Pametna mreža pretvara regiju u svjetionik Europe

Sve jeftinije skladištenje energije idućih četiri godine preobraziti energetski krajolik. Baterijsko pohranjivanje proglašeno je sljedećom disruptivnom tehnologijom, koja će potresti sve koji se bave energetikom i s energijom žive.

Strateško usmjerenje Europe prema čistoj energiji te s njim usko povezan prijelaz prema električnoj mobilnosti mogli bi Starom kontinentu donijeti tehnološke disrupcije u području baterijske pohrane i prije nego što se očekuje. Samo u 76 projekata koje su sufinancirale vlade zemalja članica ili sama Europska unija u istraživanje tehnologija za baterijsku pohranu energije trenutačno je uloženo više od 387 milijuna eura, međutim, već sad se stvaraju povoljni uvjeti za komercijalnu upotrebu stacionarnih baterija te se očekuje da bi u Italiji i Njemačkoj već od 2018. godine kupnja i instalacija solarnih panela za stambene zgrade mogla biti isplativija u paketu s baterijom, nego bez nje.

Takvu procjenu ove je godine predstavio Boston Consulting Group (BCG), koji je, kao i drugi globalno važni konzultanti, uvjeren da bi iduće područje tehnoloških disrupcija moglo nastupiti baš u baterijskoj pohrani energije. Za to postoji dovoljno ekonomskih i tehničkih razloga.

Nije važan radnik, nego kapitalna opremljenost rada. Znanje diže opću produktivnost na višu razinu, a kapitalna opremljenost rada diže i kapital na konkretnoj razini, tj. u tvrtki. A da bi netko ulagao u traktore, mora se općenito isplatiti proizvoditi u zemlji i tu je ključna stvar zašto nema veće produktivnosti. Produktivnost ne dolazi samo iz obrazovanja, nego i iz tehnologije, a na to hoće li će se nekome isplatiti ulagati u tehnologiju, utjecat će fiskalna i monetarna politika – objašnjava Jurčić.

Možda je najbolji primjer povećanja produktivnosti najnovija investicija Kanaana u dva robota koja će zamijeniti, kako je nedavno u intervjuu Lideru objasnio vlasnik tvrtke Zvonko Popović, čak 16 radnika. Roboti rade brže, preciznije, stalno su u funkciji i jasno je da Popović očekuje povećanje produktivnosti, a samim time i konkurentnosti Kanaanovih proizvoda.

Iako se kod nas produktivnost najčešće mjeri po radu radnika, ekonomisti je mjere i na temelju drugih parametara. Uz već spomenute rad i tehnologiju, produktivnost se mjeri i omjerima između količine proizvoda i drugih inputa, poput utrošenog materijala (sirovina), kapitala, utrošene energije. U razgovoru s jednim poduzetnikom iz konditorske industrije rečeno nam je da već odavno šećer nabavlja na stranom tržištu gdje je jeftiniji jer je smanjenje troškova za sirovine nešto što je sasvim logično svakom poduzetniku. Za povećanje produktivnosti pak u odnosu na troškove energije dobar primjer nam daje tvrtka AquafilCRO iz Oroslavja koja je ove godine investirala više od 12 milijuna kuna, ali prvi put, kaže član Uprave Saša Muminović, nije riječ o dodatnim kapacitetima i povećanju zaposlenosti, već o tehnološkom iskoraku i ulaganju u okoliš te u podizanje korporativne sigurnosti. Ta tvrtka koja se bavi preradom i doradom poliamidnih vlakana i član je talijanske grupacije Aquafil, najnovijom će investicijom povećati produktivnost i kvalitetu proizvoda te znatno smanjiti upotrebu energije po jedinici proizvoda.

– Riječ je o najsuvremenijim strojevima u našoj industriji koji se odlikuju visokim stupnjem automatiziranosti. To ima izravan utjecaj na iskorištenost kapaciteta i podizanje konkurentnosti – kaže Muminović. Upravo iz ova dva primjera može se izračunati i produktivnost u odnosu na uloženi kapital, odnosno za koliko će se vremena vratiti novac uložen u investiciju. Osim novca, govorimo i o intelektualnom kapitalu, odnosno formalnom i skrivenom znanju (primjerice iskustvo). U našoj najvećoj farmaceutskoj tvrtki Plivi kažu nam da je u posljednjih pet godina individualna produktivnost svakog zaposlenika višestruko povećana znatnim ulaganjem u njihovo redovito usavršavanje.

– Kroz poslovanje promoviramo koncept cjeloživotnog učenja provođenjem programa i aktivnosti usmjerenih na profesionalni i osobni razvoj pojedinaca. To uključuje stručne seminare, predavanja i konferencije te tečajeve stranih jezika, interpersonalnih i informatičkih vještina – napominju u Plivi.

A koliko je znanje važno, ističe Denis Smolar koji kaže da produktivnost raste sporije i zato što Hrvatska, u odnosu na druge srednjeeuropske zemlje, ima višu stopu nezaposlenosti, što znači gubitak radnih sposobnosti zaposlenih i posljedično smanjen doprinos rastu produktivnosti.

Dodatno, na tržištu rada postoji veći udio mladih ne-

Hrvatsko-slovenski projekt Sincro.Grid prije dvije godine ocijenjen je najboljim projektom u području pametnih mreža u EU. Njegov razvoj Europska komisija sufinancira s 40,5 milijuna eura.

Hrvatsko-slovenski bilateralni odnosi ne mogu biti svedeni na prepućavanja u vezi s teritorijem, već je za boljšak obje države, kao i cijele regije, važna suradnja. Da je tome tako najbolje svjedoči stanje stvari u sektoru energetike. Slovenija i Hrvatska u središtu su europskog elektroenergetskog sustava. Obje zemlje ključne su kao tranzitni tokovi struje od istoka prema zapadu. Niža potrošnja električne energije zbog gospodarske krize te rastući nedostatak centralizirane proizvodnje električne energije za podršku električnom sustavu zajednički su problemi koje dijele slovenski i hrvatski elektroenergetski sustavi. Njihova suradnja u bliskoj budućnosti bit će sve važnija kako će Balkan više iskorištavati daljnje potencijale obnovljivih izvora energije. Baš zbog toga regija je pod reflektorima Europske komisije.

‘S obzirom na nestabilnost ove regije, postoji potreba za poboljšanje suradnje, solidarnosti i povjerenja u središnjem i jugoistočnom dijelu Europe. Namjenski aranžmani suradnje pomogli bi ubrzati bolju integraciju tih tržišta u šire europsko energetsko tržište, što bi poboljšalo likvidnost i otpornost energetskog sustava te omogućilo potpuno iskorištavanje energetske učinkovitosti i potencijala obnovljivih izvora energije u regiji’, očitavao se o tome pitanju Bruxelles.

Sincro.Grid, projekt unapređenja prijenosa električne energije, razvijaju hrvatski i slovenski partneri; operatori prijenosnih sustava HOPS i ELES te operatori distribucijskog sustava HEP ODS i SODO.

Hrvatske i slovenske vlasti najprije su počele zasebno promišljati o problemu razvoja pametnih energetskih sustava. No operatori ubrzo su zaključili da nekoordinirane akcije nikada ne bi dovelo do zadovoljavajuće razine sigurnosti operacije. Tako Hrvati i Slovenci udružuju snage te počinju tragati za optimalnim rješenjem. Sincro.Grid projekt je naprednih mreža koji je zadovoljilo sve strane. Nastao je zajedničkom koordinacijom hrvatskih i slovenskih partnera, operatora prijenosnih sustava HOPS-a i ELES-a te operatora distribucijskog sustava HEP ODS-a i SODO-a.

HOPS i ELES 28. listopada 2016. godine potpisali su Sporazum o međusobnim partnerskim odnosima koji je predstavljao temelj za prijavu projekta Sincro.Grid za dobivanje sredstava iz Europskog programa CEF (engl. Connecting Europe Facilities). U ožujku ove godine Europska komisija objavila je da će projekt unapređenja prijenosa električne energije Sincro.Grid sufinancirati s čak 40,5 milijuna eura, što čini 51 posto vrijednosti projekta. Zaključak Europske komisije glasio je da je riječ o jednom od najnovijih koncepata u energetici na ovom području.

Svrha projekta Sincro.Grid je da se upotrebom naprednih tehničkih sustava i algoritama upravlja tokovima snage na način da se poboljša kvaliteta napona u elektroenergetskom sustavu i poveća prijenosna moć postojećih vodova te time osigura bolja integracija obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav i poveća sigurnost opskrbe kupaca. Ili pojednostavnjeno, Sincro.Grid trebao bi pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, troškova kvarenja opreme, vrijednosti amortizacije zbog duljeg vijeka trajanja opreme te manjim troškovima nabave reaktivne snage iz proizvodnih jedinica. No projekt pametnih mreža Sincro.Grid nije tu da samo služi Sloveniji i Hrvatskoj. I Mađarska, Italija i Austrija imat će izravne koristi od te pametne mreže, te pogotovo Bosna i Hercegovina.

Važnost projekta očituje se i na makrorazini. Iz Europske komisije poručuju da Jugoistočna Europa nije samo plinsko čvorište, već treba biti svjetionik Europe. Povećana regionalna sigurnost opskrbe poboljšava sigurnost opskrbe na europskoj razini, budući da područje udomljuje velike tranzitne tokove s istoka (Bugarška / Rumunjska / Ukrajina) na zapad (Italija / Švicarska / Francuska / Njemačka). Sve u svemu, taj projekt trebao bi ojačati unutarnje tržište električne energije Europske unije povećanjem potencijalnih tranzita koji proizlaze iz regionalnih izvora električne energije. On bi trebao poboljšati likvidnost i otpornost energetskog sustava te omogućiti potpuno iskorištavanje energetske učinkovitosti regije kao i potencijala obnovljivih izvora energije.