Home / Financije / Dobrovoljni mirovinski fondovi

Dobrovoljni mirovinski fondovi

Broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova, utemeljenih na individualnoj kapitaliziranoj štednji, raste jer se sve više zaposlenika odlučuje za štednju u trećem stupu, u čemu ih stimuliraju i država i poslodavci. Pokazuje to primjerice Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond, koji bilježi povećanje broja članova i imovine; 2017. završio je s više od 67.000 članova i ukupnom imovinom većom od milijardu i stotinu milijuna kuna. Riječ je o samo jednom od ukupno 27 hrvatskih dobrovoljnih mirovinskih fondova, koji mogu biti otvorenog (ima ih osam) i zatvorenog tipa (ima ih 21), a visina uloženog novca koji pojedinac uplaćuje na poseban račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu određuje visinu buduće mirovine. No nije riječ o ‘mrtvom’ kapitalu jer fond taj novac ulaže i stvara dobit, što se također odražava na visinu mirovine. Država potiče takav oblik štednje s 15 posto poticaja iznosa godišnje uplate, najviše 5000 kuna, tako da najviši poticaj može biti 750 kuna.

Potporu zaposlenicima koji štede u trećem mirovinskom stupnju također daju i neke privatne i državne tvrtke koje su osnovale i zatvorene mirovinske fondove poput Hrvatske elektroprivrede, HT-a, Auto Hrvatske, Dalekovoda, Ericsson Nikole Tesle… Primjerice, HEP je 2006. osnovao Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe, HEP DMF, kojim upravlja Croatia osiguranje dobrovoljno mirovinsko društvo. Radnici koji se uklane u HEP DMF osobno uplaćuju novčana sredstva, o čijoj visini sami odlučuju. Poslodavac im, u trenutku učlanjenja u HEP DMF, jednokratno uplaćuje iznos od 400 kuna neto te svake godine poticaje u iznosu od 25 posto radnikova uplaćenog doprinosa na osobni račun tijekom obračunskog razdoblja od 1. prosinca prethodne godine do 30. studenoga tekuće godine. Godišnji poticaji poslodavca iznose najviše do 1200 kuna neto. U prosincu 2017. su 3792 radnika HEP grupe (35 posto) bila učlanjena u HEP DMF, a više od 1500 bivših radnika (članova HEP DMF-a) trenutačno dobiva dobrovoljnu mirovinu, koja se može primati već nakon navršenih 50 godina života. U HEP-u ističu da je, pružajući radnicima mogućnost štednje u trećem mirovinskom stupu osnivanjem HEP DMF-a, poslodavac želio iskazati dodatnu brigu o njima i održavati njihovu lojalnost i zadovoljstvo uvjetima rada u HEP grupi na visokoj razini.

Još je jedna velika, ali privatna tvrtka – Hrvatski Telekom 2006., u suradnji s Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim društvom, osnovala Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HT-a, s ciljem da zaposlenicima osigura bolje životne uvjete u mirovini uplatama u treći mirovinski stup. U HT-u ističu da ta tvrtka ima aktivnu ulogu u planiranju i provođenju investicijske politike fonda, a glavni kriteriji su sigurnost i povrat uloženog.

Da su zaposlenici prepoznali važnost ulaganja u treći stup mirovinskog osiguranja pokazuje rast broja štedišta i interesa i radnika i poslodavaca, ističu u Raiffeisen dobrovoljnom mirovinskom fondu. Dva su tipa dobrovoljnog mirovinskog fonda: otvoreni i zatvoreni. U otvorenom mogu štedjeti svi, dok su članovi zatvorenih fondova isključivo zaposlenici, odnosno članovi pokrovitelja fonda: poslodavca, sindikata ili udruge. Uplatom te vrste štednje za buduću mirovinu na dobitku su i zaposlenik, ali i poslodavac koji uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju za zaposlenika jer se plaćom ne smatraju sve uplate poslodavca u treći stup mirovinskog fonda do iznosa od 500 kuna na mjesec, odnosno do 6000 kuna na godinu. Taj je iznos porezno priznat izdatak kao rashod poslodavca, što je jedna od olakšica. S druge strane, zaposlenik kojem poslodavac uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju imat će u budućnosti dodatni prihod u mirovini, odnosno, mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog fonda, koja ovisi o iznosu uplaćenih sredstava tijekom štednje.

Granica od 50 tisuća. Isplata mirovine iz tog stupa ne ovisi o tome je li član počeo primati mirovinu iz prvog i drugog stupa mirovinskog osiguranja, a obavlja se preko dobrovoljnog mirovinskog fonda ili jednog od mirovinskih programa koje nudi mirovinsko osiguravajuće društvo. Važno je istaknuti da je isplata mirovina putem dobrovoljnoga mirovinskog fonda moguća samo u slučaju ako je na osobnom računu člana fonda manje od 50.000 kuna. Novac se isplaćuje u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela, prema cijeni udjela na dan isplate. Članovi koji u trenutku isplate na računu imaju više od 50.000 kuna obvezni su odabrati isplatu mirovina putem mirovinskog osiguravajućeg društva. U slučaju kad se mirovina isplaćuje putem mirovinskog osiguravajućeg društva, osiguranik u mirovinsko osiguravajuće društvo prenosi uštedena sredstva iz mirovinskog fonda čiji je član bio. S mirovinskim osiguravajućim društvom zaključuje ugovor o isplati mirovine u jednom od nekoliko mogućih oblika mirovinskih programa.

Dobrovoljna mirovinska štednja jedini je oblik štednje s dvije vrste državnih poticaja: državna poticajna sredstva i porezna olakšica poslodavcima. Prednost joj je i u prinosu dobrovoljnog mirovinskog fonda, odnosno zaradi koju ostvaruje upravljajući sredstvima fonda, čime se povećava vrijednost imovine članova. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda odlučuje koliko će dugo uplaćivati novac kao i koliki iznos jer visina uplate ovisi o njegovim mogućnostima.