Slavica Singer

Dosad je u Hrvatskoj državnu potporu za samožapošljavanje iskorišteno gotovo 16 tisuća građana kojima je u tu svrhu dodijeljeno nešto više od 400 milijuna kuna. S obzirom na to da čak 80 posto korisnika potpore preživi prvu godinu poslovanja, ne može se reći da je novac bačen u vjetar. Ipak, s obzirom na zloporabe opravdano je zapažati se ostvaruje li mjera doista u punom potencijalu svoju svrhu – poticanje poduzetništva, inovacija i stvaranje novih radnih mjesta.

Popularnost mjere nije bila na visokoj razini od 2012. do 2016. godine te je Vlada, u pokušaju da samoza-

Werner Klement koja se u nedostatku radnog mjesta u struci odlučila baviti grafičkim i web dizajnom. Ona je primjer koliko su poticaji za samozapošljavanje bitni za održavanje tijekom prve godine poslovanja na ne-smiljenom tržištu. Potporu koja je 2010. iznosila 18 tisuća kuna iskoristila je za fiksne i tekuće troškove.

– Nije bilo jednostavno, i dan danas se borim. Treba stalno pronalaziti nove poslove i nove klijente, a kad si ‘one (wo)man band’ nije baš lako – kaže Werner Klement.

Uvjeti za dodjelu potpora za samozapošljavanje s vremenom su postali znatno pristupačniji. Vlasnik tvrtke EKOMobilis Mladen Jambrović imao je ideju, ali njegov poslovni plan nikoga nije zanimao jer nije zadovoljavao kriterij prema kojem su tada, 2012. godine, korisnici potpora morali biti najmanje šest mjeseci na burzi.

– Srećom, i bez toga smo se uspjeli održati, da bi nam sada, kad i umjereni razvoj možemo financirati sami, svi rado pozajmljivali novac – rekao je Jambrović.

Lažni (samo)zaposleni Istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) pokazuje da je gotovo polovica samozaposlenih u Europi u skupini ‘rizičnih’, odnosno onih koji su zapeli u prekarnim poslovima bez odgovarajućih socijalnih prava i sigurnosti. Tom riziku kumuje situacija na tržištu rada, odnosno nedostatak alternative za zaposljava- vanje pa se u posao ulazi bez detaljnog istraživanja tržišta, poslovnog plana, bez potrebnog znanja i iskustva.

Prema Eurofoundovom istraživanju polovica od ukupnog broja samozaposlenih, koji na razini EU-a obuhvaća 32 milijuna ljudi, stabilna je i ekonomski neo- visna, a ostali muku muče s financijskom ovisnosti i ostalim zamkama samozaposlenosti. Mali trgovci i farmeri čuvaju koliku toliku neovisnost, no ne uspijevaju nadrasti ekonomski nestabilnost. Još ranjivija skupina su financijski ovisni obrtnici i poduzetnici koji ovise o jednom velikom klijentu od kojeg im dolazi većina njihovih prihoda, što im uvelike smanjuje autonomiju u odlučivanju i zdravom poslovanju.

I kao posljednja kategorija rizičnih na scenu stupa skupina prikrivenih, odnosno lažno samozaposlenih. Oni zapravo rade za svog klijenta, u njegovom poslovnom prostoru imaju svoj radni stol, radno vrijeme i ostvaruju gotovo sve prihode isključivo zahvaljujući njemu. Pod krinkom odnosa naručitelj – ponuđač usluga zapravo se skriva tipičan poslodavac – zaposlenik angažman, ali bez prava koje bi zaposlenik u tim okolnostima inače ostvarivao.

Takav oblik poslovnih odnosa u Hrvatskoj se godinama potiho njeguje, a kako smo ga odlučili ispitati i provjeriti koliko se ustalo u praksi, doznali smo da vlada prava epidemija lažnog samozapošljavanja. I dok se neki stručnjaci pitaju kako je moguće da država to ne regulira, drugi u tome ne vide ništa sporno. Oni kojih se najviše tiče, lažni samozaposleni, pred naš mikrofon nisu htjeli i otvoreno su progovorili tek nakon dugog uvjeravanja da informacije koje s nama podijele neće naštetiti njihovu ‘poslodavcu’.

– Redovita primanja, osigurana sredstva za mjesečne doprinose i izostanak živčanog sloma (zbog iščekivanja uplata nepouzdanih klijenata koji ugrožavaju poslovanje) nemaju prema. Bilo bi idealno ostvariti i druge povlastice radnog odnosa, ali i kad bih mogao birati, ponovno bih se odlučio za ovu opciju – podijelio je s nama jedan ‘fejker’.

Iako su neke od njih očite, koristi te simbioze za poslo-

Razočarana sam što i samozapošljavanje postaje platforma za devijantnu kreativnost. Lažno samozapošljavanje samo pokazuje razinu neuređenosti sustava zbog koje ne možemo izaći iz kruga korupcije.

Nijedan od FFF (family, friends and fools) izvora nije mi bio dostupan, stoga sam se prijavila za potpore za samozapošljavanje Grada Zagreba. Iznos od 25 tisuća kuna, koliko je bio 2015., nije mi bio dovoljan, ali mi je dao vjetar u leđa.

Poticaji su mi dobro došli za kupnju najosnovnijih stvari koje su potrebne svakom poduzetniku početniku – od računala, pisača, uredskog namještaja do pečata.

Poticaji su pokrili 70-ak posto fiksnih troškova obrta i jako su mi pomogli u prvoj godini poslovanja.

Kad sam se prijavljivao za potporu, uvjeti su bili mnogo rigorozniji, rekli su mi da nisam kvalificiran za njih jer nisam dugotrajno nezaposlen.