NEOPOREZIVI PRIMITCI Voda, sokovi, kava, čaj… bez poreza i ograničenja

Od 1. siječnja 2018. na snazi su mnoge novosti u isplati neoporezivih primitaka koje poslodavci isplaćuju radnicima. Neki su dosadašnji neoporezivi primitci povećani, uvedeni su novi, a za neke su izmijenjeni uvjeti neoporezive isplate.

Neoporezivi dar u naravi je povećan s 400 kuna godišnjeg iznosa na 600. Da bi bio neoporeziv, dar u naravi radniku se mora omogućiti u obliku dobara i usluga, bilo iz proizvodnog asortimana i imovne poslodavca bilo kao izbor radnika na tržištu za koji poslodavac preuzima radnikov dug prema prodavatelju dobara i/ili usluga. U praksi dar u naravi u pravilu se omogućava radniku u obliku vrijednosnog bona koji on može iskoristiti u maloprodajnoj mreži s kojom je poslodavac prethodno ugovorio preuzimanje radnikova duga. Dar u naravi i dalje se ne iskazuje u obrascu JOPPD, samo se evidentira u poslovnim knjigama poslodavca kao dio troškova rada.

Poslodavci sada mogu tijekom radnog vremena radnicima omogućiti konzumiranje vode, bezalkoholnih pića i toplih napitaka kao neoporezivi primitak. Do izmjene Pravilnika neoporeziva je bila samo konzumacija flaširane vode, a sada poslodavac može neoporezivo snositi troškove svih vrsta sokova (prirodnih, gaziranih i dr.) i svih vrsta toplih napitaka (kava, čaj, kakao, topla čokolada i dr.) koje omogućava radnicima tijekom radnog vremena. Poslodavac može nabaviti namirnice od kojih se u poslovnim prostorima pripremaju napitci ili može kupovati vodu, sokove i tople napitke u ugostiteljskom objektu; u oba je slučaja to neoporezivo. Nema propisanog ograničenja u visini takvih neoporezivih primitaka i oni se ne iskazuju u obrascu JOPPD.

Uvođenje mogućnosti neoporezive konzumacije sokova i toplih napitaka na teret poslodavca otvara niz paralelnih pitanja koja se odnose na ugošćivanje poslovnih partnera jer se konzumiranje sokova i toplih napitaka omogućeno poslovnim partnerima smatra reprezentacijom. Troškovi reprezentacije umanjjuju osnovicu poreza na dobit u visini od 50 posto učinjenih izdataka, a izdatci za zapošlene u ukupnoj svoti poreznog subjekta. Bit će teško odvojiti koji se izdatci za sokove i napitke odnose na zapošlene, a koji na poslovne partnere, no poduzetnici moraju osigurati takve podatke.

Sezonskim radnicima zaposlenima na određeno vrijeme poslodavac može na svoj teret platiti ili na drugi način omogućiti smještaj i prehranu, uz uvjet da radnik radi u mjestu koje je najmanje 30 kilometara udaljeno od njegova uobičajenog mjesta stanovanja. Neoporezivi iznos troškova smještaja i prehrane takvih radnika nije ograničen, ali poslodavac mora raspolagati dokazima o učinjenom utrošku. Ako smještaj i prehranu omogućava u sklopu svojeg poslovanja, mora utvrditi vrijednost isporuke koju je obavio radniku. Smještaj i prehrana sezonskih radnika iskazuju se kao mjesečni primitak radnika u obrascu JOPPD, jedanput na mjesec, a obrazac JOPPD treba dostaviti do petnaestog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je primitak ostvaren.

Izmjena Pravilnika potanko su uređeni slučajevi u kojima poslodavac može isplatiti neoporezivu potporu za otklanjanje štete na radnikovoj imovini ako je šteta nastala kao posljedica prirodnih katastrofa. I prije izmjene Pravilnika poslodavci su mogli radnicima koji su pretrpjeli štetu zbog poplava, požara i drugih katastrofa isplatiti neoporezivu pomoć na temelju posebne upute Ministarstva financija. Sad su ta pitanja detaljno uređena Pravilnikom. Da bi potpora koju poslodavac daje radniku bila neoporeziva, mora se raditi o prirodnoj katastrofi koju je proglašila Vlada RH, a poslodavac mora omogućiti potporu svim radnicima koji su pretrpjeli štetu na imovini.

Pravilnikom je riješen i porezni status stručnjaka koji u sklopu programa tehničke pomoći koju financira Europska unija u kraćim ili duljim razdobljima sudjeluju u provedbi tih programa. Primitci koje stručnjaci tehničke pomoći ostvaruju iz sredstava Europske unije ne oporezuju se, no ako u razdoblju sudjelovanja u realizaciji programa tehničke pomoći primaju i plaću od poslodavca, plaća se oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada.

Od 1. siječnja 2018. izmijenjeni su uvjeti za isplatu inozemnih dnevnic, ali samo u slučaju ako se u inozemstvu putuje avionom. Inozemna dnevnicna obračunava se za dva sata prije polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u RH do njegova slijetanja u prvu zračnu luku u RH. Dakle, na stvarne sate boravka u inozemstvu dodaju se dva sata prije polaska aviona. Novi način određivanja trajanja službenog putovanja u inozemstvu neće utjecati na utvrđivanje ukupnog broja dnevnic za određeno putovanje, samo će u nekim slučajevima povećati broj inozemnih dnevnic koje se isplaćuju. Preciznije se uređuje u kojim se slučajevima smatra da je radniku upućen na službeni put na njemu osigurana prehrana na teret poslodavca te mu se zbog toga dnevnicu umanjuje za 30 posto (ako je na teret poslodavca osiguran ručak ili večera) odnosno za 60 posto (ako su na teret poslodavca osigurani ručak i večera). Smatra se da je poslodavac radniku osigurao prehranu na svoj teret ako snosi troškove punog pensiona ili polupansiona, ako plaća kotizaciju koja uključuje ručak i/ili večeru na poslovnom skupu, ako je obrok uključen u cijenu karte za putovanje brodom i ako radniku omogućava da u sklopu troškova reprezentacije na službenom putu ugosti poslovne partnere.