Home / Poslovna scena / Tomislav Vuić

Tomislav Vuić

Čitao sam poslovna predviđanja za iduću godinu. Četrdesetak gospodarstvenika, političara i menadžera, među kojima sam bio i ja, iduću godinu vidi podjednako i dobro. Svi su na različite načine prenosili istu ili sličnu poruku. Tako visok stupanj podudarnosti budi optimizam da, barem među sudionicima ankete, postoji konsenzus i da je valjda napokon sazrelo vrijeme da zajedno krenemo u jedno za Hrvatsku dobro razdoblje. Naslovi su po redu: ‘Izkoristiti pozitivna kretanja i okružje za provedbu najpotrebnijih reformi’ – apsolutno se slažem sa svim anketiranimi. U podnaslovima pohvala reakciji sustava na Agrokorovu krizu i upozoravanje na potrebu poboljšavanja kapaciteta javne uprave te snažnih reformskih poteza koje moramo povlačiti sada kada ih je najlakše ostvariti. ‘I dalje gledam na problem depopulacije kao na izvanredno stanje i kroničnu krizu’ – to sam i sâm istaknuo u svom osvrtu.

Idemo dalje: ‘Fiskalna konsolidacija u funkciji gospodarskog rasta Hrvatske’ – apsolutna istina. Podnaslovi: ‘Naglasak će biti stavljen na provedbu strukturnih reformi…’ – zvuči odlično, i meni i svima koji su u predviđanjima sudjelovali. ‘Glavni izazov – ubrzanje dinamike potencijalnog rasta, a to će donijeti i veću dostupnost te niže cijene kapitala’, ‘po starom nije dovoljno za snažniji rast poduzetnika na nova tržišta’, ‘godina novih prilika za rast i razvoj na zdravim temeljima’, nesporne su poruke. Kolege bankari su optimistični, poruke iz naslova: ‘Nije dovoljno samo željeti uspjeh, za njega je potrebno planirati i svojski se potruditi’, ‘Godina nikad boljih prilika za promjenu’, ‘Zajednički nam je cilj prosperitet hrvatskog društva u cjelini’.

Uobičajeno je da se potkraj godine, kada se predviđa iduća, ne bude pesimističan, znamo da to nije dobro za posao. Bez optimizma i vjere da se može bolje nema napretka. Mislim da su ove godine svi u svom optimizmu iskreni, kao i u visokom stupnju sloge u tome što treba raditi da bi nam bilo bolje i da bi to osjetilo što više ljudi.

Fiskalna konsolidacija i privatno poduzetništvo, posebno izvoznici, unatoč lošem okružju za investicije, preokrenuli su trend pada BDP-a i stvorili podlogu za daljnji rast, a nadam se i snagu za promjene koje trebaju omogućiti da Hrvatska ne bude samo jedna od najljepših zemalja nego i jedna od najljepših za život. Te su pozitivne činjenice nadjačale i krizu Agrokora, koja sigurno negativno utječe na tekuću godinu i rezultate mnogih kompanija. Kako će i s kojim posljedicama za gospodarstvo završiti, ne znam, ali je sigurno da je Vlada brzom i hrabrom reakcijom spriječila nekontrolirani raspod koncerna, koji bi se s teškim posljedicama prenio na cijelo gospodarstvo.

Najhitnijim zadatkom čini mi se zaustavljanje iseljavanja iz Hrvatske.

Podaci demantiraju zabludu da igre na sreću rastu u recesiji. Tek je lani sektor dosegnuo prihode iz 2008. Iznenađenje je i da kladionice u domaćem vlasništvu ostvaruju 39 posto veći prihod po zaposleniku od onih u stranom vlasništvu.

Kockanje i kladenje za većinu je povremena zabava, prepoznata i kao ovisnost novog doba kojoj neki podliježu. Promet igrama na sreću sve je veći, to jednako vrijedi za Hrvatsku kao i za sve dijelove svijeta. No, u promatranom razdoblju od deset godina, broj poduzetnika u ovoj djelatnosti pao je sa 85 na 68 pravnih i fizičkih osoba (obrta), obveznika poreza na dobit, čija je to bila pretežita djelatnost kockanje i kladenje, obračunata je 2007. godine kada je iznosila 3777 kuna. Najviša prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika, čija je pretežita djelatnost kockanje i kladenje, obračunata je 2016. godine i iznosila je 4640 kuna, što je 22,8 posto više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu u 2007. godini te 9,7 posto manje nego kod poduzetnika na razini države (5140 kuna).

Promatrano po oblicima vlasništva u 2016. godini, sve tvrtke u djelatnosti kockanja i kladenja osim Hrvatske lutrije bile su u privatnome vlasništvu. Poduzetnici u privatnom vlasništvu imali su 4813 zaposlenih dok je u Hrvatskoj lutriji bilo 1237 zaposlenih. Od 68 poduzetnika u 2016. godini, njih 22 je u stranom vlasništvu, sa 1576 zaposlenih i ostvarenim ukupnim prihodom u iznosu od 537,7 milijuna kuna i dobiti razdoblja u iznosu od 43,3 milijuna kuna. Poduzetnici u domaćem vlasništvu, njih 46, zapošljavali su 4484 radnika, ostvarili su 2,1 milijardu ukupnoga prihoda i 365,3 milijuna kuna dobiti razdoblja. Za usporedbu, poduzetnici u domaćem vlasništvu ostvarili su prihod po zaposlenom u iznosu od 474.512 kuna, a u stranom vlasništvu 341.188 kuna, što je razlika od čak 39 posto.

Među top 10 poduzetnika s najvećom dobiti razdoblja, najveću produktivnost, mjerenu ukupnim prihodom po zaposleniku, ostvario je Wettpunkt (1,28 milijuna kuna), čiji je osnivač i vlasnik Global Bet Holding GmbH, iz Austrije. Za usporedbu, na razini cijele djelatnosti prihod po zaposleniku iznosio je 440.000 kuna.

Najveća neto dobit u zadnjih 10 godina iskazana je 2014. godine (398,6 milijuna kuna), dok je u 2007. godini iznosila 209,3 milijuna kuna. Pozitivnim rezultatima poslovanja u 2016. godini najviše su pridonijeli rezultati velikog poduzetnika iz Zagreba, Super sport, koji je ostvario najveću dobit u iznosu od 169,1 milijuna kuna. Negativan financijski rezultat sektora je iskazao samo u 2009. i 2010. godini. Najveći neto gubitak u tim godinama iskazan je kod poduzetnika Fortuna sportska kladionica d.o.o. (28,2 milijuna kuna u 2009. i gotovo 34 milijuna kuna u 2010. godini), a jednako tako ta kladionica, preimenovana u Favorit sportsku kladionicu, ostvaruje gubitak u posljednje tri godine, s tim da je u 2016. godini on iznosio 34 milijuna kuna.

Izvor: FINA