Pozicioniramo se i kao šalter države za pružanje usluga građanima

Ivan Čulo, Predsjednik uprave hrvatske pošte: Fokusirat ćemo se na razvoj našeg poslovanja, a time će i daljnji trend poslovnih rezultata biti dobar. ‘Hrvatska pošta – građanima na usluzi’ misija je koju će Hrvatska pošta još jače živjeti u 2018., ali i u godinama koje slijede. Hrvatska pošta ove je godine pokrenula svoj najveći investicijski ciklus. Prema planu, gradimo novi sortirni centar vrijedan 345 milijuna kuna, a usto smo uložili gotovo 70 milijuna kuna u opremu presudnu za naše poslovanje – sortirne strojeve. Ubrzavamo, moderniziramo i centraliziramo procese vezane uz temeljno poslovanje, koje će i u 2018. biti naš glavni izvor prihoda. Počinjemo s radom na novoj lokaciji u Osijeku, kao i s gradnjom sortirnice u Rijeci, u zoni Kukuljanovo. Svakoga tko je na čelu neke tvrtke posebno veseli što će biti dosta mjesta za ponos – pokrenuli smo niz projekata kojima digitaliziramo svoje poslovanje. Iduće godine svi naši poštari imat će digitalne uređaje koje će upotrebljavati u dostavi pošiljaka, a digitalizirat ćemo i interno administrativno poslovanje.

Na teren nam upravo ovih dana stižu nova dostavna vozila. Početkom prosinca preuzeli smo 27 kamiona nosivosti 5, 7,5 i 10 tona te slijedi isporuka 151 dostavnog vozila ponajprije za pakete i potrebe e-trgovine, a koja su nam nužna da bismo u vrijeme kada zaprimamo sve više paketa još bolje pružali usluge. Cilj je da 2018., a i svake godine koja slijedi, zamijenimo 20 posto dostavnih vozila jer smo tvrtka koja se bavi upravo time – logistikom i dostavom.

Osim investicija i naših dostavno-logističkih kapaciteta, iduće godine unaprijedit ćemo i poslovanje mreže poštanskih ureda. Uz tradicionalne usluge koje obavljamo u poštanskim uređima sve je šira lepeza usluga koje pružamo u partnerstvu s Hrvatskom poštanskom bankom, ali se isto tako pozicioniramo i kao šalter države za pružanje usluga građanima. Optimiranjem maloprodajnog asortimenta i brendiranjem poštanskih ureda 2018. obilježit ćemo kao godinu u kojoj će se vidjeti sve brže promjene i na tom planu. Vjerujem da nam rast BDP-a daje razlog za optimizam jer će utjecati na još jači rast paketnog poslovanja, što je ionako globalni trend. Zbog svega toga očekujemo daljnju konsolidaciju tržišta dostave paketa, s fokusom na kvalitetu, odnosno na daljnje povećanje razine zadovoljstva klijenata.

Ključni unutarnji izazov za tvrtku u 2018. bit će usklađivanje internih kapaciteta i procesa s rastom paketnog poslovanja te pronalazak i zadržavanje adekvatnog kadra.

Mate Botica, Direktor tvrtke Odašiljači i veze: Pred Odašiljačima i vezama svakako su novi izazovi, ali i povećanje investicijskih ulaganja u infrastrukturne projekte kao što je obnova postojećih i izgradnja novih strateških objekata. Fokus će biti na rastu prihoda od osnovne djelatnosti, odnosno odašiljanja zemaljskog televizijskog signala, zakupa elektroničke komunikacijske infrastrukture te mreže i vodova, ali istovremeno i na većoj konačnoj profitabilnosti, što je vidljivo u dosad objavljenim financijskim izvještajima našeg društva. Glavni pokretač rasta prihoda u 2018. bit će zakup elektroničke komunikacijske infrastrukture, mreže i vodova. Ovo je usluga kojom se uglavnom koriste operatori telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj i pokretnoj mreži. U 2018. planira se realizacija novih projekata vezanih uz ovo područje. Ključni unutarnji izazov za nas jest kreiranje strategije kojom iz godine u godinu, u skladu s tehnološkim inovacijama, možemo sačuvati stabilnost i koncept kojim dugoročno možemo održati odnose s ključnim partnerima, ali i međusobne u cjelokupnom kolektivu.

Alan Sumina, CEO i suvlasnik tvrtke Nanobit: Posljednje dvije godine radili smo na novim proizvodima čije izdavanje na tržište očekujemo u prvom i drugom kvartalu 2018. Više ćemo se fokusirati na rast prihoda nego profitabilnosti, što je u našem slučaju logično zbog visokih izdataka za marketing pri lansiranju proizvoda. Planiramo se, kao i do sada, širiti organski, uz dovođenje iskusnih ljudi na ključne pozicije iz industrije, iz inozemstva. Rast prihoda očekujemo ponajprije od novih proizvoda (dvije nove igre). S obzirom na našu gotovo stopostotnu izloženost američkom tržištu, najveći nam je makroekonomski izazov tečaj dolara, koji ne možemo predvidjeti. Interni nam je izazov kadar s iskustvom koji ne možemo naći u zemlji, no zato se trudimo dovesti strance s iskustvom.

Bogdan Tihava, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR POSLOVNE GRUPE AUTO HRVATSKA: U 2018. želimo kao i svake godine do sada kročiti s punim optimizmom, ali i dozom potrebnog opreza. Na temelju pozitivnog trenda u proteklo dvije godine naši planovi temelje se na razvoju kvalitete, prihoda, usluga, boljoj produktivnosti i većoj profitabilnosti. Nastojat ćemo ostati suzdržani u ponudama akvizicija i nastaviti politiku organskog rasta. Opređenili smo se za politiku kontinuiteta, postupan i dosljedan rast te razvoj temeljen na kvaliteti u prodaji osobnih i gospodarskih vozila na 22 lokacije u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji i Sloveniji. Iduće godine nastojat ćemo potpuno ovladati poslovanjem u našim mlađim centrima, posebno u Ljubljani gdje startamo 1. travnja 2018.

Velimir Vilović, DIREKTOR TVRTKE CEMEX HRVATSKA: Očekujemo da će se i u 2018. zadržati pozitivni trendovi u gospodarstvu Hrvatske i regije od čega će koristiti imati i sektor građevinarstva u kojem smo jedan od najvećih stvaratelja dodane vrijednosti. Dok očekujemo umjereni rast prihoda kao rezultat blaga oporavka tržišta, naš najveći izazov bit će očuvanje održivosti poslovanja zbog snažna pritiska na troškove, i to prije svega na trošak goriva koji je ključan u proizvodnji cementa. CEMEX Hrvatska i dalje će voditi diverzificiranu politiku prodaje, pri čemu okvirno predviđamo plasman trećine količine cementa u Hrvatsku, trećinu u zemlje regije (prije svega u Crnu Goru i BiH), a otprilike trećina bit će plasirana na različita prekomorska tržišta na Mediteranu. Najveći izazov u građevinskom sektoru te u pratećim sektorima poput prijevoza i sl. vidimo u nedostatku kvalificirane radne snage zbog snažna procesa ekonomske migracije prema Zapadu Europe. Odljev stanovništva je i dugoročni izazov u smislu reducirane potrošnje. Cilj svih Vladih mjera u idućem razdoblju treba biti učinkovito i koordinirano funkcioniranje države na svim razinama kako bi se gospodarstvenicima stvorili uvjeti za jednostavnije poslovanje s više predvidivosti (u smislu zakonskih rješenja, porezne politike, sudske prakse i sl.).

Mario Žižek, PREDsjEDNIK UPRAVE ADDIKO BANKA: Svaki komercijalni poslovni model vodi se time da ostvari dobit, ali ako je neka organizacija samo usmjeren na dobit i ništa više, onda to nije dobar i održiv poslovni model. Addiko bank ove je godine zabilježio rast u svim ključnim poslovnim segmentima, poboljšani su i svi ključni poslovni indikatori; omjer kredita i depozita, omjer troškova i prihoda, kvaliteta imovine te je smanjen omjer loših kredita, a po stopi adekvatnosti kapitala Addiko najbolje stoji na tržištu. S takvim poslovnim trendovima i ambicioznim daljnjim rastom plasmana nastavit ćemo i u 2018. Očekujemo i rast prihoda i profitabilnosti. Kao glavne pokretače rasta u 2018. vidim: kvalitetu usluga, unaprjeđenje portfelja proizvoda i usluga te nastavak digitalne transformacije. Kad je riječ o kvaliteti usluge, u bankarstvu nema vrednije ‘imovine’ od zadovoljna klijenta, a današnji su klijenti zahtjevniji, informirani, kritični, ali jednako tako znaju što hoće. Zato je presudno osigurati klijentima jasno, jednostavno i izravno bankarstvo i besprijekorno korisničko iskustvo u svim njihovim doticajima s bankom. To je bio i jedan od glavnih ciljeva koje smo si zadali tijekom rebrandinga, a da smo napravili dobar posao, pokazuje i to što smo jedina banka u Hrvatskoj koja je od ugledne međunarodne organizacije zavrjedila certifikat ‘Customer’s Friend’. U vidu portfelja proizvoda i usluga poenta nije bombardirati klijente onim što im ne treba, već je ključ ponuditi im uslugu koja im olakšava svakodnevno bavljenje financijama, i to na način koji je njima blizak. Bankarska industrija mora si priznati da se vremena mijenjaju i mora biti svjesna kako je potrebno uspostaviti ravnotežu između praktičnosti i učinkovitosti. To znači da bankarstvo mora klijentima omogućiti intuitivnije upravljanje financijskim uslugama. Upravo je to načelo na kojem namjeravamo dalje razvijati Addiko bank.

Digitalna transformacija zapravo je evolucija i stvaranje inteligentnije i inovativnije organizacije izgradnjom modernog sustava, promjenom u načinu komunikacija, digitalnom aktivacijom, novim strateškim partnerstvima, i naravno, novim uslugama. Ponosan sam što je Addiko tu u mnogim pitanjima predvodnik. Kad je riječ o ključnim unutarnjim izazovima, smatram da je korporativna kultura ujedno najveća komparativna prednost koju organizacija može imati jer vjerujem da kad izgradite dobru korporativnu kulturu, onda će ostatak stvari lakše doći na svoje mjesto. Od eksternih izazova smatram da će restrukturiranje Agrokora imati snažniji utjecaj u 2018., a iako je moguće da se restrukturiranje proveđe uz relativno male negativne učinke, za sada je prerano donositi zaključke. Ipak, ako se ostvare projekcije da će BDP ponovno rasti oko tri posto, da ćemo vidjeti rast osobne potrošnje i zaposlenosti, 2018. mogla bi biti gospodarski dobra godina. Vezano uz banke, tržište je prilično konkurentno, ali na temelju onoga što smo odradili, a još više na temelju onoga što imamo u pripremi i što ćemo uskoro predstaviti, Addiko će biti i više nego konkurentan.

Plamenko Barišić, Predsjednik uprave KING ICT-a: Očekujemo sličnu godinu kao što je 2017., s blagim rastom prihoda pod utjecajem digitalizacije industrije. U fokusu će biti interna konsolidacija, povećanje profitabilnosti i investiranje u kategoriju izvoza. Organizacijski rast je u genima tvrtke, a ako se pruže povoljne prilike za akvizicije, svakako ćemo ih razmotriti. Nove tehnologije i digitalizacija industrije bit će glavni pokretači rasta prihoda, a ključni unutarnji izazov kako osigurati dovoljno internih kapaciteta za isporuku usluga i rješenja. Makroekonomski faktori uglavnom su povoljni, a od negativnih mogao bih istaknuti smanjenje ukupnog broja stanovnika u RH, rizik od negativnog utjecaja sporog povlačenja novca iz EU i smanjenje stope zapošljavanja. Ipak, izostanak reforme javne uprave ključna je ugroza našem poslovanju. Domaća konkurencija i domaći kupci nastavit će utjecati na tržišnu konkurentnost politikom niskih cijena.