Evidence based management

U Zagrebu se osniva regionalni centar za upravljanje temeljem činjenica. Ta sve popularnija svjetska metoda tjera menadžere da kritičnije promatraju podatke na temelju kojih donose odluke i rezultira boljim rješenjima. Što vrijedi za medicinu i dr. Housea može se primijeniti i u biznisu.

Evidence based management znači upravljanje temeljem činjenica. To je donošenje odluka svjesno i savjesno, eksplicitno i mudro koristeći se ekspertizom, praktičnom stručnosti, pozitivnom praksom, dokazima iz konteksta, kritičkom evaluacijom o najboljim raspoloživim dokazima istraživanja kao i perspektivom onih koji bi mogli biti obuhvaćeni tim odlukama.

Cassar ističe kako se počeo prihvaćati takav pristup u medicini gdje se tražilo kritičko mišljenje, propitkivalo uzroke nekih simptoma: – To je izazvalo revoluciju u kurikulumima medicinskih fakulteta, tražili su se dokazi. Drugim riječima, počeli su razmišljati kao doktor House. Takav način razmišljanja raširio se i na neke druge djelatnosti. No, ne i na menadžment. Prvi problem je što postoji ogromna praznina između onoga što studenti uče u poslovnim školama i fakultetima i onoga što se radi u praksi. Hrvatska nije jedini primjer, i druge države diljem svijeta imaju taj problem neravnoteže između visokog obrazovanja i prakse – objašnjava Cassar. Napominje da se današnji menadžeri suočavaju s velikim problemom – enormnom količinom podataka i istraživanja.

– Menadžeri bi u svome poslu sve te podatke trebali uzimati u obzir prilikom donošenja odluke kako bi smanjili mogućnost pogreške. No, vrlo često nisu naučeni kritički razmišljati prema dobivenim podacima.

Naime, jedan slikoviti primjer s televizijskih ekranova kako funkcionira evidence based management. Svim je poznat doktor House i način na koji on radi i obrađuje pacijente. Nemali broj puta imali smo priliku vidjeti kako nekoliko simptoma uvijek može značiti da je riječ o nekoliko različitih bolesti. House u svojim promatranjima pacijenta gleda i što je iza simptoma – je li taj simptom uzrok ili posljedica nečega. I koliko smo puta imali priliku vidjeti kako je bio siguran da je njegova dijagnoza u pravu, a onda (potkraj nastavka) shvati da to uopće nije točno i da je riječ o drugoj bolesti.

Evidence based management na sličan način ‘tjera’ menadžera da promatra podatke koje je dobio, da gleda pozadinu priče te analitičkim i znanstvenim pristupom donese odluku. Usporedba s medicinom nije slučajna.

– Koncept evidence based managementa krenuo je potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća kada su dvojica doktora iz Kanade počela propitkivati načine kako su studenti učili medicinu na fakultetu. Do tada su studenti slušali predavanja na način da im je rečeno kada pacijent ima određene simptome, mora se propisati točno određena terapija i liječenje jer je riječ o točno određenoj bolesti. No ta dvojica doktora postavila su pitanje – a zašto bi to trebalo biti tako? Zašto jedan simptom vodi točno određenoj bolesti? Postoji li neki drugi rezultat? – objašnjavaju vodeći ljudi Sveučilišta Malte, dekan Frank Bezzina i njegov zamjenik Vincent Cassar, koji su uočili božićnih blagdana bili u Zagrebu, na razgovorima o osnivanju regionalnog centra za evidence based management.

Oni čitaju poslovne novine i medije koji sažimaju određena znanja. Zato su velika imena, poput Dennisea Rousseaua, koji je bio predsjednik Američke akademije za menadžment, i mnogi drugi počeli kreirati ideju o implementaciji evidence based managementa. Drugim riječima, željeli su naučiti menadžere kritički razmišljati o podacima – kaže Cassar.

Milijuni znanstvenih istraživanja objavljaju se svake godine o menadžmentu i upravljanju. A menadžeri se ne služe tim istraživanjima iz nekoliko razloga. – Prvi je taj što akademska zajednica piše ta istraživanja na iznimno kompliciranom jeziku koji mnogi ne razumiju. Isto tako, mnoga stečena znanja na sveučilištima nisu primjenjiva u stvarnosti. Većina menadžera poznaje Maslowljevu teoriju, ali kada ih pitate kako je primijeniti u praksi, nitko ne zna – ističe Cassar dodajući kako su istraživanja pokazala da menadžeri ne čitaju znanstvena istraživanja jer ne razumiju što piše u njima, nego čitaju medije.

– Drugi ‘izvor’ podataka je iskustvo menadžera. No, to iskustvo možda se temelji i na krivim stajalištima i predrasudama. Treći izvor podataka je moć. Četvrty izvor podataka su kompanijski izvori podataka. Pitanje je kako menadžeri analiziraju podatke. Kada im predočite neke podatke i zatražite da na osnovi njih predvide što će se dogoditi u budućnosti te da donesu ispravnu odluku, vjerojatno neće uspjeti – naglašava Cassar.

Evidence based management nije nova vrsta upravljanja ni nova ekonomska teorija već pokušava potaknuti menadžere da počnu razmišljati kao znanstvenici, da traže dokaze za svoje buduće odluke, postavljaju prava pitanja i pronađu smisao u podacima koje dobiju. EBM-om pokušava se smanjiti, ne ukinuti jer je to nemoguće, broj krivo donesenih odluka menadžera.

– Napravimo još jednu usporedbu s medicinom – kada ste bolesni, idete liječniku je li tako? Mogli biste isto tako popisati svoje simptome i na internetu pronaći dijagnozu i sami si odrediti terapiju. Ali to ne radite. Idete liječniku jer je svaka osoba jedinstvena. To pretočite u upravljanje kompanijom. Svaka je drugačija i ono što funkcionira u jednoj, ne znači da će funkcionirati i u drugoj – napominje Cassar.

Na čelu zagrebačkog centra evidence based managementa bit će profesor Darko Tipurić i docent Davor Labaš s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Centar će biti zadužen za cijelu Jugoistočnu Europu.

– Namjera nam je uspostaviti dobru suradnju s kompanijama u Hrvatskoj. Profesor Labaš i ja želimo stvoriti potrebu za ovim načinom rada kako bi menadžeri uvidjeli prednosti ovakvog načina odlučivanja – ističe Tipurić. Dodaje da će biti izazovno implementirati ga u regiji, ali kada naši menadžeri vide da su zbog evidence based managementa europske i svjetske kompanije sve uspješnije, to će ih zainteresirati dovoljno da ga i oni pokušaju primijeniti u svojoj kompaniji. Uspoređuje to s konceptom Six Sigma, koji su hrvatski menadžeri počeli primjenjivati kada su uvidjeli da on daje rezultate u Europi.

– To naravno nije lak posao i potrebno je ići postupno. Osnivanje centra prvi je korak – zaključuje Tipurić. Bilo kako bilo, naši menadžeri, svakodnevno suočeni s izazovnim uvjetima poslovanja, možda korištenjem tehnika evidence based managementa unaprijede svoje rezultate. Svaki alat koji poboljšava rezultate dobro je došao.