Nova porezna godina V DO 15. SIJEČNJA TREBA ODLUČITI O NAČINU PLAĆANJA POREZA

Prelazak u novu poreznu godinu prilika je za poduzetnike da možda, ako im je to u interesu, izmijene način oporezivanja. Odluku ne treba donijeti naprećac, nego tek nakon pomnog razmatranja prednosti i nedostataka izmijenjenog načina oporezivanja. Jer odluka može znatno utjecati na rezultate poslovanja.

Obveznici poreza na dodanu vrijednost, pravne i fizičke osobe, kojima je promet od oporezivih isporuka u 2017. iznosio do tri milijuna kuna mogli su izabrati plaćanje PDV-a po naplaćenim računima, bilo da su mjesečni ili tromjesečni obveznici PDV-a. To podrazumijeva da će poreznu obvezu utvrđivati samo za isporuke koje su naplatili od kupaca, ali i pretporez odbijati samo za nabave koje su platili dobavljačima. Novčano načelo ne može se primjenjivati za transakcije unutar Europske unije, pa je poduzetnicima koji pretežno posluju na tržištima EU jednostavnije za sve isporuke poreznu obvezu utvrđivati prema istim pravilima. To je vjerojatno jedan od razloga zbog kojih mnogi s prometom ispod tri milijuna kuna ne iskorištavaju mogućnost plaćanja PDV-a prema naplaćenim naknadama. No ako su željeli prijeći na novčano načelo, morali su do kraja 2017. o tome obavijestiti Poreznu upravu. Odluka će ih obvezivati sljedeće tri godine.

Prema novčanom načelu Obveznici poreza na dobit koji su izabrali plaćanje PDV-a prema novčanom načelu mogu odlučiti i da porez na dobit utvrđuju prema tome načelu. Da bi obveznik plaćao porez na dobit prema naplaćenim plaćenim prihodima/rashodima, mora i PDV plaćati prema novčanom načelu. Obrnuto nije obvezno, porez na dobit može utvrđivati prema ostvarenim prihodima i rashodima, a PDV plaćati prema novčanom načelu. Rok za obavještavanje Porezne uprave o prelasku na utvrđivanje poreza na dobit prema novčanom načelu jest 15. siječnja 2018.

Petnaesti siječnja ujedno je rok za one koji izlaze iz sustava PDV-a, dok se poduzetnici koji po sili zakona ili dobrovoljno ulaze u sustav moraju upisati u porezni registar od 1. siječnja 2018. Dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a vjerojatno je motiviran investicijskim namjerama i ostvarivanjem prava na pretporez. Poduzetnik koji je dobrovoljno postao obveznik PDV-a mora u sljedeće tri godine ostati u tom sustavu.

Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja i poljoprivrednici obveznici poreza na dohodak mogu donijeti odluku da umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit. Kao obveznici poreza na dohodak plaćaju porez po stopi od 24 i 36 posto, ovisno o iznosu godišnje porezne osnovice, a kao obveznici poreza na dobit u pravilu će plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto i još 12 posto poreza na dohodak na isplaćenu dobit. Tek ako ostvare godišnji promet veći od tri milijuna kuna, stopa poreza na dobit raste im na 18 posto, što je uvećano za porez na dohodak od kapitala približno jednako opterećenje kao da su u najvišem razredu poreza na dohodak. Sve dok im je godišnji prihod do 3 milijuna kuna, a dohodak/dobit veća od 210.000 kn uvećanih za osobni odbitak, isplativo im je plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Istina, prelazak na oporezivanje porezom na dobit automatski povlači obvezu vođenja poslovnih knjiga prema Zakonu o računovodstvu, što će možda utjecati na izdatke za knjigovodstvene usluge. I obveza za doprinose postaje veća, ali samo za obrtnike i poljoprivrednike. Slobodna zanimanja plaćaju doprinose na istu osnovicu, bilo da su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. Fizičke osobe koje su dobrovoljno odlučile plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak morale su o tome pisano obavijestiti Poreznu upravu do kraja 2017. Ako su tako odlučili, u sljedeće tri godine ne mogu se predomisliti. Onima koji ispunjavaju uvjete za obvezni prelazak na porez na dobit, rok za obavijest o tome je do 15. siječnja 2018.

Obrtnici i poljoprivrednici obveznici poreza na dohodak koji su u 2017. ostvarili primitke do 300.000 kuna mogu od 1. siječnja 2018. prijeći na paušalno oporezivanje porezom na dohodak. Uvjet je da nisu po toj osnovi ušli u sustav PDV-a i da do 15. siječnja 2018. to zatraže od Porezne uprave. Za njih je takva odluka dvostruko isplativa: plaćat će porez na dohodak po stopi od 12 posto, a ne više 24 koliko iznosi najniža porezna stopa za obrtnike i poljoprivrednike koji porez na dohodak utvrđuju na temelju poreznih knjiga. Uz to, za više od trećine mjesečnih obveza smanjuju im se izdaci za doprinose. Niži su im i troškovi vođenja poslovnih knjiga jer vode samo evidenciju o primicima, koja je vrlo jednostavna. Slobodna zanimanja ne mogu izabrati paušalno plaćanje poreza, čak i kad im je godišnji promet znatno manji od 300.000 kuna. Obrtnik i poljoprivrednik koji je izabrao paušalno plaćanje poreza na dohodak može ostati u tom sustavu neograničeno dugo, sve dok mu godišnji primici ne premaše 300.000 kn. Dogodi li se to, dužan je odmah, od prvog dana sljedećeg mjeseca, početi voditi porezne knjige i porez na dohodak utvrđivati kao razliku između stvarnih primitaka i izdataka.

I određene pravne osobe obveznici poreza na dobit mogu izabrati paušalno plaćanje poreza na dobit umjesto utvrđivanja porezne obveze na temelju poslovnih knjiga. To je dopušteno samo udrugama i drugim neprofitnim organizacijama, uz uvjet da po osnovi gospodarske djelatnosti u 2017. nisu ostvarili prihod veći od 300.000 kn i da od djelatnosti po osnovi koje su obveznici poreza ne ostvaruju više od 50 posto svojih ukupnih prihoda. I oni ostaju paušalisti u neograničenom trajanju, sve dok ispunjavaju uvjete za paušalno plaćanje poreza na dobit.

Fizičke osobe koje ostvaruju primitke od drugog dohotka mogu izabrati utvrđivanje poreza na temelju poslovnih knjiga umjesto plaćanja poreza po odbitku. To im automatski mijenja osnovicu za obračun i plaćanje doprinosa, a poreznu obvezu utvrđuju na temelju naplaćenih primitaka i dokumentiranih izdataka, jednako kao obrtnici. O toj su promjeni trebali obavijestiti Poreznu upravu do kraja 2017., najkasnije do 15. siječnja 2018.