Dok se redaju afere oko sakupljanja otpada – od Piškornice do Kaštijuna – poskupljenje usluga jedna je od rijetkih stvari u vezi s kojima su složni komunalci u privatnom i oni u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavljuje da će Zagreb prvi u Hrvatskoj donijeti plan gospodarenja otpadom te da će biti prvi u njegovu odvojenom prikupljanju. Istodobno četiri županije sjeverozapadne Hrvatske trese afera u vezi s upravljanjem Regionalnim centrom za gospodarenje otpadom Piškornica, a u Istri se priprema otvaranje davno dovršenog Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun. Oba centra u vlasništvu su jedinica lokalne i područne samouprave, što nije iznenađujuće, jer je djelatnost obrade i zbrinjavanja neopasnog otpada jedna od rijetkih u kojima drmaju tvrtke u vlasništvu općina, građana i županija. No problema ima, jer su ciljevi koje Europska unija postavlja u gospodarenju otpadom visoki, a rokovi za njihovo ispunjenje sve su bliži.
Premda je količina prikupljenog otpada počela stagnirati, prostora za daljnji rast tog biznisa još ima dovoljno. Broj poduzetnika koji se bave sakupljanjem i zbrinjavanjem neopasnog otpada stalno raste, kao i generalni prihod te prihod od izvoza. Na top-listi deset najvećih poduzetnika, nedodirljiv je, kao i u svim drugim komunalnim djelatnostima, Zagrebački holding, koji objedinjuje sve usluge građanima u Zagrebu. No i kad se izdvoji prihod od podružnice Čistoća, koja u prihodima Holdinga sudjeluje s oko 12 posto, zagrebački ‘komunalac’ u toj je djelatnosti najveći s prihodom većim od 400 milijuna kuna. Najveću dobit, od gotovo tri milijuna kuna, lani je u toj djelatnosti ostvarila splitska Čistoća. Interesantno je i da među brzorastućim tvrtkama ima i gradskih, poput novaljske Arburože, koja je s 14,5 milijuna pri-
