Luka Burilović

Hrvatska ulazi u eurozonu i prihvaća europsku valutu kao svoj nacionalni novac. Vlada je u listopadu pokrenula projekt uvođenja eura, odnosno predstavila je dokument eurostrategije, ali ako smo pomisli da će njegova provedba teći brzo, prevarili smo se. Vladači još nisu konkretizirali datume jer podosta u tom procesu ne ovisi o njima, nego o Bruxellesu. Ipak, očekuje se da bi euro mogao postati hrvatska valuta oko 2023., plus-minus koja godina.

S obzirom na to da će uvođenje eura temeljito promijeniti način plaćanja, kao i gospodarske procese jer će kapital biti dostupniji, postavlja se pitanje pripremaju li se naši poduzetnici već sada na te temeljite promjene? – S obzirom na to da je navedeni dokument samo načelnii plan Vlade i Hrvatske narodne banke, za čije je ostvarenje nužno poklapanje niza čimbenika, među ostalim i podrška svih trenutačnih članica eurozone, teško je vjerovati da će poduzetnici iduće godine početi prilagođavati poslovanje najavljenom ulasku u tečajni mehanizam ERM II. U situaciji kada je domaća potražnja još niža nego u prekriznom razdoblju, a kreditna aktivnost niska, poduzetnici se uglavnom koncentriraju na zadržavanje pozicije na domaćem tržištu ili osvajanje inozemnog, a na prilagodbu će se fokusirati kada uvođenje eura bude aktualno pitanje – objašnjavaju nam iz Hrvatske gospodarske komore.

No promjena će itekako biti. Najveća promjena u poslovanju koja će obuhvatiti sve poduzetnike bit će promjena računovodstva i knjigovodstva radi uvođenja eura. – Poduzetnici su se već susretali s većim promjenama pri uvođenju PDV-a, fiskalizacije te svih drugih znatnijih izmjena u poreznom sustavu, ali ovo će ipak biti jedna od krunnih prilagodbi. Naravno, bit će dovoljno softverskih rješenja za uvođenje eura u poslovanje, ali to će zahtijevati određeno vrijeme i trošak. Trošak će biti i prilagodba cjenika, oglasnih ploča, deklaracija itd. nakon uvođenja cijena iskazanih u eurima, a dodatno i ako bude prihvaćena obveza iskazivanja obiju valuta u fazi prilagodbe – kažu iz HGK. Ističu da će daljnji veći učinak biti na poduzetnike koji posluju s inozemnim tržištem, bilo da je riječ o izvozu bilo uvozu.

I naši se izvoznici vesele euru. Specifične koristi za proizvođače, posebice izvoznike, ogleđaju se u manjim troškovima poslovanja zbog uklanjanja tečajnih neizvjesnosti ostvarivanja visine prihoda i/ili troškova poslovanja, odnosno nestanku troškova zaštite od tečajnog rizika. – Očekujemo da će uvođenje eura pozitivno utjecati na ukupnu hrvatsku međunarodnu razmjenu. Razmjena robe mogla bi se povećati zbog već navedenih nižih transakcijskih troškova, lakše usporedivosti cijena i uklanjanja valutnog rizika. Sve to na kraju će povećati cjenovnu konkurentnost i naše kompanije. Potrebno je i osvrnuti se na rizike negativnog…

Razlozi za ovakvu cijenu transporta ne bi se smjeli prebacivati u trošak hrvatskoga gospodarstva. Ako pogledamo financijske rezultate Plinacra, možemo odmah zaključiti da su ovakve cijene transporta neodržive i neobranjive.

Protekla godina bila je dobra za gospodarstvo, nastavljen je trend gospodarskog rasta s pozitivnim pomacima u proizvodnji, potrošnji i izvozu, uz istodobno smanjenje razine državnog duga i deficit. Posebno raduje što smo na nekim područjima, kao što je to fiskalna konsolidacija, uspjeli nadmašiti zacrtane ciljeve i time vratiti poljuljani optimizam i vjeru u sebe da možemo biti znatno bolji, brži i učinkovitiji. Pozitivan pomak u načinu vođenja gospodarske politike potvrđen je u reakciji na situaciju u Agrokoru kada je pravodobnim i učinkovitim djelovanjem spriječeno širenje problematike na dobavljače i velik dio gospodarstva. To je prepoznala i Europska komisija pa je tijekom godine povećala projekciju rasta hrvatskoga gospodarstva, uvidjući da su posljedice posrtanja Agrokora znatno slabije od prvobitno očekivanih.

Stoga možemo biti zadovoljni smjerom vođenja gospodarske politike i njezinim početnim rezultatima, ali se ne možemo zadovoljiti brzinom i dubinom potrebnih promjena i reformi. U gotovo smo paradoksalnoj situaciji da u mnogim pokazateljima ekonomske aktivnosti, uključujući gospodarski rast i dinamiku fiskalne konsolidacije, ostvarujemo povoljnije rezultate od prosjeka EU i time ponovno ostvarujemo proces konvergencije, ali istodobno zaostajemo za nama sličnim zemljama s kojima se obično uspoređujemo. Zato iduće godine treba ubrzati reforme da bismo uhvatili korak s drugim zemljama i zaustavili prijeteće negativne demografske trendove s tendencijom iseljavanja najvitalnijeg i najobrazovanijeg dijela stanovništva.

U tom je kontekstu iduća godina i povoljna i izazovna za Hrvatsku. Povoljna jer nam vanjske okolnosti i dalje idu u prilog s obzirom na nastavak gospodarskog rasta u svim zemljama s kojima obavljamo glavninu vanjske trgovine pa očekujemo nastavak pozitivnog utjecaja inozemne potražnje na izvoz naših proizvoda i usluga. Vezano pak uz izazove, moramo na temelju jasne vizije vlastite strategije razvoja intenzivnije početi važne strukturne reforme, poboljšati poslovno okružje, nastaviti porezno rasterećenje, pronaći načine rješavanja nagomilanih dugova, posebno u zdravstvenom sustavu, nači kvalitetna kratkoročna i dugoročna rješenja za radnike određenih struka kojih nedostaje, zaustaviti proces iseljavanja te rješavati dugoročne demografske probleme.

Pritom bi najveći izazov za hrvatsko gospodarstvo trebalo biti rješavanje problema vezanih uz Agrokor. Restrukturiranje koncerna ostaje problem koji ograničava razvojne mogućnosti i na njega upozoravaju sve relevantne svjetske institucije umanjjujući projekcije rasta Hrvatske u sljedećoj godini na razinu nižu od rasta ostvarenog u 2017. Na nama je da mudrim i osmišljenim pristupom minimiziramo negativne učinke te, kao i ove godine, iznenadimo učinkovitošću poduzetih mjera. To je moguće jer je najvećim dijelom riječ o kvalitetnim tvrtkama s dobrom tržišnom perspektivom važnima za cjelokupno gospodarstvo i izvoz.

Vezano za turizam u 2018. očekujemo rast fizičkog prometa od 3 do 5 posto i još jednu uspješnu sezonu. Ako se realiziraju očekivane zakonske izmjene koje će omogućiti lakše i šire bavljenje zdravstvenim turizmom i jači razvoj turizma na kontinentu, očekuje se da će investicije u turizmu u 2018. premašiti milijardu eura. Međutim, potrebno je naglasiti ključnu problematiku koja ograničava rast i unapređenje turističkog sektora, što ograničava i rast gospodarstva u cjelini.

Iako napreduje u turističkoj konkurentnosti, Hrvatska i dalje ima problema s konkurentnošću poslovnog okružja, a stope PDV-a na smještaj i ugostiteljstvo najviše su na Mediteranu i među najvišima u EU. Budući da pretežno posluju na internacionalnom tržištu, djelatnostima smještaja i ugostiteljstva u Hrvatskoj treba stvoriti međunarodno konkurentne uvjete poslovanja te stabilno porezno okružje.

Problem nedostatka osoblja u turizmu ozbiljna je prijetnja svim dio nicima sektora, kako za realizaciju ciljeva, tako i za kvalitetu usluge. Ključno je uvesti mjere kojima će se olakšati pronalazak radne snage, osigurati porezna rasterećenja radi boljih uvjeta rada te dugoročno ovaj problem rješavati reformom obrazovanja kako bi se sve uskladilo s potrebama tržišta. Za daljnji razvoj cjelokupnoga turizma nužno je donijeti nove zakonske regulative na temelju prijedloga i potreba struke, osobito Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o turističkom zemljištu koji će omogućiti pravo građenja i upravljanja na turističkom zemljištu.

Kad je riječ o građevini, u 2017. taj je sektor napredovao sitnim koracima, no u 2018. mora postati konkurentniji i pronaći s Vladom pravi način rješavanja problema koji ih muče, poput nedostatka radne snage i neusklađenosti sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada. Država građevinare treba rasteretiti regulativno, riješiti problem sive ekonomije koji je u ovom sektoru jako izražen te problem naplate potraživanja. Donošenje Plana gospodarenja otpadom 2017. – 2022., a posljedično i mogućnost povlačenja znatnih sredstava iz Europskog fonda za konkurentnost i koheziju, glavna je vijest za hrvatsku ekoindustriju, komunalne tvrtke te krajnje korisnike. Hrvatska u idućih nekoliko godina ima priliku repozicionirati se iz države koja je pretežno odlagala otpad u državu koja otpad dominantno reciklira i oporabljuje. Takav koncept donijet će nova radna mjesta, više sirovina domaćoj industriji i pomak u načinu razmišljanja u korist budućih naraštaja.

U prometnom sektoru također očekujemo pozitivne pomake. Potpuna liberalizacija tržišta prijevoza u EU od sredine ove godine omogućuje našim prijevoznicima veću mogućnost poslovanja pa se u cestovnom, posebno teretnom prometu, mogu očekivati bolji rezultati u odnosu na ovu godinu. Uzimajući u obzir da nam raste indeks optimizma potrošača, da su zbog porezne reforme porasle neto plaće i da smo imali rekordnu turističku sezonu, dugoročni trend rasta trgovine i maloprodaje trebao bi se nastaviti i u 2018.

U svakom slučaju, uvjeren sam da ćemo iduće godine postaviti temelje za dizanje potencijalnog rasta zemlje rješavajući pitanja o kojima on dugoročno ovisi. To se ponajprije odnosi na izgradnju kvalitetnog obrazovnog sustava, uključujući dualno obrazovanje, poticanje znanstvenoistraživačkog rada i inovacija te stvaranje gospodarstva nove generacije oslonjenog na digitalizaciju, informatizaciju i robotizaciju. Sve te promjene HGK će nastaviti zdušno poticati kao i do sada.