SNIZITI STOPU PDV-a NA NEKE MLJEČNE PROIZVODE!

Zadnjih nekoliko godina hrvatsko gospodarstvo bilježi polagani rast. Pokazuju to gotovo svi makroekonomski pokazatelji. Raste BDP, promet u trgovini na malo, a pozitivni pomaci osjete se i u pokazateljima koji prate industrijsku proizvodnju i izvoz. Rast makroekonomskih pokazatelja prati i rast optimizma građana te poslovnog sektora. No, nažalost, optimizam ne raste i u našem mljekarskom sektoru. Ovo je već osma uzastopna godina u kojoj se sektor pokazuje sve lošije rezultate – pada primarna proizvodnja, sve je manje proizvođača, manji su otkup i pre-rada, a tržište se preplavlja uvoznim gotovim proizvodima po dampilškim cijenama, ponajprije mljekom i polutvrdim sirevima.

Posljedice dampinga najviše osjećaju hrvatski farmeri, koji se s pravom čude kako je moguće da u trgovačkim lancima litra mljeka stoji manje nego litra vode ili kako je cijena mljeka u trgovini tek koju lipu veća od otkupne cijene koju im plaća njihov otkupljivač. Takav damping, naravno, ugrožava održivost kompletnog mljekarskog sektora, i farmera i otkupljivača njihova mljeka, i to sve u situaciji u kojoj se na razini Europe bilježi blagi oporavak mljekarskog sektora.

Vrijedi ipak istaknuti kako smo mi u Dukatu među našim kooperantima ove godine uspjeli nizom mjera potaknuti proizvodnju mljeka, među ostalim, i ulaganjem vlastitih obrtnih sredstava u razvoj njihova poslovanja. No, pojedinačne mjere pojedinih kompanija ne mogu mijenjati strukturne probleme, ponajprije slabu konkurentnost domaćih proizvođača, niti mogu utjecati na revitalizaciju mljekarskog sektora. Ako država odmah ne kreće učinkovitim mjerama koje će biti usredotočene na rast primarne proizvodnje mljeka, u 2018. godini zasigurno će se nastaviti trend pada proizvodnje mljeka i broja proizvođača.

Nekoliko je kratkoročnih mjera kojima se već u nadolazećoj godini može poboljšati krvna slika domaćih farmera. Tako država može uvesti prioritet kod dodjele sredstava iz fondova EU za one koji se bave mlječnom proizvodnjom te donijeti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Učinkovitijom dodjelom zemljišta može se znatno utjecati na optimizaciju proizvodnih troškova i samim time konkurirati proizvođačima iz drugih europskih zemalja. Država bi također trebala imati aktivniju ulogu u stimuliranju rasta broja muznih krava jer se takvom kratkoročnom politikom može vrlo brzo utjecati na povećanje proizvodnje mljeka.

I pritom ne govorimo o paušalnim procjenama, već o mjerama koje dokazano funkcioniraju. Naime, Dukat već četvrtu godinu subvencionira nabavu junica svojim kooperantima i ta mjera daje rezultate.

Tako ćemo u Dukatu 2017. godinu završiti s rastom proizvodnje mljeka na svom otkupnom području od 1,5 posto, a proizvodnja mljeka na nacionalnoj razini, nažalost, nastavit će padati i do 2,5 posto u odnosu na godinu prije.

Svima je poznata činjenica da su hrvatske potrebe za mljekom oko 900 milijuna kilograma na godinu, a naši farmeri proizvode tek nešto više od polovice domaćih potreba. Ako država ne odluči reagirati, mogli bismo ubrzo doći u situaciju da se više od polovice domaćih potreba za mljekom namiruje iz uvoza.

Pritom nitko ne zagovara intervencionističke mjere ili subvencije ionako zabranjene regulativom Europske unije. Vrata prema konkurentnosti nalaze se na troškovnoj strani domaćih proizvođača. Važno je naglasiti da farmer ni iz jedne zemlje Europske unije ne bi mogao izdržati troškove poslovanja i financiranja koji su trenutačno u našoj zemlji.

Hrvatski farmeri danas na svoje poljoprivredne kredite plaćaju kamatu od osam posto, a njihovi europski kolege financiraju se uz kamatnu stopu od jedan do dva posto. Nedavni potresi u domaćem gospodarstvu pokazali su nam kako dugoročno prolaze takvi nerazmjeri u visini kamatnih stopa. Aktivnijom ulogom HBOR-a te bi se kamatne stope zasigurno mogle svesti u, na europskoj razini, konkurentnije okvire.

Ipak, priču o hrvatskom mljekarskom sektoru u 2018. želim završiti pozitivno jer vjerujem u budućnost hrvatske poljoprivrede i domaće mlječne i prehrambene industrije. Hrvatska mlječna industrija ima kvalitetne proizvode te prepoznatljive robne marke koje domaći potrošači rado kupuju. Učestalost kupnje domaćih mlječnih proizvoda svakako bi znatno porasla uvođenjem snižene stope PDV-a na neke kategorije mlječnih proizvoda umjesto danas iznimno visoke od 25 posto.