Home / Lifestyle i trend / POKAZNA DIZAJNERSKA VJEŽBA ZA BUDUĆE MODELE

POKAZNA DIZAJNERSKA VJEŽBA ZA BUDUĆE MODELE

Novi CLS nije podbacio. Linije su iznimno atraktivne, ali ipak nije riječ o nekom velikom preokretu. Očito je određen smjer koji se slijedi s manjim korekcijama kako bi se ostalo u prepoznatljivom trendu.

Mercedes CLS ima svoju ulogu i važnost unutar Daimlerova koncerna. Upravo je s tim modelom 2004. Mercedes stvorio novi segment coupe limuzina u kojem vozilo s četvera vrata izgleda kao coupe. Međutim, druga generacija koja se pojavila na tržištu 2011. bila je prekretnica u dizajnu jer je upravo on bio inspiracija svim ostalim modelima koji su slijedili od S klase, C klase i E klase. Upravo zbog toga novi CLS se gleda pod povećalom jer o njegovu izgledu ovisi i dizajn budućih trokrakih zvijezda. Novi CLS nije podbacio, dapače, linije su iznimno atraktivne. Međutim, nije to neki veliki preokret kada je riječ o smjernici dizajna. Očito je određen smjer koji se slijedi s manjim korekcijama kako bi se ostalo u trendu.

Unutrašnjost vozila gotovo je u cijelosti kopirana nova E klasa na čijoj je platformi CLS i nastao. To znači dvostruki digitalni ekran i karakteristični središnji greben. Iskreno, možda smo očekivali barem pokušaj novinu kako bi se CLS odmaknuo od postojećih modela. Vjerojatno su u centrali ipak procijenili kako se ne mijenja dobitna taktika.

Kad je riječ o motorima, isprva će u ponudi biti tri agregata: dva benzinska modela i jedan dizelski. Dizelski ima više premijera jer je dosad novi redni šestocilindrični motor već ugrađen u redizajniranu S klasu. U verziji 350d razvija 286 konja i vjerojatno će u Hrvatskoj biti prvi izbor kupcima.

Benzinsku izvedbu CLS 400 pokreće također šestocilindrični motor koji razvija snagu do 340 konja. Isprva vrh ponude čini verzija CLS 450 s manjim električnim motorom koji daje 22 konja dodatne snage i u Mercedesu ga nazivaju EQ Boost. Sigurno je da će se u budućnosti pojaviti i jača dizelska izvedba te osmocilindrični benzinci. Neke su najave pokazivale da je Mercedes odustao od monstruoznih AMG izvedbi za CLS, ali nadamo se da su to samo dezinformacije. Na početku sve izvedbe u prodaji imaju pogon na sva četiri kotača, a poslije bi na tržištu u prodaji trebale biti i izvedbe samo sa stražnjim pogonom.

Prodaja novog CLS-a počinje u ožujku, kada će biti poznate i cijene koje će, naravno, ovisiti i o novom zakonu o trošarinama koji se najavljuje.

Toyota, koja je uvijek bila predvodnik kad je riječ o sigurnosti, predstavila je novu, drugu generaciju paketa opreme Toyota Safety Sense. Taj paket zapravo je oklaštena inačica Lexusova naprednog sustava pomoći vozaču, koja će na ovaj način stići i u vozila koja nisu u premium klasi. Najviše je unaprijeđen sustav zaštite pješaka pa da će ga vozilo moći bolje identificirati te će se sigurnije zaustaviti. Također, dodana je podrška za prepoznavanje biciklista, koja kao i kod pješaka, radi i po danu i po noći.

Iako staza u Nürburgringu financijski nikako ne može doći na zelenu granu, vrijeme ostvareno na njoj još je apsolutna referencija u svijetu automobila. Tako je i Jaguar, odnosno perjanica tvrtkina odjela za posebne automobile, tzv. Jaguar Special Vehicle Operation, postao najbrži sedan s četvera vrata na stazi Nürburgring. Pogoni ga Jaguarov turbomotor 5,0 V8 koji mu osigurava čak 600 KS uz 700 Nm, a do stotke može stići za 3,7 sekundi uz najveću brzinu od 322 km/h. Stazu je uspio proći za 7:21:23, što je za 11 sekundi brže od dosadašnjeg pobjednika, Alfa-Romeo Giulia Quadrifoglia. Rukavica je bačena i sada čekamo odgovor.

Inina donacija u iznosu od 50.000 kuna, koju je dr. med. spec. Renatu Mittermayeru, ravnatelju bolnice, uručio g. Davor Mayer, član Uprave Ine, omogućit će Specijalnoj bolnici za kronične bolesti djece dobi ‘Gornja Bistra’ podizanje razine zdravstvene skrbi i njegove pacijenata. Djecu su razveselili i glumci Kazališta Tvrnica lutaka i Crveni Nosovi, klaunovi-doktori, koji su im donijeli prigodne darove.

Hrvatski Telekom i Kaufland Hrvatska u Zagrebu su postavili dvije brze e-punionice za električna vozila u sklopu projekta ‘Sveobuhvatna mreža koridora s brzim punjenjem u jugoistočnoj Europi’. Dvije električne e-punionice označavaju početak projekta koji sufinancira EU, a u sklopu kojeg se planira otvoriti čak 69 brzih i četiri ultrabrz e-punionice na ukupno 31 lokaciji na koridorima kroz Hrvatsku i Rumunjsku. Projekt traje do kraja 2020. godine, a njegova je ukupna vrijednost 4,3 milijuna eura.

Ekonomski institut predstavio je istraživanje ‘Reindustrializacija Hrvatske: Kakvu industrijsku politiku trebamo?’ Istraživanje analizira i uspoređuje trendove vezane uz konkurentnost i tehnološku složenost prerađivačke industrije u proteklom desetljeću u Hrvatskoj i novim članicama Europske unije kako bi se dobio potpuniji uvid u razloge hrvatskoga gospodarskog zaostajanja. Identificiraju se temeljne odrednice reindustrializacije, pri čemu se poseban naglasak stavlja na važnost digitalizacije te problematizira trenutni modalitet privlačenja izravnih stranih ulaganja kao mehanizma za poticanje strukturnih promjena i unapređenje industrijske konkurentnosti.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Europska investicijska banka (EIB) potpisali su Okvirni ugovor o kreditu u iznosu od 100 milijuna eura. Ugovor je namijenjen financiranju investicija hrvatskih privatnih i javnih poduzeća koja zapošljavaju između 250 i tri tisuće radnika, a manji dio kredita moći će iskoristiti i velika poduzeća (s više od tri tisuće zaposlenih). Sredstva su namijenjena za uslužne, proizvodne i turističke djelatnosti, a dio novca koristit će se za financiranje prihvatljivih projekata na području infrastrukture, energetike i zaštite okoliša.

Erste&Steiermärkische Bank d.d. uspješno je realizirao transakciju javne ponude obveznica na domaćem tržištu kapitala. Dospjeće obveznica, ukupnoga nominalnog iznosa 50 milijuna eura, je 2022. godine, a riječ je o trećem izdanju obveznica Erste banke na domaćem tržištu kapitala.

Izdanje obveznica realizirano je uz godišnju kamatnu stopu od 1,8125 posto s polugodišnjom isplatom kamate, što ujedno predstavlja i prinos do dospjeća obveznica.

U Osijeku su svečano potpisana četiri ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskoga fonda za regionalni razvoj u sklopu javnog Poziva na dostavu projektnih prijava ‘Kompetentnost i razvoj malih i srednjih poduzeća’. Ukupna vrijednost tih projekata koji se provode u Osječko-baranjskoj županiji iznosi nešto više od 60,6 milijuna kuna, a iznos potpora veći je od 20,8 milijuna kuna.

Anita Markota Štriga, dosadašnja zamjenica direktora Sektora građanstva Erste banke u Hrvatskoj i Jurgen de Ruijter, dosadašnji član Uprave Erste banke u Mađarskoj, imenovani su novim članovima Uprave Erste Card Cluba.