Trepavice metalik sjaja

Pedeset najmoćnijih predsjednica uprave ove godine ima nešto veću upravljačku moć nego lani. Na listi 300 najmoćnijih je i devet kompanija više nego u 2016. No, njihova upravljačka moć ostala je ista. Prosječna tvrtka s prošlogodišnje liste lani je imala 201 milijun eura prihoda, a ovogodišnja prosječna tvrtka ima prihode od 191 milijun eura.

Katherine Graham je 1973. bila jedina žena na listi predsjednika uprave Forbesove rang-liste 500 najvećih kompanija. Jedina. S visokim obrazovanjem, ali nula poslovne prakse, tek malo novinarskog iskustva, postala je 1963. vlasnica tvrtke Post Co i izdavačica novina Washington Post. Ta ju je dužnost zapala nakon samoubojstva supruga te je bila primorana nastaviti njegov posao sa svojih 46 godina i četvero djece. Sljedeća tri desetljeća borila se s političarima, osobnim prijetnjama i konkurencijom kako bi održala obiteljski biznis – novine koje su objavile dokumente iz Pentagona i za aferu Watergate dobile Pulitzerovu nagradu. Preuzela je tvrtku s prometom od 84 milijuna dolara i u 30 godina povećala prihode na 1,4 milijarde.

Prema istraživanju organizacije za online obrazovanje All Business Schools, danas žene drže 17 posto udjela u upravama 500 najvećih kompanija Forbesa. Na globalnoj razini (i u Hrvatskoj), žene su lani u visokom menadžmentu držale 24 posto, što je svega tri posto porasta od 2011. godine. Trećina globalnog biznisa u svojoj upravi još nema nijednu ženu. Razinu upravljačke i financijske moći kakvu imaju muškarci, žene će dostići tek 2060. godine.

Lider u suradnji s Bisnodeom već 13. godinu zaredom objavljuje rang-listu 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, na temelju njihove upravljačke moći (ukupni prihod svih tvrtki u kojima su u upravi i nadzornom odboru), a prvi deset najmoćnijih žena i prema drugim ‘mekim’ kriterijima, poput njihova utjecaja na poslovno okružje i ukupnu važnost za hrvatsko gospodarstvo. Naših ‘10 najmoćnijih’ zamolili smo da u par rečenica komentiraju vide li neke pomake u promjeni u svijesti mladih generacija žena u biznisu i njihovom stajalištu prema napredovanju u karijeri, što su pojedinačno u par rečenica objasnile. Listu 300 žena objavljujemo uoči već tradicionalne konferencije ‘Žene u biznisu’, koja se ovog četvrtka održava u Zagrebu.

Tako je već treću godinu zaredom Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle, najmoćnija žena hrvatskog biznisa, kao jedna od rijetkih visokopozicioniranih žena u ICT industriji. Umjesto dosadašnje Ive Balent, bivše direktorice Agrokrova marketinga, na drugo mjesto popela se Ana Stojić Deban, šefica Uprave Zagrebačkog holdinga, koja se ove godine može pohvaliti time da je Holding refinancirao obveznice prema najboljim uvjetima dosad, na domaćem tržištu s domaćim investitorima te intenzivirao povlačenje sredstava iz fondova EU.

– Živimo u svijetu u kojem u najvećim kompanijama i dalje glavnu riječ vode muškarci, ali mislim da se situacija polako mijenja. I to ne prema broju žena na rukovodećim funkcijama, već u odnosu prema njima. Pri tome mislim na podcjenjivanje unutar i izvan organizacije. To je ključni izazov žena u biznisu. U Holdingu sam od njegova stvaranja, svi me poznaju kao velikog operativca i radom sam zaslužila njihovo poštovanje, tako da sam na podcjenjivanje nailazila isključivo izvan kompanije. U početku su me takve stvari dirale pa sam se pokušavala pravdati, ali s vremenom sam shvatila da se podcjenjivačkim jezicima može odgovoriti samo rezultatima – pa sam ih i isporučila – kaže Stojić Deban.

Među političarkama gotovo da nema promjena u odnosu na prošlu godinu. Najmoćnije su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministrica gospodarstva Martina Dalić.

– Kad preuzmete vođenje jedne tako uspješne tvrtke kao što je Coca-Cola, najveći izazov je nastaviti podizati ljestvicu, koja je već ionako vrlo visoko postavljena. No, nemam nikakvih sumnji da naš tim i ljudi s kojima radim i koje odlično poznajem znaju kako odgovoriti na taj izazov. Imamo sreću da radimo u tvrtki koja ima tako snažne robne marke, dio je velikoga međunarodnog sustava, a istodobno je čvrsto povezana s lokalnom zajednicom i duboko vjeruje u društveno odgovorno poslovanje – komentira Tomić Fontana.

Ove godine na listi se našlo više kompanija, ali je upravljačka moć žena ostala ista, što znači da one upravljuju manjim kompanijama nego lani. Prosječna kompanija s liste lani je ostvarila prihod od 201 milijun eura, a ove godine 191 milijun. Na listi 100 najmoćnijih članica nadzornog odbora za nekoliko mjeseca ‘skočile’ su Vjekica i Ida Roglić te Lada Tedeschi Fioro, s obzirom na veću upravljačku moć koja proizlazi iz konsolidiranih prihoda grupacija Orbico i Atlantic. Komentirajući poziciju žena u Atlantic Grupi, Tedeschi Fiorio tvrdi da u sustavu ne rade razliku na spolnoj osnovi i uvijek biraju i promoviraju najbolje – od praktikanata do eksperata.

Na listi 300 žena ove godine prvi put našla i Helle M. Petersen, koja je lani preuzela mjesto predsjednice Uprave Carlsberga Hrvatska. Petersen ističe da se pozicija žena definitivno promijenila od njezinih početka u grupi Carlsberg. – Tada su žene u toj ‘muškoj industriji’ ponajprije radile na poslovima ljudskih resursa, marketinga i korporativnih komunikacija, a danas su zaposlene na liderskim pozicijama. Carlsberg Hrvatska trenutačno ima jedan od spolno najuravnoteženijih menadžmenta unutar globalne grupe Carlsberg i na direktorskim pozicijama pola je žena, a pola muškaraca. Među mladom generacijom žena ima toliko uzora kojima se treba diviti, probile su stakleni strop, međutim, put do vrha i dalje je vrlo zahtjevan. Ako želite biti na vrhu i istodobno imati obitelj, znajte da se morate udati za pravog muškarca koji će vas podržavati. U tome ne postoje generacijske razlike – smatra Petersen.

Euroherc je u travnju ove godine napravio iskorak i ima bar jednu ženu koja je među tristo najmoćnijih. Godinu prije u igri je bilo 179, a prije pet godina čak 209 tvrtki.

Upravljačka moć tvrtki kojima upravljaju najmoćnije žene ili ih nadziru iznosi 36 milijardi eura. To je isti iznos kao i prošle godine.

Na listu prvih deset ušle su ove godine čak tri nove žene: Ivana Bratanić, predsjednica Uprave Euroherc osiguranja, Tamara Perko, nova šefica HBOR-a, te Ruža Tomić Fontana, glavna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Ona je ujedno i prva ‘domaća’ šefica Coca-Cole u Hrvatskoj. Svoju karijeru gradila je godinama u Coca-Coli na raznim ključnim direktorskim pozicijama u prodaji, a ranije je bila direktorica proizvoda i suradnica za razvoj strateških poslovnih jedinica u Odjelu za strateški marketing u Plivi.

Najveće kadrovske rošade u velikim kompanijama ove su godine ‘zahvatile’ Agrokor dolaskom Ante Ramljak na mjesto izvanrednog povjerenika koncerna. Teško je uopće pratiti koliko je višeg menadžmenta preseljeno na druge pozicije, a koliko je izašlo iz sustava, no u Sudskom registru vidljivo je da je s pozicija članica uprava i nadzornih odbora otišlo ove godine šest žena, a osam ih iz sustava došlo je na njihove i slične položaje. Većinom su to ‘financijske’ i pravnice, osim Anje Linić Sikavice i Dubravke Jusić-Crvenković, koje i dalje rade u odnosima s javnošću i marketingu Agrokora, ali su i u nadzornim odborima Konzuma, Zvijezde, Jamnice i Tiska. Ove su godine u sustav vrlo hrabo ušle i dvije nove žene: Ines Lozić, nova članica Uprave Konzuma, te Irena Weber, predsjednica NO-a Tiska. Lozić je karijeru provela u medijima, najprije u Slobodnoj Dalmaciji, gdje je radila kao članica Uprave zadužena za financije i bila zamjenica predsjednika Uprave, a poslije ju je tijekom preuzimanja tih splitskih novina Ninoslav Pavić, odnosno EPH, povukao u Zagreb, gdje je pet godina radila kao članica Uprave EPH grupe i članica Odbora direktora poslovnih segmenata. Lozić se specijalizirala za poslove korporativnih financija i računovodstva u uvjetima poslovne krize, restrukturiranje duga, procjenu vrijednosti trgovačkih društava, analizu financijskih izvješća te računovodstveni i financijsku forenziku, što je Agrokoru u ovom trenutku više nego dobro došlo. Irena Weber ujedno je Ramljakova bivša kolegica iz bivše investicijske kuće CAIB, koja je djelovala unutar Bank Austrije te je u tom sustavu vrlo brzo napredovala do pozicije zamjenice direktora. Weber je radila i kao izvršna direktorica investicijskog bankarstva Hypo-Alpe-Adria banke u Hrvatskoj, a sada je izvršna direktorica upravljanja za ‘non core’ imovinu Agrokora te predsjednica NO-a Tiska. Vodila je i sudjelovala u brojnim projektima restrukturiranja i privatizacije, spajanja i preuzimanja u Hrvatskoj i regiji, uključujući savjetovanje Vlade RH u procesu restrukturiranja i privatizacije sektora brodogradnje. Visoke funkcije u Agrokoru za taj tim žena zasigurno su velik izazov jer moraju brzo djelovati na više strana s obzirom na to da je rok za završetak restrukturiranja kratak. No za žene se kaže da su talentirane za ‘multitasking’.

U konačnici, država će morati definirati tzv. košaricu usluga pokrivenih osnovnim osiguranjem te uvesti kategoriju ‘nadstandarda’ jer je ovakav sustav HZZO-ova financiranja zdravstvenih usluga potpuno neodrživ. Dakle, restrukturirati sustav tj. povećati njegovu učinkovitost i zadovoljiti sve dionike je ostvarivo, no za to je potrebna politička volja. Svaka reforma je bolna, no bit reforme nije u tome da pogodi najbolji, već najgori dio kako bi se u budućnosti povećala efikasnost i financijska održivost sustava na dobrobit svih građana, a ne da svake godine zdravstvo generira gubitke koje onda država sanira milijardama, za koje su potrebna nova zaduženja na tržištu kapitala – istaknula je Jadranka Primorac.