ANTE RAMLJAK

Nepoznati graditelj iz Zagreba ruši međusobna jamstva Agrokorovih tvrtki. Tvrtka Feniks Radnička Kristiana Župana uspjela je sporiti čak 38,8 milijardi kuna jamstava koja su tvrtke iz Agrokorova sustava i Franck davali Konzumu. To je tek jedna od brojnih nepoznanica u zauzimanju pozicija vjerovnika za što veći utjecaj u nagodbi. Nakon ovog ponedjeljka neke su stvari jasnije, a neke još nejasnije. Objavom rješenja Trgovačkog suda o utvrđenim i osporenim tražbinama otvorila su se brojna pitanja na koja zasad nema odgovora, a trebala bi odrediti sudbinu nagodbe koja mora biti gotova za tri, a najviše za šest mjeseci. Novost je da su utvrđene tražbine smanjene i iznose 31 milijardu kuna, a da su si vjerovnici međusobno osporili 10,4 milijardi kuna. Također, osporena su uzvodna jamstva kompanija kćeri prema Agrokoru. Rješenje je, kako u njemu i piše kompliciranim pravnim rječnikom, samo potvrda već prije utvrđenih i osporenih tražbina Ante Ramljaka, što ukazuje na to da sud nije došao do drugačijih zaključaka, već je objavio postojeće tablice izvanrednog povjerenika, uz pravni tekst pun gramatičkih pogrešaka, nekih nelogičnosti i tipfelera, što upućuje na to da se Trgovački sud jako žurio s objavom.

Stoga ne čudi da ga većina ljudi koje smo kontaktirali nije ni pročitala, a oni koji jesu nisu se usudili komentirati njegov sadržaj bez prijevoda odvjetnika. Za to vrijeme Liderov tim iščitao je dokument od 660 stranica. Najveća osporena tražbina je, kao što je poznato, ona Sberbanka, a među najvećima su i Austrian Anadi Bank te još nekoliko Agrokorovih tvrtki (M.O.F., Energija Gradec, Hircus) kojima su tražbine osporene zbog nepostojanja osnove u zakupnom odnosu. Riječ je o neotplaćenim kreditima koje je Agrokor podizao skrivajući njihovu otplatu iza plaćanja zakupa prostora, koji je tako bio višestruko skuplji od tržišnih cijena.

Agrokorova izvanredna uprava osporila je 30 tražbina ukupno vrijednih dvije milijarde kuna koje se tiču zakupa, a od 392 osporene tražbine prema Konzumu, najveće su upravo prema toj osnovi. Među domaćim poduzetnicima kojima su osporene najveće tražbine su Zagreb-montaža (330,5 milijuna kuna), Kreditna banka Zagreb (311 milijuna kuna), Viro (142,6 milijuna kuna), Energia Naturalis (130,4 milijuna kuna) i Adria Resorts (72,6 milijuna kuna).

No iako su osporene, te tražbine još nisu otpisane jer prava bitka tek počinje unutar šesnaest dana na Trgovačkom sudu. Osporenih tražbina, čija ukupna vrijednost iznosi 16,4 milijarde kuna, sveukupno je 1100 i malo je vjerojatno da će biti toliko i parničnih postupaka. Tim više što su neke tražbine zapravo bile pretjerane i neutemeljene. Iz Trgovačkog suda dobili smo odgovor da su napravljene sve potrebne pripreme u dijelu organizacije rada radi očekivanog povećanog priljeva parničnih postupaka. Vjerovnici koji se odluče na postupke protiv osporavanja tražbina, mogu računati da će se ti postupci odvijati paralelno s procesom usvajanja nagodbe jer je nerealno da sud riješi takve postupke u tako kratkom vremenu. To znači da će nagodbom morati biti reflektirane i osporene tražbine, za koje će Agrokor (odnosno novo holding-društvo) morati rezervirati sredstva u slučaju da sud utvrdi da je osporavanje bilo neutemeljeno. Vjerovnici, a posebice dobavljači, upozoravaju da bi tražbine jamstava i sudužništva mogle poremetiti planove dobavljača i ugroziti cijelu nagodbu.

Pitanje svih pitanja je – tko će u nagodbi imati pravo glasa? Zakonski do kraja nije utvrđeno tko i na temelju čega ima pravo glasa u procesu nagodbe pa se mogu očekivati razni scenariji. Logično bi bilo da pravo glasa imaju samo vjerovnici s utvrđenim tražbinama, međutim, postoje iznimke kada povjerenik i sud mogu dati pravo glasa i vjerovnicima s osporenim tražbinama, a mogu se i neki vjerovnici odlučiti da će glas dati vjerovnicima u pravnom postupku. Osim toga, ima vjerovnika čije su neke tražbine utvrđene, a neke osporene. U svakom slučaju, zadnju ima sud, koji će odlučiti imaju li pojedini vjerovnici s osporenim tražbinama pravo glasa. Sud naglašava da ovim rješenjem nije odlučivao o konkretnom pravu glasa koje će vjerovnicima pripasti kod glasovanja o prihvaćanju nagodbe niti je odlučio o konkretnom namirenju vjerovnika nego je ovim prije svega odlučio o utvrđenim i osporenim tražbinama.

Kod međusobno osporenih tražbina između vjerovnika prednjači Adris, koji je osporio oko 10 milijardi kuna tražbina drugim vjerovnicima. Najviše američkom The Bank of New York Mellonu (4,6 milijardi kuna), s objašnjenjem da osporava aktivnu legitimaciju vjerovnika i ističe da skrbnik ne može biti vjerovnik, te 2,3 milijarde kuna BNY Mellon Corporate Trustee Services Limitedu, s istim objašnjenjem. Riječ je o zastupnicima imatelja Agrokorovih obveznica. Većina drugih osporenih tražbina od strane Adris grupe odnose se na Zagrebačku banku i Erste banku. Adris je osporio tražbine vjerovnika koji sudjeluju u roll-up kreditu, od 8. lipnja 2017. godine, u dijelu u kojem su njihove prijavljene tražbine podmirene roll-up kreditom. Cilj nam je pokrenuti raspravu o tome daju li tražbine koje su prestale postojati zbog pretvaranja u roll-up kredit pravo glasa u postupku izvanredne uprave.

Osim Adrisa, i distributerska tvrtka Alca osporila je tim dvjema američkim kompanijama isti iznos tražbina s obrazloženjem da vjerovnik nema svojstva vjerovnika prema dužniku te da ne postoji dužničko-vjerovnički odnos. Osim njih, među osporavateljima tražbina i jamstava drugih vjerovnika su i D.M.H., Ricardo, RCB Bank Limited, Sberbank, VTB Bank, Feniks Radnička, Bebra, Agram Invest, Agrolaguna i Euroherc osiguranje. Iz rješenja je vidljivo i da su Adris, Sberbank i VTB povukli svoja međusobna osporavanja.

Međusobna jamstva Agrokorovih tvrtki osporila je tvrtka Feniks Radnička, a ukupna međusobna potraživanja tvrtki iz Agrokorova sustava iznose 12,2 milijarde kuna. Osporeno potraživanje Miroslava Mikuša iznosi 1,6 milijardi kuna, dok najmanje osporeno potraživanje, koje su prijavili Transporti Lončar, iznosi 10 lipa. Najveća pojedinačna utvrđena tražbina Agrokora d.d. prema Konzumu iznosi 1,6 milijardi kuna, dok najmanja utvrđena tražbina, Grada Ivanca prema Tisku, iznosi 3,71 kuna.