Home / Biznis i politika / Alfa među omegama

Alfa među omegama

Kada se govori o prehrani i mršavljenju, uvijek se uglavnom svi bave brojenjem kalorija i vrstama hrane koja se smije ili ne smije jesti. No uz te brojke mora se paziti i na još jedne: one na satu. Naime, nije važno samo što se jede i koliko, već i kada se jede te čini se da je izreka ‘ujutro jedi kao kralj, za ručak kao običan čovjek i za večeru kao siromah’ potpuno istinita. Ispostavlja se da je možda i najvažnije od svega vrijeme kada se nešto jede bez obzira na količinu. Istraživanje na 110 studenata tijekom mjeseca dana koje je nedavno objavilo Američko društvo za prehranu pokazuje tako da kasna večera utječe na povećanje masnoće. Pratilo se izlučivanje melatoninina, hormona spavanja, koji se otpušta najviše prije spavanja te se ustanovilo da su više masnoća skladištili oni koji su jeli prije odlaska u krevet kada je razina melatoninina visoka. Utvrđeno se i da dobri i loši učinci obroka ovise i o osobnom biološkom satu svake osobe, ne toliko o dobu dana.

New York Times također prenosi kako se sedmogodišnjim praćenjem prehrabrenih obrazaca 50.000 odraslih osoba došlo do dokaza da najviše treba jesti ujutro, a nakon toga manje za ručak i večeru. Doručak je najvažniji zato što tijelu nakon sna i mirovanja treba buđenje uz mnogo ‘goriva’ kako bi se pokrenuo metabolizam. Za jutarnje pokretanje tijela potrebno je mnogo energije, što ujedno spriječava debljanje. Jutarnji obrok čvrst je temelj na koji se onda u ostalim obrocima nado-knjiže ono što je potrošeno tijekom dana. Ručak stoga mora biti slabiji do doručka, a večera lagana, čak se preporučuje njezinu preskanjanje. Utvrđeno je i da ista količina hrane pojedena u različito doba dana može utjecati na debljanje.

Istraživanja su također potvrdila da kratki post ima blagotvorno djelovanje. Post daje znak tijelu da mora početi trošiti zalihe masti te se čini da je naše tijelo zapravo građeno za post i blagovanje. Postoji povezanost u izmjeni jedenja i nejedenja. Obilan doručak utječe na manju tjelesnu težinu jer probava i djelovanje inzulina, hormona gušterače koji obrađuje šećer u ugljikohidratima i pohranjuje glukozu, upravo početkom dana ima najbolji učinak. Zato je moguće da oni koji jedu istu količinu hrane u različita doba dana uskladište više masti nakon večere nego nakon doručka. To se događa zato što je djelovanje inzulina učinkovitije ujutro.

Životinje čija prehrana uključuje kratki post žive dulje, u starosti bolje funkcionišu te se bolje nose sa stresom, piše NY Times, a pokazuju dugogodišnja istraživanja. To je potpuno prirodno s obzirom na to da životinje u divljini, posebno grabežljivci, normalno funkcionišu iako neko vrijeme ne jedu.

Umjetna rasvjeta, mijenjanje prehrabrenih obrazaca, rad u smjenama i druga obilježja suvremenog života mogu poremetiti unutarnji sustav bioloških satova u ljudi, pa su često neuskladeni. Unos hrane važan je čimbenik za postavljanje vremenskih zona. Ako vrijeme izlaganja svjetlu nije sinkronizirano s vremenom obroka, to je kao da satovi u različitim vremenskim zonama i nisu povezani – rekla je Courtney M. Peterson, docentica na odjelu nutricionističkih znanosti na Sveučilištu Alabama u Birminghamu.

Međunarodni časopis o pretilosti (International Journal of Obesity, IJO) koji objavljuje medicinska istraživanja otkriva da su ispitanici s obilnijim doručkom gubili gotovo sedam kilograma više u odnosu na one s kasnijim bogatijim obrocima. Poboljšala im se i razina šećera u krvi i masti, pa se zaključilo da oni koji preskaču doručak imaju veću vjerojatnost da natuku kilograme. Važno je i da se jede unutar osam ili devet sati tijekom dana, kažu u IJO-u, jer se ograničavanjem na to razdoblje gubi više kilograma i tjelesnih masnoća te zadržava više mišićne mase u usporedbi s ispitanicima koji su jeli iste kalorije tijekom duljeg razdoblja u danu, nakon čega su bili opet gladni. Ne bi li se lakše postigla i zadržala željena težina ‘prema satu’, uz okvir od osam do devet sati za jelo, savjetuje se i da se večera najkasnije do 18.30. Iako neki smatraju da se ne treba držati nekog točnog vremena, već je dovoljno jesti dva sata prije spavanja. Najveći pak dio kalorija potrebno je unijeti do 15 sati, što se osigurava bogatim doručkom koji nas dugo održava sitima. Doručak zato mora sadržavati složene ugljikohidrate, zdrave masnoće i bjelančevine.

Obilan doručak utječe na manju tjelesnu težinu jer djelovanje inzulina upravo početkom dana ima najbolji učinak. Zato je moguće uskladištiti više masnoće nakon večere nego nakon doručka.