Čak i da se nekim čudom dogodi da se u nagodbi postigne dogovor da se dobavljačima isplati 85 posto njihovih potraživanja iz razdoblja prije primjene ‘lex Agrokor’, nema takvog čuda koje bi im omogućilo da to bude jednokratno i u gotovini. U takvoj situaciji nema mnogo izlaznih rješenja.
Marica Vidaković više je puta ponovila što bi za dobavljače bilo prihvatljivo: da ne moraju otpisati više od 15 posto svojih potraživanja za isporučenu robu i usluge, odnosno najviše 30 posto potraživanja iz financijskih aranžmana koje su imali s Todorićem. Iz tog se stajališta otprilike može i naslutiti gdje je za velik dio Agrokorovih dobavljača granica između gubitka koji mogu podnijeti i nužnosti otvaranja niza predstечаjeva. Čak i da se nekim čudom dogodi da se u nagodbi postigne dogovor da se dobavljačima isplati 85 posto njihovih potraživanja iz razdoblja prije primjene lex Agrokor, nema takvog čuda koje bi im omogućilo da to bude jednokratno i u gotovini.
U takvoj situaciji nema mnogo izlaznih rješenja. Jedno od najboljih je pronaći strateškog partnera koji će svježim kapitalom spriječiti posljedice, kao što je to učinio Franck. Suočeni s time da im je u Agrokoru ostalo ‘zarobljeno’ oko 850 milijuna kuna, što je udar na njihovu bilancu, u Francku su vrlo brzo nakon uvođenja lex Agrokor dogovorili sa strateškim partnerom, maloprodajnim lancem Tommy, dokapitalizaciju i ulazak u vlasničku strukturu. To će pomoći ne samo opstanku nego i održivom rastu kompanije. Tim se potezom Franck ujedno obranio od pokušaja neprijateljskog preuzimanja, ali i spasio uredno poslovanje bez obzira na to kako će završiti nagodba i koliko će Franck svojih potraživanja i u kojem roku uspjjeti naplatiti.
Na diskriminaciju koja proizlazi iz ‘lex Agrokor’ upozorio je upravo predsjednik Uprave Francka Ivan Artuković: – Dok je zakonom eksplicitno onemogućeno da se dobavljači naplate od Agrokor, s druge strane je zakon dopustio bankama, većina kojih je u stranom vlasništvu, da se za trajanja izvanrednog postupka mogu naplatiti od Francka i drugih dobavljača za regresne i druge obveze Agrokor prema dobavljačima. Takva diskriminacija stvorila je goleme probleme u poslovanju dobavljača, od koji su neki pokrenuli predstечаjne postupke. Ako Vlada ne zaustavi te procese, oni će dugoročno imati jako negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo. Tako se u ovom razdoblju i Franck, koji je stabilna tvrtka, prvi put u svojoj povijesti našao pred velikim pritiscima banaka i drugih financijskih institucija. To je Franck čak bilo dovelo i do blokade računa, koju je kompanija uspjela riješiti zahvaljujući tome što se godinama suzdržavala od isplate dobiti, što je vidljivo i u našim bilancama.
Iako među najvećim vjerovnicima Agrokor iz redova dobavljača, Franck nije jedini koji se našao u takvoj situaciji. Strah nas je i pomisliti što će se događati s nekoliko drugih velikih domaćih prehrambenih kompanija.
Konzultant Željko Perić, vlasnik tvrtke Caper, kojeg dobavljači Agrokoru predlažu za člana savjetničkog tima Vijeća vjerovnika, ne vjeruje da će biti puno tvrtki koje će doći u nepremostive probleme zbog otpisa potraživanja: – Tvrtke koje su izdržale i ostale solventne u posljednjih osam mjeseci od donošenja zakona neće ući u ozbiljne teškoće zbog knjigovodstvenog otpisa novca kojeg ionako nemaju. No ako zatreba strateških partnera, spremnih interesenata sigurno ima. Moguće je da ovako krupan i ozbiljan događaj kao što je pad Agrokoru potakne neke tvrtke na kapitalno povezivanje. Pri tome mislim na prirodno i logičnije kombinacije od ove koju ste spomenuli (Franck, op. a.) – smatra Perić.
