Robotska automatizacija procesa nema mnogo toga zajedničkog s robotima iz SF filmova ili strojevima koji obavljaju neke poslove umjesto ljudi. Riječ je o softverima koji mogu raditi brojne poslove, od otvaranja poruka e-pošte i njezinih privitaka, skidanja vrijednosti cijena s internetskih stanica konkurencije, do bilježenja unosa troška i usklađivanja računa glavne knjige s revizijskim izvješćima.
Možda su najčešće prve asocijacije javnosti na riječ ‘robot’ slike iz filmske pop-kulture, kao što su R2-D2 iz ‘Zvjezdanih ratova’ ili Terminator iz istoimenog filma. Za one malo realnije, prva asociacija možda će biti industrijska linija za automatsku montažu pojedinih dijelova proizvoda ili čak robotski usisavač, koji sve češće možemo vidjeti u domaćinstvima. U svakom slučaju, vrlo je vjerojatno da ćemo termin ‘robot’ povezati s nekom vrstom mobilnog i skupog stroja metalnog okvira s elektroničkim komponentama koji na neki način zamjenjuje čovjekov rad.
Treba se odmahnuti od takve predodžbe, jer roboti koji brzo i potiho postaju sastavni dio mnogih potpornih službi u tvrtkama nemaju mnogo sličnosti s onima koji su upravo opisani. Naime, tehnologija nazvana ‘robotska automatizacija procesa’ (engl. Robotic Process Automation – RPA), s naglaskom na ‘PA’, odnosno procesnu automatizaciju, jedan je od modernih alata na raspolaganju tvrtkama u cilju daljnje optimizacije poslovanja glede smanjenja troškova i ubrzanja poslovnih procesa.
Budući da se priroda poslova kontinuirano mijenja, mijenjaju se i metode automatizacije, koje imaju potencijal transformirati današnje radno mjesto jednako dramatično kao što su to strojevi činili tijekom industrijske revolucije. Kako bismo objasnili koncept automatizacije uredskih poslovnih procesa, možda je najbolje krenuti od pitanja zašto ćemo trebamo robota da nam upravlja poslovnim procesom? Naime, za početak možemo primijetiti da neki naši poslovni procesi nisu previše inteligentni, kao što bi mogli biti.
Drugim procesi su takvi da prolaze kroz niz IT sustava/aplikacija koji međusobno ne komuniciraju. Dok treći jednostavno troše previše vremena da bi ih ljudi obavljali. Ako smo do sada htjeli pametnije upravljati procesima trebali smo osigurati znatna financijska sredstva jer su takvi zadaci bili prilično sveobuhvatni. Na primjer, unaprijedjenje procesa najčešće se provodilo putem IT transformacije kao što je implementacija novog ERP-a (Enterprise Resource Planning), implementacijom sustava upravljanja poslovnim procesima (engl. Business Process Management System – BPMS) ili stvaranjem centra dijeljenih usluga (engl. Shared Service Centre) kojeg se zatim moglo izdvojiti (engl. outsource) trećim stranama.
Današnji poslovni uvjeti omogućuju velike promjene u segmentu procesne optimizacije, a nove tehnologije unutar robotske automatizacije upravo osiguravaju preduvijete za takve promjene. Međutim, buka oko toga da bi procesni roboti mogli preuzeti veliki dio tržišta rada zamagljuje stvarnost te zbunjuje ‘prolazne’ čitatelje ovakvih tema. Postoje, zapravo, dvije odvojene (ali povezane) kategorije alata za automatizaciju s ciljem stvaranja pametnijih i efikasnijih procesa, od kojih svaka na svoj način rješava ciljanu problematiku.
