STO NAJVEĆIH U TURIZMU (2)

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečano je dodijeljena ovogodišnja Zlatna kuna, nagrada kojom najbolje hrvatske tvrtke tradicionalno nagrađuje HGH. Zlatnu kunu u kategoriji Veliko trgovačko društvo odnijela je rovinjska Maistra, U kategoriji Srednje trgovačko društvo nagradu je osvojila tvrtka Pet minuta, a Zlatna kuna u kategoriji Malo trgovačko društvo otišla je u tvrtku Bruketa&Žinić&Grey. Zlatnu kunu u kategoriji Banka dobio je PBZ, a u kategoriji Društvo za osiguranje nagrada je otišla Wiener osiguranju. Ove godine je prvi put u sklopu Zlatne kune dodijeljeno i Priznanje za promicanje gospodarstva, i to tvrtki Rimac Automobili, a Nagradu za životno djelo dobio je Stjepan Šafran, doajen hrvatskog obrtništva i poduzetništva.

U popisu 100 najvećih kompanija u turizmu, objavljenom u prošlom broju Lidera, naveli smo, na osnovi podataka u Sudskom registru, izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka kao odgovornu osobu Gulliver travela. Na to su reagirali iz tvrtke: ‘Gulliver travel je 70% u vlasništvu Hotelbeds Grupe i 30% u vlasništvu Agrokora d.d. te je potpao pod Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Prema istom zakonu osobe ovlaštene za zastupanje ovisnih i povezanih društava dužnika u razdoblju prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave su i dalje ovlaštene zastupati povezana i ovisna društva dužnika, osim ako nije drugačije određeno ovim Zakonom. Sukladno tome osoba koja je trebala biti navedena je gospodin Goran Hrnić’, stoji u reagiranju iz Gulliver travela.

Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša reagiralo je na moj članak ‘Uhlirov zakon: Procjenitelji napadaju nova pravila o procjeni vrijednosti nekretnina’ te je istaknulo da sam ja glasnogovornik Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSViP). Kao argument iz Ministarstva spominju da sam nekoliko puta pisao o temama koje problematiziraju HDSViP, pri čemu to navode bez dokaza (osim za posljednji tekst na koji su reagirali), baš kao što su poslali općenite odgovore na moja pitanja za posljednji tekst.

Ako neka strana nešto problematizira i ja o tome pišem, to ne znači da sam glasnogovornik i time bih ovo završio. Drugo, spominju čl. 57., st. 6. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina u kojem piše koje su opcije za izračun vrijednosti nekretnina. No iako sam u trećem pitanju poslanog teksta zatražio stajalište Ministarstva o tvrdnjama HDSViP-a da su podaci neiskoristivi, nisu mi u odgovoru naveli taj alternativni izračun, nego su odgovorili uglavnom općenito, tako da sam zaista uložio trud da izdvojim bilo što konkretno i ubacim u članak. Upravo zbog truda da izvučem nešto iz onako lošeg odgovora Ministarstva mogli bi u HDSViP-u reći da sam glasnogovornik Ministarstva.

Što se tiče navodne klevete da Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina legalizira moguću korupciju, činjenica je da je mnogo procjenitelja pokazivalo primjerima (dobjio sam čak i slike) da podaci iz eNekretnina nisu dovoljni i da vrlo teško mogu izračunati vrijednost nekretnina. Kako i sami navode u Ministarstvu, prije nije bilo nikakvog zakona i zaista se moglo lagati i petljati u procjenjivanju vrijednosti nekretnina, ali i snositi odgovornost ako se vrijednost podcijeni ili precijeni. Novim zakonom pak procjenitelji su se mogli zaista ‘pokriti’ s obzirom na to da ima dosta nedostataka, kako su mi to pokazali u HDSViP-u, a u Ministarstvu svojim općenitim odgovorima nisu to demantirali.

Inače, što se tiče tvrdnje da omalovažavam zakon koji je donesen, to uopće nije točno jer sam i u tekstu naveo da su njegovi pisci htjeli ovo područje dovesti u red, ali je pitanje jesu li s njim to uspjeli. Usprkos protestima iz Ministarstva, mislim da je legitimno postaviti pitanje uspjeha zakona, što ne znači da ga napadam.

Što se tiče primjera koje nisam poslao Ministarstvu da se o njima očituju, to ništa ne mijenja na stvari jer u Ministarstvu za takve primjere znaju, a konkretnijim odgovorom na moje treće pitanje mogli su demantirati sve probleme u tim primjerima koje je istaknuo HDSViP. Ista je situacija s neusklađenosti podataka između katastra i gruntovnice. O ostalim navodima Ministarstva koji se tiču predsjednice HDSViP-a Melite Bestvine ne želim raspravljati jer su i tu u Ministarstvu bili preopćeniti. Činjenica je pak da postoji sukob mišljenja o valjanosti Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina između Ministarstva i HDSViP-a, pa obje strane upućuju da sjednu za stol i kažu što misle jedni o drugima.

I na kraju, državnom tajniku Željku Uhliru ponuđen je intervju umjesto reagiranja u kojem je mogao reći sve što misli i o HDSViP-u i mojoj malenkosti kao navodnom glasnogovorniku procjenitelja. Ali on to nije prihvatio iz njemu znanih razloga. Da sam ja na njegovu mjestu i da sam uvjeren u ispravnost svojih misli, intervju bih objeručke prihvatio.

Čestitamo novom dobitniku certifikata Poslodavac Partner!

„Dodjela Certifikata Poslodavac Partner važna je potvrda visoke kvalitete upravljanja ljudskim resursima u Hrvatskoj pošti. Naši zaposlenici najveća su snaga tvrtke i zbog tog su razloga u središtu nove Razvojne strategije Pošta 2022. Kako bismo osigurali uspješnu provedbu strategije, naglašavamo važnost razvoja znanja i kompetencija zaposlenika te promičemo temeljne vrijednosti kompanije – povjerenje, proaktivnost i izvrsnost.”

Damir Babić izvršni direktor Ureda za upravljanje ljudskim resursima