Cigle na autobusnom kolodvoru u Imotskom ostatak će svjedočanstvo jednog egzodusa. Toni Rebić nedavno je na jednu ciglu zapisao ime prijateljice koja je otišla u Njemačku, u znak pozdrava, jer je nije mogao ispratiti. I onda su se počeli javljati prijatelji, rođaci, zatim i nepoznati – gdje je njihovo ime. U međuvremenu je taj ‘Zid plača’ – kako ga je nazvao Rebić – narastao na tristotinjak imena, a još oko 400 ima spremljenih za upis na zid. Sad mora svako ime provjeriti, jer nitko ne zaslužuje dvije cigle, pa ni najpoznatiji emigrant podrijetlom iz Imotskog Ivica Todorić. Rebić vjeruje da će on biti prvi čije će ime prekriziti, što će biti znak da se vratio iz egzila u Londonu. Rebić upisuje na cigle imena svih koji su emigirali u ovih 27 godina hrvatske nezavisnosti. – Upisujem ih jer oni nisu zaboravljani, a tako ni uhljebima i vlastodršcima ne dam da ih zaborave – rekao je novinarki Večernjaka. Pa kad već država ne može izračunati koliko je ljudi otišlo posljednjih godina trbuhom za kruhom, možda bi Rebićev imotski ‘Zid plača’ mogao poslužiti kao predložak za stvaranje hrvatskog emigrantskog imenika.
Besmisleno produciranje napetosti na morskoj granici Hrvatske i Slovenije nastavit će se i dućih dana, tjedana i mjeseci, bar do srpnja, kad je krajnji rok za održavanje slovenskih parlamentarnih izbora. Pa iako sadašnji premijer Cerar nema velike izgleda za novi mandat, bilo kakvo popuštanje prema Hrvatskoj bilo bi političko samoubojstvo. A kad se nova slovenska vlada uopće snade, Hrvatska će se početi postrojavati i grupirati prema predsjedničkim izborima 2019. Nijedna ozbiljna stranka ili mogući nezavisni kandidat neće moći dobiti glasove na politici popuštanja prema Sloveniji. A nakon predsjedničkih izbora spremat ćemo se na nove parlamentarne… Tako bi sukob oko Piranskog zaljeva i Savudrijske vale mogao ostati trajnim prezentom odnosa dviju država i njihovih političkih elita. Ne mogu nego ponoviti tvrdnju s početka prošlog ljeta: taj je zaljev kao nogomet – najvažnija sporedna stvar u odnosima između Hrvatske i Slovenije. I ipak je ponajprije unutarnjopolitičko pitanje, i to obiju država, ali naizmjenično.
Profesor Igor Štagljar sa sveučilišta u Toronto najavio je u utorak u HTV-ovoj emisiji ‘U svom filmu’ da je sa svojim timom došao nadomak izlječenju raka pluća: – Došli smo do tog stadija da je lijek spreman za upotrebu i počet ćemo ga primjenjivati i u Hrvatskoj. Surađujemo s KBC-om Jordanovac i vrlo brzo ćemo početi s istraživanjem u Kanadi, ali i u Hrvatskoj. Primijenili smo novu tehnologiju koju smo razvili prije 3-4 godine i s pomoću koje sada možemo proučavati 500-tinjak različitih ljudskih bolesti. Ta tehnologija na neki je način svjetsko čudo, koje će se uskoro primjenjivati ne samo za pronalaženje lijeka protiv raka pluća nego u mom laboratoriju proučavamo i lijekove protiv karcinoma gušterače, prostate i karcinoma dojke – istaknuo je Štagljar i dodao kako je za tu tehnologiju dobio i nagradu od 3,25 mil. dolara koji su mu bili dovoljni da je razvije do te razine da najavljuje kako ćemo za nekoliko godina imati preteče lijekova protiv mnogih karcinoma.