzimati tržišnu poziciju i u Hrvatskoj i s obzirom na sve okolnosti u domaćoj ekonomiji prilično je izgledno da bi ona mogla i jačati. U Hrvatskoj je, prije svega, riječ o tzv. life-cycle fondovima s fiksnim datumom dospijeća i ritmom uplata prilagođenima ciljevima ulagača, zbog čega postaju konkurencija ne samo konvencionalnim investicijskim fondovima nego i štednji.
Najvažniji kriterij za odabir fonda duljina je ulaganja, odnosno broj godina do definiranog cilja ulaganja poput mirovine, obrazovanja djece ili puta oko svijeta. Kad se ulagač odluči za određeni fond s dospijećem, fondovski menadžer tijekom vremena mijenja strategiju fonda od rizične prema sve konzervativnijoj. Dug vremenski horizont tih fondova zahtijeva raspodjelu većine fondovske imovine na dionička tržišta jer dionice dugoročno ostvaruju više prošječne povrata u odnosu na druge oblike štednje. A budući da nema sektorskih i zemljopisnih ograničenja, fondovski menadžeri mogu je realocirati u regiju koju smatraju najatraktivnijom. Naravno, u skladu s prospektom – objasnili su u Zagrebačkoj banci, prvoj kod nas koja je omogućila tu vrstu ulaganja.
Trenutačno Zagrebačka banka ima četiri fonda ZB Future, s dospijećem 2025., 2030., 2040. i 2055. OTP banka ima pet fondova s dospijećem, a Raiffeisen dva posebna fonda. U Raiffeisen banci objasnili su da strategije tih fondova nisu tipične za domaću fondovsku industriju.
Preuzeli smo koncepte koji se već primjenjuju u upravljanju fondovima u inozemstvu i u njih uključili svoje znanje i preferencije klijenata. Rezultat su strategije koje su najbolje za našega tipičnog ulagača. Konkretno, Raiffeisen Harmonic primjenjuje strategiju ulaganja diverzificiranu među više imovinskih klasa koje uključuju globalna dionička i obveznička tržišta te zlato, sirovine i materijale, a Raiffeisen Dynamic trenutačno upotrebljava više različitih strategija.