SDP-ov minimalac na 60 posto prosječne plaće je populizam

Pametno, GLAS i IDS kao Amsterdamska skupina znače okupljanje nove snage na političkom centru koja ujedinjuje liberalne poglede na ekonomiju i ideološki centar. Imate li već razrađen zajednički plan? Kako će se vaša suradnja realizirati, na kojim razinama i u kojem obliku? – Još nismo dogovorili formalnu koaliciju, ali surađujemo, i to najprije u sklopu ALDE-a, saveza europskih liberalnih i demokratskih stranaka, a počeli smo surađivati i na zajedničkim nacionalnim aktivnostima. Nastavit ćemo tu suradnju na širenju ideja liberalne demokracije u društvu te se nadam da će se ona širiti i razvijati na dobrobit cijelog društva. Uskoro imamo sastanak svih predsjedništava stranaka na kojemu ćemo razgovarati o daljnjoj suradnji, a u veljači u Splitu planiramo drugi Liberalni forum na temu ‘Obrazovanje i mladi’, posvećen možda i najvećem problemu danas u Hrvatskoj, bježanju mladih iz zemlje. Suradnja je za sada dobra, gradimo međusobno povjerenje i upoznajemo se te se nadam da ćemo i njome pokazati kakvu Hrvatsku želimo graditi.

Jeste li osobno bliži predizbornoj koaliciji ili labavoj suradnji? – U tijeku su razgovori nakon kojih ćemo odlučiti hoćemo li zaista ići u predizbornu koaliciju. Prvo su europski izbori 2019. i sada najprije razgovaramo o kontekstu tih izbora. To je naš prvi interes i interes grupacije ALDE.

Na koje biste se reforme kao koalicija usredotočili – one u gospodarstvu, društvu ili državnom aparatu? Koje su vam tri reforme najvažnije? – Promjene koje su potrebne našem društvu opisali smo u programu stranke, koji je stručna javnost jako dobro ocijenila. Teško je izdvojiti najvažnije reforme, ali tri su takve možda reforma obrazovanja, koja je, nažalost, zaustavljena, i sada se provodi parcijalna umjesto cjelovite, zatim reforma gospodarstva smanjenjem poreza i jačanjem poduzetništva te reforma javne uprave drastičnim smanjenjem broja općina i županija i istodobnom decentralizacijom države te smanjenjem državnog aparata.

Program je odličan, ali ništa od saborskih mandata? Je li Amsterdamska skupina zapravo program za spašavanje stranke Pametno? – Ne bih tako rekla. Ta priča donijela nam je veću medijsku prisutnost, vidi se to i prema rejtingu stranke. Mislimo da će njezinu rejtingu dalje pomoći jedino…

Kako biste riješili problem korumpiranog pravosuđa? – Standardni političar rekao bi: ‘Lako!’ Ja nisam takva i kažem: ‘To neće biti lako.’ Politika se, s jedne strane, ne smije miješati u neovisnost sudstva, a, s druge strane, svi smo svjesni da je pravosuđe jedan od najvećih problema i zapreka razvoju zemlje. U svojem programu detaljno smo opisali što bismo trebali napraviti i to smo nazvali ‘cijelovita pravosudna reforma’. Ona uključuje pojednostavnjenje propisa, obvezatnu i redovitu edukaciju sudaca te njihovu mobilnost, potpunu informatizaciju i uvođenje suvremene tehnologije, transparentnost rada sudova itd.

Kako komentirate pripreme za uvođenje eura? – Potpuno se slažemo da treba uvesti euro. O toj ideji trebamo postići nacionalni konsenzus, slično kao što smo ga imali za ulazak u EU i NATO. Ipak, oprezni smo prema mogućnostima sadašnje politike da realizira nužne promjene i prilagodbu, ali samo uvođenje eura bit će dobra prilika da provedemo neke reforme i napravimo korak u pravom smjeru, prema integraciji u napredni svijet.

To vam je, možda, u javnoj percepciji i brojenju glasova i najveći nedostatak. Može li se bez bar malo populizma ući u Sabor? – Uvijek pristajemo na populizam u onom smjeru koji će naš program objasniti javnosti, koji će jednostavnijim rječnikom reći za što se zauzimamo. Populizam kakav sada vlada u Hrvatskoj jest onaj koji servira lažna obećanja, preuveličavanja, instant-rješenja, probleme obećava riješiti preko noći. Čak i kad SDP kaže da će riješiti probleme u Hrvatskoj tako što će podignuti minimalnu plaću na 60 posto prosječne plaće – zašto ne bi na 80 posto?

Populizam nisu samo lažna obećanja, to je i podjela dodatnog novca braniteljima i drugim interesnim skupinama. – Hoću reći populizam u smislu podilaženja nekim skupinama koje na neki način kupujete. To je na kraju sve politička trgovina.

Kako se određujete između neoliberala i državnog planiranja? – Riječ ‘neoliberalizam’ često se upotrebljava kao barbaroga za plašenje djece. Naš je program za preporod zemlje iz koje mladi neće bježati glavom bez obzira, program u kojemu država ima ulogu regulatora i jamca jednakih mogućnosti za sve i provedbe zakona. Osiguravat će kvalitetu osnovnih javnih servisa obrazovanja i zdravstva i istodobno biti mala i efikasna, a omogućit će i kompeticiju privatnog i javnog sektora kako bi još više povećala kvalitetu usluga. Mi moderno društvo ne vidimo kao zaračane strane radnika i poslodavaca, javnog i privatnog sektora, nego kao društvo u kojemu se poštuje rad, poduzetnicima i gospodarstvenicima omogućava da svoje radnike dobro plate za rad, a da pri tome i sami zarade. Moderna liberalna ekonomija u kojoj se vodi računa i o socijalnim kategorijama jedina je ekonomija za društvo koje želi biti integrirano u razvijeni svijet. Mi znamo kako to napraviti.

Imate li pozitivno ili negativno stajalište prema poduzetnicima? – Imamo pozitivno stajalište prema poduzetnicima. Mislimo da su oni pokretači razvoja jedne zemlje i da im treba omogućiti okvir za rad nižim porezima, jednostavnijim zakonima, bržim i učinkovitijim pravosudnim sustavom, efikasnijom i manjom državnom upravom. Dobro, kvalitetno i zdravo poduzetništvo podrazumijeva i radnike koji su dobro plaćeni i imaju dobre uvjete rada. Stoga je razvoj poduzetništva igra u kojoj svi dobivaju.

Hoćete li na idućim parlamentarnim izborima koalirati s HDZ-om ili SDP-om ili pak na njih izlazite sami? Biste li koalirali s Mostom? – S ovakvim HDZ-om, SDP-om i Mostom ne vidimo mogućnost koalicije. Svi su oni imali priliku koju su, na žalost svih nas, upropastili. Od uspostavljanja hrvatske države HDZ je vladao 70 posto vremena, a SDP 30 posto, i otprilike su toliko odgovorni za propadanje zemlje. Most je imao dobru priliku, ali pokazao se isti kao te dvije stranke. Mislimo da je HDZ nepopravljiv i ne vidimo mogućnost suradnje s njim. Most je ideološki na pogrešnoj strani i prošlosti i budućnosti, a sa SDP-om je, ako se drastično popravi njegov način poimanja politike i upravljanja društvom, možda i moguć razgovor o nekoj vrsti postizborne suradnje, samo prilično smo skeptični prema mogućnosti njegove korjenite promjene.

Što mislite o mogućnosti prijeizborne, pa i postizborne suradnje sa Živim zidom? – Mislimo da Živi zid nije nikakvo rješenje za ovu državu. Odlučno ne. Rješenja koja je dosad iznosio u javnosti, od ekonomije do nekih drugih društvenih pitanja, to nije ono čemu mi težimo.

Prema prosječnim mjesečnim rejtinzima Crodemokopa i Crobarometra, Amsterdamska skupina blizu je pragu od pet posto na nacionalnoj razini. Godinu ste završili na 4,3 posto, što znači da biste uz dobru kampanju mogli prijeći prag u većini od deset izbornih jedinica, dakle dobiti čak desetak mandata u Saboru. Je li takav slijed moguć? – Uz velik i dobar rad takav je scenarij moguć. Imamo dobre ideje, ne bojimo se zasukati rukave. Pridružuje nam se sve više ljudi koji žele graditi modernu i otvorenu zemlju i zato nam optimizam raste.

No tako će Amsterdamska skupina igrati za HDZ – njemu nećete uzeti nijedan glas, nego SDP-u – pa će HDZ prema D’Hondtovoj metodi imati još više zastupničkih mjesta. – Važno je prebrojavati glasove i brinuti se o izbornom procesu te tomu kako će se to reflektirati na rezultat, ali ono što nas zanima i zašto kažemo da ne bismo išli u koaliciju ni s jednima, ni s drugima, ni s trećima, pogotovo ne u predizbornu koaliciju – jer mislimo da nijedna od tih stranaka nije rješenje za Hrvatsku. SDP-u smo možda bliži vrijednosno, u smislu ljudskih vrijednosti, brige o manjinama, prema toleranciji, antifašizmu, međutim, to je nužan uvjet, ali ne i dovoljan da surađujemo s njim.

Stranka Pametno reagirala je na najnoviji rasplet HDZ-ova kadroviranja i uhlebljivanja na Plitvicama. Lider je u prethodnom broju izradio županijski koeficijent klijentelizma. Kako ga komentirate? – Reagirali smo na HDZ-ovo uhlebljivanje na Plitvicama jer je to doista bilo skandalozno – javno su se prepirali čiji je ‘uhljeb bolji’. U našem je društvu, čini se, postalo sasvim normalno da se natječaji za javnu službu namještaju. O tome, evo, i sasvim javno i otvoreno govore oni koji namještaju natječaje na kojima je osnovni uvjet stranačka knjižica; i tko se god drugi prijavi na njih, doslovno ispada budala. Sjetimo se i izjava župana Pauka kako ih je mnogo ‘uhljebio’ i žali što ih nije bilo i više. Mislimo da je upravo takav način upravljanja zemljom jedan od glavnih razloga zbog kojih mladi, ali i drugi, bježe iz Hrvatske. To se mora drastično promijeniti. Upravo i vaš indeks pokazuje koliko je cijela država duboko zaglibila u uhljebništvo te koje županije prednjače u tome. Ovolika državna i lokalna administracija jednostavno su neizdržive, a služe isključivo osiguravanju glasačke mašinerije vladajućima. Što ih više zaposle, to je više ljudi vezalo svoju egzistenciju uz politiku i vraća im uslugu osiguravanjem glasova na izborima. Bilo bi zanimljivo usporediti taj indeks s indeksom razvoja pojedine županije.

Kako pomiriti postizborno nagrađivanje zaslužnih ‘vojnika partije’ iz predizborne kampanje i izbor najspobnijega kadra na javnim natječajima? – Tako da od starta svima koji se pridruže stranci bude jasno da će im biti bolje kad svima u Hrvatskoj bude bolje, da je posao na ostvarivanju naših ideja krvav posao, da se mogu natjecati unutar stranke za zakonom politički definirane pozicije, ali da za to moraju poznavati struku kojom će se baviti, a za sve ostale pozicije provodit će se javni natječaji na kojima će pobijediti najbolji. Nije to svemirska znanost, to je jednostavno provesti: pružiti jednaku mogućnost svima da se natječu i da najbolji pobijedi.

Ima li u državnoj upravi i državnim tvrtkama i sposobnih menadžera? Možete li imenovati nekoga tko dobro radi svoj posao? – Sigurno ima. Nisu svi u državnoj upravi i državnim tvrtkama ‘uhljebi’, ondje ima mnogo ljudi koji izvršno rade i žele raditi. Tim ljudima omogućit ćemo da rade, da imaju i bolje plaće, a neradnike bismo isključili iz procesa na temelju objektivnih kriterija. Cijela je ideja da ljudi zaposleni u javnom sektoru trenutačno imaju sigurniji posao i da zato moraju davati više od sebe, moraju se natjecati i međusobno i s privatnim sektorom, ondje gdje je to moguće. Sigurnost ne može biti apsolutna, kakva je sada, nego mogu biti sigurni samo oni koji dobro rade.

Financijski kolaps Agrokora obilježio je 2017. Predstavljen je nacrtn nagodbe, vidjeli smo reakcije velikih dobavljača. Kako komentirate taj nacrtn, mislite li da će se nagodba postići i je li ona najbolje rješenje? – Tom nagodbom mnogi su nezadovoljni, pogotovo mali dioničari. Hoće li se postići nagodba u sadašnjem obliku ili povjerenik radi na novoj verziji koja bi donekle zadovoljila i ostale dobavljače i manje dioničare, još ne znam, ali nekakva nagodba morat će se postići. Alternativa joj je stečaj pojedinačnih Agrokorovih poduzeća.

Lako za male dioničare, ali nagodba ide prema tome da dramatično negativno utječe na Agrokorove dobavljače, dakle na gotovo cijelu hrvatsku prehrambenu industriju, zajedno s njihovim dobavljačima. Oni će ovo preživjeti teže nego Agrokora poduzeća koja će očišćena od dugova raditi s profitom za neke nove vlasnike, a ostali će u restrukturiranje, predstječaj, stečaj… – Ponovno je politika kumovala ovu situaciju, dopustila je raznim pogodovanjima i gledanju kroz prste da se gotovo cijela prehrambena industrija zemlje veže uz jedan veliki sustav, Agrokor, i sada kada je on zapao u probleme, to će se lančano prelitati na sve one tvrtke kojima je Agrokor jedini distribucijski kanal. Preživjet će tvrtke koje ne ovise isključivo o njemu.

Nezaobilazno je pitanje o arbitraži, granici i ukupnim odnosima sa Slovenijom. – Tu nema rješenja bez razgovora. Obje zemlje upotrebljavaju tu temu za pokazivanje mišića, a istina je da je arbitražom Hrvatska dobila više nego Slovenija, ali ne može to priznati jer smo arbitražu odbili. Slovenija je zapravo gubitnica, ali ne može to reći jer je prihvatila arbitražu. Znakovito je da naša diplomacija, kad je već Sabor rekao da se povlačimo iz arbitraže, nije dokraja odradila zadaću: prvo nije zatražila od UN-ova tajnika pokretanje postupka mirenja, a zatim nije lobirala među članicama Europske unije da im objasni svoje stajalište i stekne barem nekog prijatelja među njima koji bi nas podupro. Za sada smo usamljeni, a Slovenija se jako dobro prezentira. To je veliki gaf naše diplomacije.

Europska komisija od nas traži da napravimo strategiju razvoja Hrvatske do 2030. Treba li je napraviti i koja su tri ključna elementa koja bi trebala ući u nju? – Već smo je trebali napraviti i bez traženja Europske komisije. Tri su ključna elementa potpuna integracija u moderni svijet i prema vrijednostima i prema smjeru razvoja, društvo utemeljeno na znanju i radu te ostvarivanje kreativnog potencijala građana u otvorenom društvu.