Veća sniženja

Potrošači iz pograničnog Drenja u Brežice dolaze svaki tjedan. Nekad se više isplatilo, a danas se pazi na sniženja i uzimaju veće količine. Slovenski je dojam da danas općenito više Slovenaca dolazi kupovati u Hrvatsku nego obrnuto.

Uza studioznu pripremu, analizu kataloga i diskontnih cijena, prekogranični lovci na akcije kupnjom u susjednoj zemlji uspijevaju na stotinjak potrošenih eura uštedjeti, brat bratu, do stotinjak kuna. Slovenci se u Lijepu Našu dolaze jeftinije odjenuti, a Hrvati u Deželu odlaze i zbog vrtoglave i radi kontracepcije više bude na samoborskom sajmu ljudi iz Slovenije nego domaćih, sigurno su nekih sedamdeset posto posjetitelja i kupaca Slovenci – upućuje nas u pogranicna sajmena zbivanja sredovječni Samoborac na barskoj stolici koji je za ovu prigodu poželio ostati anoniman. Kolegu mu za šankom trebalo je koju minutu nagovarati, ali je i službeno spremno progovorio pa na tečnom hrvatskom s prepoznatljivim sloven- skim akcentom ispričao da rado i često dolazi u Hrvatsku, da ima ovdje mnogo prijatelja te da je on poduzetnik i vlasnik nekoliko malih tvrtki s jedne i druge strane granice.

• Ne bih se znao izraziti u postotku, ali rekao bih da općenito više Slovenaca dolazi kupovati u Hrvatsku nego obrnuto. Slovenci uglavnom ne dolaze po hranu i druge osnovne potrepštine koje su kod nas još uvijek malo jeftinije, ali znam da ima ljudi iz Brežica koji dolaze nekad i ovdje u Samobor i pronalaze u trgovačkim lancima i neke jeftinije proizvode nego kod nas. Više se odlazi po odjeću i obuću, ide se često i do Zagreba. Cijene su kod nas nešto malo niže, ali je izbor mnogo veći. Hrvati kod nas dolaze po hranu, vidim mnogo hrvatskih registracija, ali ne kao prije nekoliko godina kada su živežne namirnice bile neusporedivo jeftinije i kada se u Hrvatskoj za robu kupljenu u Sloveniji dobivao povrat poreza – analizira slovenski poduzetnik Zdravko Kožar aktualni trenutak i noviju povijest hrvatsko-slovenjskih šoping-odnosa.

Dok konobarica toči novu rundu odvažio se za medijski istup i jedan prekogranični potrošač za šankom pa javno priznao da od sve slovenske robe njega najviše zanima proizvod jednoga gazdinstva nedaleko Krškog.

• Meso je u Sloveniji jeftinije, a preko granice idem samo radi janjetine, drugo me ne zanima. Imam jednog čovjeka na seoskom domaćinstvu tu blizu Krškog od kojeg kupujem domaću i svježe zaklanu janjetinu za četiri i pol eura po kilogramu, a kod nas je nema ispod 55 kuna – iznosi svoje potrošačke preferencije veseli Samoborac u društvu s poduzetnikom iz Brežica dok s radija prigodno odjekuje poskočica Dubioze Kolektiva o lošim vijestima i dnevnoj dozi sekracije.

Gužva na granici bude vikendima i slovenskih potrošača koji će se u lovu na akcije i širinu ponude zaputiti s ove strane granice, nerijetko i do velebnih zagrebačkih trgovačkih centara, ali u nepreglednim redovima pred njima parkiranih automobila valja se dobro potruditi za pronaći koji iz Dežele. Na graničnom prijelazu Mala Bregana, uvjerili smo se na vlastite oči, subotama ih zato ne manjka. Njihovi vlasnici od Brežica i Krškog do Sevnice i Novog Mesta hrle put Samobora kako bi ondje jeftino kupovali, cjenkali se i uživali u opuštenoj atmosferi tamošnjeg sajma na kojem izdani računi i porez na dodanu vrijednost nisu bitne pretpostavke za kupoprodaju najraznovrsnijeg robnog asortimenta.

• Zbog našeg je sajmišta ta gužva na granici i tako vam je to svake subote. Slovenci dolaze kupovati, naći se ovdje s prijateljima, nešto pojesti i popiti, veseliti se, cjenkati se za neku stvar, to je ovdje tradicija. Mnogo.

Nešto veća gužva vladala je na parkiralištu ispred trgovine slovenskog Lidla, na kojem uočavamo i par zagrebačkih registracija.

– Blizu granice smo tako da se nama isplati, ali kada bismo išli iz Zagreba i uračunavali trošak puta, ne bi nam se isplatio. Kupujemo samo ono što je na akciji, inače nam se ne bi isplatio dolaziti. Treba paziti svaki tjedan što je na akciji i uvijek uzimati veću količinu. Dolazimo svaki tjedan, potrošimo sedamdeset eura, gorivo nas izade pedesetak kuna i ušparamo na kraju nekih stotinjak kuna. Prije je bilo mnogo jeftinije, nešto i dvostruko, a kada se vraćao porez, mnogo se više isplatio – upućuje nas u prekogranični akcijski početak potrošač iz Drenja ne želeći da mu ime osvane u novinama, pretvarajući sadržaj krcatih kolica u prtljažnik automobila.

Gotovo identična potrošačka iskustva nosi iz Brežica i gospođa iz Zaprešića, koja je onamo došla nakon dosta vremena.

– Sve je malo jeftinije. Na stotinu eura može se uštedjeti stotinjak kuna, ali samo ako pazite što ćete i kada kupovati. Evo na primjer ova biljka peršina kod nas u Lidlu stoji deset kuna, a ja sam je našla na akciji za dvostruko niži iznos. Ili ovi krastavci, kod nas su 15 kuna, a ja sam ih platila jedan euro. Mislim i da su proizvodi ovdje kvalitetniji i svježiji i da je bolji izbor nego kod nas – rezonira anonimno još jedna lovkinja na prekogranične akcijske cijene.

U lovu među policama dok listaju katalog prekidamo Snježanu i Damira Komara, koji nam potvrđuju ono u što se i sami uvjeravamo metodom nasumičnog pregleda – da su svi artikli za po-koji postotak jeftiniji nego u istoj trgovini s ove strane granice. Savjetuju nam ti iskusni lovci na akcije i da prije dolaska svakako valja vidjeti tečaj eura i provjeriti na internetu u kojem se lancu koji proizvodi prodaju po privremeno sniženim cijenama.

– Ovdje su veća sniženja, čini mi se da Slovenci imaju bolje akcije, a zanimljivo mi je da su čak i neki naši proizvodi jeftini tu nego kod nas. Nešto što je u našem katalogu od ponedjeljka ovdje će na akciji biti idući tjedan ili je bilo tjedan dana ranije. Vidimo i u Laduču dosta Slovenaca koji idu kupovati u Zaprešić. Sve je to tu negdje. Mi smo u Brežice danas došli kupiti lijek za psa koji je jeftiniji nego kod nas, pa ćemo usput obaviti i špeceraj – susretljivo i sa smiješkom odgovaraju na sva naša pitanja supružnici iz Laduča složno gurajući kolica i uspoređujući u katalogu maloprodajne cijene s onima preko granice.

Ono po što se i danas isplati potegnuti do Slovenije su pojedini lijekovi i drugi farmaceutski pripravci na koje domaći ljekarnici obračunavaju znatno više marže nego slovenski kolege. U Ljekarni Brežice nismo u subotu zatekli nijednog pacijenta iz Hrvatske, ali direktorica Ljekarni Brežice, magistra farmacije Božena Omerzel kaže nam da često navrate, premda iz godine u godinu sve rjeđe. Koliko su kojih lijekova prodali državljanim Hrvatske ne vodi evidenciju, ali zna što se najviše traži na recepte.

– Najviše se kupuju lijekovi za liječenje vrtoglavice i šuma u ušima, za koje pretpostavljam da su kod nas jeftiniji. Također, kupuju se i kontracepcijska sredstva i različiti antikoagulantni lijekovi. Pretpostavljam da je u većini slučajeva razlog što su ovdje manje marže. Lijekove bez recepta, kozmetiku, vitamine i dopunu prehrani hrvatski državljeni ne kupuju – odgovorila nam je direktorica Ljekarni Brežice, u kojoj se kao i u ostatku Slovenije lijekovi u receptnom i bezreceptnom statusu prodaju s uračunatom povlaštenom stopom PDV-a od 8,5 posto.

Navraćaju u Brežice i domaći pacijenti za čija oboljenja medicina i farmacija za sada ne nalaze adekvatan odgovor, u dućan Konoplja osvobaja, po besplatne savjete o metodama tretiranja različitih oboljenja ljekovitim kanabinoidima i pripravke na bazi kanabisa. Svi su pripravci iz domaćih proizvodnje, sa slovenske plantaže, jeftiniji nego na crnom tržištu i upakirani u atraktivnu ambalažu.

– Dolazi nam mnogo Hrvata. Otvorili smo dućan prije pola godine, naravno da je sve legalno i s papirima. Ovdje možete dobiti sve što se u svrhu liječenja može proizvesti od konoplje, od čaja, proteina i sjemenki do crne smole, kristala koji su neka vrsta hašiša te masti odnosno raznih mješavina na bazi kanabisa koje se utrljavaju u kožu – govori Janko Pirc, vlasnik dućana Konoplja osvobaja, i pokazuje nam pečatirana priznanja slovenskog zavoda za zdravstveno osiguranje o povratu troškova za kupnju CBD smole i kapi od konoplje kakve je u Hrvatskoj moguće nabaviti isključivo na crnom tržištu po dvostruko višim cijenama. Povratnih informacija o eventualnim reakcijama hrvatske građanske policije nema, svjestan da bi pojedine proizvode zbog visokog udjela psihotropnog THC-a hrvatski zakonodavac smatrao nedopuštenima, pa dodaje da je sve usklađeno sa slovenskim zakonima i da on za svaki proizvod izdaje račun.

Odlazi se u Sloveniju i dalje po automobilске gume, ali i to daleko rjeđe nego prije.

Koliko su mu važni hrvatski potrošači praktično pokazuje vulkanizer Aleš Lašič redovito ulažući u zakup oglašnih površina uza zagrebačke prometnice. U zimsko subotnje jutro nakon odrađene još jedne sezone zamjene guma kod vulkanizera u predgradu Brežica posla nema, doslovno ni jednog jedinog automobila.

– Otkad ste ušli u EU i otkad nema povrata poreza posao je počeo opadati. Smanjio se sigurno za 40 posto, ali Hrvati i dalje dolaze. Uspijevamo i dalje imati niže cijene nego u Hrvatskoj samo zato jer su nam marže niske pa na gumama ne zarađujemo mnogo. Tako je to zadnjih nekoliko godina. Velika je ponuda, mnogo veća nego potražnja, gume prodaju i prodavači automobila, servisi automobila i trgovački centri, industriji to odgovara jer hoće prodati gume, kojih ima u izobilju sa svih strana svijeta, a mi se prilagođavamo tržištu, maksimalno snižavamo cijene. Nešto su niži kod nas porezi i trošarine, ali nije to neka velika razlika. Ljudi gledaju uvijek kako bi prošli jeftinije, znači im i kada je neka guma jeftinija i za deset kuna – približava vulkanizer Aleš Lašič svoju poslovnu politiku i viđenje ponude i potražnje na prekograničnom tržištu automobilskih guma, koje će ponovno oživjeti za nekoliko mjeseci kada krene kupnja novih ljetnih guma. Po odjeću i obući Hrvati u Sloveniju ne odlaze. Ponuda robnih marki u Brežicama skromna je i u dva tamošnja nevelika trgovačka centra svedena uglavnom na nebrendirani uvoz iz Italije, Turske i Kine, zbog čega su u subotu prijepodne gotovo svi dućani u koje smo zavirili zjapili poluprazni, dok su potrošači iz Brežica s druge strane granice vjerovatno lovlili sezonska sniženja sve do Zagreba i cjenkali se u opuštenoj i bez računa atmosferi tradicionalnog samoborskog sajma.