Luka Burilović

Protekla godina bila je dobra za gospodarstvo, nastavljen je trend gospodarskog rasta s pozitivnim pomacima u proizvodnji, potrošnji i izvozu, uz istodobno smanjenje razine državnog duga i deficit. Posebno raduje što smo na nekim područjima, kao što je to fiskalna konsolidacija, uspjeli nadmašiti zacrtane ciljeve i time vratiti poljuljani optimizam i vjeru u sebe da možemo biti znatno bolji, brži i učinkovitiji. Pozitivan pomak u načinu vođenja gospodarske politike potvrđen je u reakciji na situaciju u Agrokoru kada je pravodobnim i učinkovitim djelovanjem spriječeno širenje problematike na dobavljače i velik dio gospodarstva. To je prepoznala i Europska komisija pa je tijekom godine povećala projekciju rasta hrvatskoga gospodarstva, uvidjući da su posljedice posrtanja Agrokora znatno slabije od prvobitno očekivanih.

Stoga možemo biti zadovoljni smjerom vođenja gospodarske politike i njezinim početnim rezultatima, ali se ne možemo zadovoljiti brzinom i dubinom potrebnih promjena i reformi. U gotovo smo paradoksalnoj situaciji da u mnogim pokazateljima ekonomske aktivnosti, uključujući gospodarski rast i dinamiku fiskalne konsolidacije, ostvarujemo povoljnije rezultate od prosjeka EU i time ponovno ostvarujemo proces konvergencije, ali istodobno zaostajemo za nama sličnim zemljama s kojima se obično uspoređujemo. Zato iduće godine treba ubrzati reforme da bismo uhvatili korak s drugim zemljama i zaustavili prijeteće negativne demografske trendove s tendencijom iseljavanja najvitalnijeg i najobrazovanijeg dijela stanovništva.

U tom je kontekstu iduća godina i povoljna i izazovna za Hrvatsku. Povoljna jer nam vanjske okolnosti i dalje idu u prilog s obzirom na nastavak gospodarskog rasta u svim zemljama s kojima obavljamo glavninu vanjske trgovine pa očekujemo nastavak pozitivnog utjecaja inozemne potražnje na izvoz naših proizvoda i usluga. Vezano pak uz izazove, moramo na temelju jasne vizije vlastite strategije razvoja intenzivnije početi važne strukturne reforme, poboljšati poslovno okružje, nastaviti porezno rasterećenje, pronaći načine rješavanja nagomilanih dugova, posebno u zdravstvenom sustavu, naći kvalitetna kratkoročna i dugoročna rješenja za radnike određenih struka kojih nedostaje, zaustaviti proces iseljavanja te rješavati dugoročne demografske probleme.

Pritom bi najveći izazov za hrvatsko gospodarstvo trebalo biti rješavanje problema vezanih uz Agrokor. Restrukturiranje koncerna ostaje problem koji ograničava razvojne mogućnosti i na njega upozoravaju sve relevantne svjetske institucije umanjjući projekcije rasta Hrvatske u sljedećoj godini na razinu nižu od rasta ostvarenog u 2017. Na nama je da mudrim i osmišljenim pristupom minimiziramo negativne učinke te, kao i ove godine, iznenadimo učinkovitošću poduzetih mjera. To je moguće jer je najvećim dijelom riječ o kvalitetnim tvrtkama s dobrom tržišnom perspektivom važnima za cjelokupno gospodarstvo i izvoz.

Vezano za turizam u 2018. očekujemo rast fizičkog prometa od 3 do 5 posto i još jednu uspješnu sezonu. Ako se realiziraju očekivane zakonske izmjene koje će omogućiti lakše i šire bavljenje zdravstvenim turizmom i jači razvoj turizma na kontinentu, očekuje se da će investicije u turizmu u 2018. premašiti milijardu eura. Međutim, potrebno je naglasiti ključnu problematiku koja ograničava rast i unapređenje turističkog sektora, što ograničava i rast gospodarstva u cjelini.

Iako napreduje u turističkoj konkurentnosti, Hrvatska i dalje ima problema s konkurentnošću poslovnog okružja, a stope PDV-a na smještaj i ugostiteljstvo najviše su na Mediteranu i među najvišima u EU. Budući da pretežno posluju na internacionalnom tržištu, djelatnostima smještaja i ugostiteljstva u Hrvatskoj treba stvoriti međunarodno konkurentne uvjete poslovanja te stabilno porezno okružje.

Problem nedostatka osoblja u turizmu ozbiljna je prijetnja svim dio nicima sektora, kako za realizaciju ciljeva, tako i za kvalitetu usluge. Ključno je uvesti mjere kojima će se olakšati pronalazak radne snage, osigurati porezna rasterećenja radi boljih uvjeta rada te dugoročno ovaj problem rješavati reformom obrazovanja kako bi se sve uskladilo s potrebama tržišta. Za daljnji razvoj cjelokupnoga turizma nužno je donijeti nove zakonske regulative na temelju prijedloga i potreba struke, osobito Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o turističkom zemljištu koji će omogućiti pravo građenja i upravljanja na turističkom zemljištu.

Kad je riječ o građevini, u 2017. taj je sektor napredovao sitnim koracima, no u 2018. mora postati konkurentniji i pronaći s Vladom pravi način rješavanja problema koji ih muče, poput nedostatka radne snage i neusklađenosti sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada. Država građevinare treba rasteretiti regulativno, riješiti problem sive ekonomije koji je u ovom sektoru jako izražen te problem naplate potraživanja. Donošenje Plana gospodarenja otpadom 2017. – 2022., a posljedično i mogućnost povlačenja znatnih sredstava iz Europskog fonda za konkurentnost i koheziju, glavna je vijest za hrvatsku ekoindustriju, komunalne tvrtke te krajnje korisnike. Hrvatska u idućih nekoliko godina ima priliku repozicionirati se iz države koja je pretežno odlagala otpad u državu koja otpad dominantno reciklira i oporabljuje. Takav koncept donijet će nova radna mjesta, više sirovina domaćoj industriji i pomak u načinu razmišljanja u korist budućih naraštaja.

U prometnom sektoru također očekujemo pozitivne pomake. Potpuna liberalizacija tržišta prijevoza u EU od sredine ove godine omogućuje našim prijevoznicima veću mogućnost poslovanja pa se u cestovnom, posebno teretnom prometu, mogu očekivati bolji rezultati u odnosu na ovu godinu. Uzimajući u obzir da nam raste indeks optimizma potrošača, da su zbog porezne reforme porasle neto plaće i da smo imali rekordnu turističku sezonu, dugoročni trend rasta trgovine i maloprodaje trebao bi se nastaviti i u 2018.

U svakom slučaju, uvjeren sam da ćemo iduće godine postaviti temelje za dizanje potencijalnog rasta zemlje rješavajući pitanja o kojima on dugoročno ovisi. To se ponajprije odnosi na izgradnju kvalitetnog obrazovnog sustava, uključujući dualno obrazovanje, poticanje znanstvenoistraživačkog rada i inovacija te stvaranje gospodarstva nove generacije oslonjenog na digitalizaciju, informatizaciju i robotizaciju. Sve te promjene HGK će nastaviti zdušno poticati kao i do sada.